Predsjednik Platforme za progres i kandidat za člana Predsjedništva BiH na predstojećim općim izborima Mirsad Hadžikadić gostovao je na O kanalu 21. januara 2022. godine, a tom prilikom, dotakao se i potencijalnih sankcija Evropske unije aktuelnom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.
Hadžikadić je konstatovao da ne očekuje da Evropska unija preko svojih institucija donese sankcije zbog toga što je, prema njegovim riječima, za takvu odluku potreban konsenzus država članica:
Očekujem, iskreno rečeno, od Velike Britanije, Njemačke, možda Francuske, ne mogu djelovati kao Evropska unija zato što trebaju da glasaju, da budu jednoglasni, međutim, Mađarska to neće dozvoliti, vjerovatno ni Poljska, ali mislim da je dovoljno da se pridruže, recimo, skandinavske države Njemačkoj, Britaniji, možda Francuskoj, i biće dovoljno, sasvim dovoljno.
Mirsad Hadžikadić, 21.1.2022.
Da za eventualne sankcije fizičkim i pravnim licima nije potreban konsenzus država članica EU nego kvalificirana većina u Vijeću EU, definisano je u Ugovoru o funkcioniranju EU, u Glavi IV, članu 215, stavovima (1) i (2):
Kada se odlukom usvojenom u skladu s poglavljem 2. glave V. Ugovora o Europskoj uniji predviđa prekid ili djelomično ili potpuno smanjenje gospodarskih i financijskih odnosa s jednom ili više trećih zemalja, Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na zajednički prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije, usvaja potrebne mjere. O tome izvješćuje Europski parlament.
Kada je to predviđeno odlukom donesenom u skladu s poglavljem 2. glave V. Ugovora o Europskoj uniji, Vijeće može usvojiti mjere ograničavanja na temelju postupka iz stavka 1. protiv fizičkih ili pravnih osoba i skupina ili nedržavnih subjekata.
Ugovor o funkcioniranju Evropske unije
Kvalificirana većina u Vijeću EU postignuta je ako su ispunjena dva uslova: da 55% država članica glasa „za” te da prijedlog podržavaju države članice koje predstavljaju najmanje 65% ukupnog stanovništva EU. Blokirajuću manjinu moraju činiti najmanje četiri člana Vijeća, koja predstavljaju više od 35% stanovništva EU.
Također, Smjernice za sankcije Vijeća Evropske unije, u verziji ažuriranoj 2018. godine, u članu 2, navode da “u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike, Vijeće može odlučiti da uvede restriktivne mjere protiv trećih zemalja, entiteta ili pojedinaca”.
Kako je određeno članom 7. ovog dokumenta, za sankcije koje se tiču zamrzavanja sredstava i ekonomskih resursa nije potreban konsenzus zemalja članica, nego ponovo kvalificirana većina:
Ostale mjere kojima se djelimično ili potpuno prekidaju ili umanjuju ekonomski odnosi sa trećom zemljom, uključujući mjere zamrzavanja sredstava i ekonomskih resursa, sprovode se Uredbom, koju donosi Vijeće kvalifikovanom većinom, na zajednički prijedlog Visokog predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije, prema članu 215. Ugovora o funkcionisanju Evropske unije.
Smjernice za sankcije Vijeća Evropske unije
Shodno činjenici da za sankcije EU nije potrebna jednoglasna podrška zemalja članica, kako je to Mirsad Hadžikadić izjavio, nego kvalificirana većina u Vijeću EU, Istinomjer tvrdnju predsjednika Platforme za progres ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)