Analize

Višegodišnje putešestvije Zakona o sprečavanju sukoba interesa

Nakon što je donošenje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma bila trka s vremenom zbog statusa BiH na Moneyvalu, kada je na red došlo usvajanje Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, cilj je bio doći pred parlamentarce/ke prije druge verzije istoimenog zakona. I ta je trka dobijena u zadnji čas.

Nakon posjete Angeline Eichhorst Bosni i Hercegovini početkom februara 2024. godine, istaknuta su tri zakona kao prioritetna: zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, zakon o sudovima i zakon o sprečavanju sukoba interesa.

Dok se očekivalo da Vijeće ministara BiH utvrdi Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa i pošalje ga u parlamentarnu proceduru, Šerif Špago, šef Kluba zastupnika SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, 22. februara 2024. godine u proceduru je uputio prijedlog istog zakona.

Riječ je o skoro identičnom zakonu koji su u parlamentarnu proceduru početkom 2018. godine uputili Damir Arnaut, Saša Magazinović, Senad Šepić, Maja Gasal-Vražalica, Borislav Bojić, Hazim Rančić, Jasmin Emrić i Diana Zelenika, a zatim i oktobru 2020. godine, kada su iza istog zakona stali Magazinović, Arnaut i Emrić. Zakon je na kraju zaustavljen u Ustavnopravnoj komisiji Doma naroda.

Posljednjeg dana februara, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara sazvao je 11. hitnu sjednicu Predstavničkog doma za ponedjeljak, 11. mart 2024. godine, s jednom tačkom dnevnog reda – Špaginim prijedlogom.

U medijima je Špago pojasnio da je zakon u proceduru upućen kako bi natjerao parlamentarnu većinu da ponudi svoje rješenje.

Nama je cilj, prije svega, bio da pokrenemo tu proceduru, ako ništa, da našim zakonom natjeramo predstavnike parlamentarne većine da oni predlože adekvatno rješenje i nama nije nikakav problem ako rješenje koje utvrdi Vijeće ministara ispunjava standarde mišljenja Evropske komisije ovdje u Sarajevu, odnosno predstavnika Evropske delegacije, da mi podržimo to rješenje.

Šerif Špago 4.3.2024.

Iako je bilo očekivano da će na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 4. marta 2024. godine biti utvrđen Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa, to se realizovalo do hitne telefonske sjednice 6. marta.

Kako je navedeno u saopštenju Vijeća ministara, novi tekst Prijedloga zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ima oznaku EI kao potvrdu usklađenosti sa zakonodavstvom Evropske unije i međunarodnom praksom u tom području.

Odmah sutradan, 7. marta, zakazana je 3. hitna sjednica Doma naroda za 8. mart na kojoj se našao prijedlog Vijeća ministara. Ujutro 8. marta za isti je dan zakazana 11, pa onda i 12. hitna sjednica Predstavničkog doma, na kojima se našao spomenuti zakon i izmjena Zakona o državnoj službi.

Zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojen je u oba doma 8. marta 2024. godine; na snagu stupa osmog dana od objave u Službenom glasniku BiH, dok primjena počinje šest mjeseci nakon stupanja na snagu. Ovaj zakon zamijenio je Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, koji je 2002. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch.

O usvojenom zakonu

U roku 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, Parlamentarna skupština treba da pokrene proces imenovanja članova Komisije za sprečavanje sukoba interesa te okonča tu proceduru u roku 90 dana od dana stupanja na snagu.

Podsjećamo da su članovi dosadašnje Komisije za sprečavanje sukoba interesa državni parlamentarci i parlamentarke. Ispred Predstavničkog doma u Komisiji bili su Slavko Matić (HDZ BiH), Denis Zvizdić (NiP) i Mira Pekić (PDP) te iz Doma naroda Radovan Kovačević (SNSD), Safet Softić (SDA) i Ilija Cvitanović (HDZ 1990).

Novim zakonom predviđeno je da predsjednik i članovi Komisije ne mogu biti članovi u političkoj stranci, i to najmanje pet godina od svoje kandidature za poziciju.

Sankcije koje Komisija može izreći nosiocima javnih funkcija kreću se od 1.000 do 20.000 KM.

Prema ovom zakonu, nosilac javne funkcije dužan je u roku 30 dana od dana stupanja na dužnost Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa podnijeti izvještaj o finansijskom stanju i imovini za sebe i bliske srodnike prema stanju na dan izbora, odnosno imenovanja.

Komisija je dužna da u roku 90 dana od početka primjene zakona uspostavi centralni registar poklona nosilaca javnih funkcija u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine.

Poklon u vrijednosti do 300 KM nosioci javne funkcije mogu zadržati i ne trebaju ga prijaviti. Ukoliko nosilac javne funkcije dobije više poklona od istog lica u toku jedne godine, njihova ukupna vrijednost ne smije preći iznos od 300 KM.

Čini se da je Špago uspio natjerati parlamentarnu većinu da nakon više od šest godina pokušaja usvoji Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine.

Nakon regulisanja sukoba interesa na nivou institucija BiH, trenutno je u trci s vremenom zakon o sudovima BiH. Da li će lokacija Višeg suda BiH biti u Istočnom Sarajevu, u blizini državnog zatvora, što je implicirano u preporukama Venecijanske komisije, ili Banjaluci, što je insistiranje Milorada Dodika, znat ćemo u fotofinišu donošenja i ovog zakona ako bude usvojen do 21. marta 2024.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!