Prema programima stranaka, doprinosi u FBiH su se trebali smanjiti, a u RS ostati isti; u praksi, doprinosi u FBiH stoje, a u RS su se – povećali.
Vladajuće stranke u Federaciji BiH u svojim izbornim programima najavile su niz mjera u pravcu smanjenja poreza i doprinosa na plate, te njihove harmonizacije. SDP je obećala povećanje neoporezivog dijela plate sa 300 KM na iznos prosječne plate u FBiH (trenutno 819 KM), rasterećenje privrede “smanjenjem ukupnih doprinosa na plaće i iz plaća za 3 indeksna poena” u roku od dvije godine, te usklađivanje doprinosa na nivou BiH – što obećava i SDA, zajedno sa najavom smanjenja doprinosa. NSRZB je, pak, još ambicioznije obećala da će doprinose “u dijelu primarne i sekundarne privrede subvencionirati sa 100%”, što bi značilo njihovo faktičko ukidanje za obveznike i prenošenje obaveze na državu. Uz ova, data su i obećanja o sprečavanju negativnog uticaja ovih mjera na socijalna davanja (zdravstvo, PIO/MIO, pomoć nezaposlenima), kroz efikasnije naplate i veći obuhvat obveznika poreza i doprinosa, te uvođenja dodatnih poreskih mjera (dodatna stopa od 12% na dohodak veći od četiri prosječne plaće, porez na luksuzne robe, prihodi od igara na sreću).
No, iako su se vladajuće stranke u ovom mandatu bavile tim pitanjima, na ovom polju još ništa suštinski nije promijenjeno. Vlada FBiH je svojim programom za 2011. godinu predvidjela izmjene i dopune tri zakonska akta u cilju harmonizacije entitetskih zakona koji se odnose na oporezivanje dohotka i oporezivanje pravnih lica: Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dohodak, te Zakona o fiskalnim sistemima. Do sada su usvojene samo izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, i to u obliku u kom ih je predložila prethodna Vlada, bez intervencija od strane aktuelne Vlade i bez odredbi koje bi se odnosile na smanjenje poreza; ukratko – bez ugrađivanja ciljeva datih predizbornim obećanjima stranaka koje su je formirale. Ostala dva zakona, kao ni izmjene zakona o doprinosima, do sada nisu usvojena. No, harmonizaciji entitetskih doprinosa neočekivano je stigao “doprinos” iz drugog entiteta. U Republici Srpskoj su, naime, odmah nakon formiranja parlamentarne većine u ovom mandatu, po hitnom postupku usvojeni zakoni kojima je porez na dohodak povećan sa 8 na 10%, a stopa doprinosa na 33%, te ukinut neoporezivi dio plate (ukupna opterećenost neto plate povećana na 66%), čime je SNSD prekršio svoja obećanja o održavanju niskih nameta na plate kao mjere za privlačenje investitora i povećanje konkurentnosti. Tako su se stope doprinosa u oba entiteta približile zahvaljujući nečinjenju federalne Vlade (uprkos obećanjima stranaka iz Federacije), te zahvaljujući činjenju Vlade RS (opet, uprkos obećanjima stranaka iz RS).
Sa druge strane, određene mjere u pravcu obezbjeđenja sredstava za nadoknadu onoga što bi se izgubilo smanjenjem doprinosa jesu preduzete u FBiH. Prema informacijama dobijenim od Ministarstva finansija, formirana je Radna grupa za analizu poreskog sistema kako bi se ispitale mogućnosti umanjenja poreza i doprinosa; no, prema nalazima ove grupe, smanjenje ovih poreza bi ipak moralo imati i reperkusije za socijalna davanja (prijedlog radne grupe je da se uz smanjenje doprinosa smanje i izdvajanja za PIO i zdravstvo za 2%, a doprinos za nezaposlenost za 0,5%). Veći dio ipak bi se nadoknadio kroz igre na sreću (planirano je 30-40 miliona KM prihoda više), porez na luksuznu robu i diferenciranu stopu poreza na dohodak. Navedene mjere trebale bi biti predložene Vladi FBiH do kraja godine, a ukoliko se usvoje, promjena legislative se može očekivati sljedeće godine. Ostaje da se vidi da li će se u 2012. na ovom planu dogoditi značajniji pomaci, te da li će harmonizacija doprinosa poprimiti pozitivniji tok u skladu sa smjernicama zacrtanim izbornim programima stranaka na vlasti.
(istinomjer.ba)