Nadležne institucije u Bosni i Hercegovini, barem za sada, nisu napravile očekivane korake ka evropskim integracijama te se na kandidatski status naše zemlje i dalje čeka. Zbog toga će i programi pomoći koje nudi Evropska unija državama kandidatima našoj zemlji i njenim građanima do daljnjeg ostati nedostupni. Koliko bi oni značili u saniranju ekonoske štete koja će nastati usljed pandemije novog koronavirusa teško je precizno ustanoviti, ali je sasvim sigurno da bi ta vrsta pomoći bila od velikog značaja za privredu Bosne i Hercegovine a samim tim i za njene građane.
Pandemija novog koronavirusa o velikoj mjeri utiče ne samo na način rada vlada i parlamenata širom svijeta, već su i prioriteti njihovog djelovanja usklađeni sa trenutnom situacijom. Pored toga, vijesti koje bi sasvim sigurno bile u fokusu javnosti ne samo na Zapadnom Balkanu već i u čitavoj Evropi nisu dobile publicitet kakav zaslužuju obzirom da je pažnja u najvećoj mjeri usmjerena na borbu protov COVID-19.
Jedne od takvih bile su i one koje su se odnosile na promjenu statusa Albanije i Sjeverne Makedonije u odnosu na Evropsku uniju, ali i zvanično stupanje Sjeverne Makedonije u člansto NATO-a.
Podsjećamo, 27. 03. 2020. godine Sjeverna Makedonija je i zvanično postala članicom NATO saveza, a vijest je prenio ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Nikola Dimitrov:
Sa ambasadorkom SAD sam bio svjedok posljednjeg koraka na našem putu u NATO, koji je započeo 1993. Put od 23 godine je završen sada, prije nekoliko sekundi i mi smo praktično od ovog trenutka 30. članica NATO.
Nikola Dimitrov, 27. mart 2020.
Osim geopolitičkog, ova vijest je za građane Sjeverne Makedonije bitna i u kontekstu borbe protiv pandemije novog koronavirusa. Nakon što je postala članicom Alijanse, Sjevernoj Makedoniji će u punom njihovom kapacitetu biti omogućena pomoć u kriznim situacijama kroz niz programa u okviru NATO-a, a kakva je sasvim sigurno i pandemija novog koronavirusa. Evroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC), Agencija za podršku i nabavke (NSPA) te program Airlift International Solution (SALIS) samo u neki od takvih. S tim u vezi, od strane Bosne i Hercegovine kao partnerske zemlje, kako se 02 . 04. 2020. godine na stranici NATO-a navodi “EADRCC je primio zahtjev za međunarodnu pomoć u odgovoru na globalnu pandemiju koronavirusa COVID-19”.
Samo par dana prije nego je Sjeverna Makedonija zvanično primljena u Sjevernoatlantski savez, ministri za europske poslove zemalja članica Evropske unije, 24. 03. 2020. godine održali su video-konferenciju na kojoj je postignut politički dogovor o otvaranju pregovora Evropske unije sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Dan kasnije, zaključci o proširenju i procesu stabilizacije i pridruživanja službeno su usvojeni pisanim postupkom, a članovi i članice Europskog vijeća iste su odobrili 26. 03. 2020.godine.
Jasno je da su rad i napori koje su u proteklim godinama uložile nadležne institucije Sjeverene Makedonije i Albanije u procesu evroatlantskih integracija urodili plodom.
Sa druge strane, Bosna i Hercegovina i dalje čeka na status kandidata kada je Evropska unija u pitanju, dok u isto vrijeme nakon Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji i Analitičko izvještaja objavljenog početkom juna prošle godine nije učinila gotovo ništa na ispunjanavanju preporuka i prioriteta navedenih u pomenutim dokumentima. Najava i obećanja u tom pravcu od strane predstavnika pojedinih političkih partija u Bosni i Hercegovini, svjedoci smo, nije nedostajalo na šta se Istinomjer imao priliku osvrtati.
Na obaveze koje čekaju a koje BiH ima na svom evropskom putu, 01. 04. 2020. godine u razgovoru putem video linka sa ministricom vanjskih poslova BiH, Biserom Turković podsjetio je i državni ministar za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova SR Njemačke, Michael Roth.
“Njemačka želi da vidi konkretne rezultate u BiH, posebno kada je riječ o ekonomskim reformama”, naglasio je tom prilikom Roth, dok je ministarka Turković pored ostalog podsjetila na 14 prioriteta iz Mišljenja EK koji su usvojeni “i na kojima BiH mora vrlo brzo da poradi”.
Mi imamo pred sobom 14 prioriteta koji su usvojeni i na kojima BiH mora vrlo brzo da poradi te da ih dovede u red, usvoji i riješi i da na taj način pokažemo da smo kredibilan partner u razmišljanju za počinjanje pregovora sa EU. Raduje nas činjenica da su dvije susjedne zemlje, Sjeverna Makedonija i Albanija otvorile pregovore.
Bisera Turković, 01. april 2020.
Kada će nadležne institucije u BiH “poraditi” na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljanja EK ostaje da se vidi, ali status svake zemlje u odnosu na NATO ili Evropsku uniju u direktnoj je vezi sa mogućnošću dobijanja raznih vrsta pomoći i učešća u finasijskim programima. Upravo to je i naglašeno na zvaničnoj stranici EU Info centra u Sarajevu gdje se na pitanje “ko iz BiH može koristiti sredstva” pored ostalog navodi:
Nažalost, Bosni i Hercegovini zbog trenutnog statusa na europskom putu nisu dostupni svi ovi programi pomoći koje nudi EU. Kao zemlja potencijalni kandidat BiH ima na raspolaganju dvije vrste pomoći:
– Pomoć u tranziciji i razvoju institucija – namijenjena razvoju kapaciteta i institucija;
– Prekogranična saradnja – namijenjena za pružanje pomoći u oblasti prekogranične saradnje između sadašnjih država članica i kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, te saradnji između zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.
“S obzirom na očekivanje da će i BiH u bliskoj budućnosti napraviti iskorak na putu ka europskim integracijama” navodi se još u odgovoru na pomenuto pitanje, “privrednici i druge institucije bi već sad trebale početi obuke i pripreme kako doći do novca iz izdašnih europskih fondova”.
No, nadležne institucije u Bosni i Hercegovini, barem za sada, nisu napravile očekivane korake ka evropskim integracijama te se na kandidatski status naše zemlje i dalje čeka. Zbog toga će i programi pomoći koje nudi Evropska unija državama kandidatima do daljnjeg našoj zemlji i njenim građanima ostati nedostupni.
Koliko bi oni značili u saniranju ekonoske štete koja će nastati usljed pandemije novog koronavirusa teško je precizno ustanoviti, ali je sasvim sigurno da bi ta vrsta pomoći bila od velikog značaja za privredu Bosne i Hercegovine a samim tim i za njene građane.
Tako, i u ekonomskom smislu veoma izazovnim vremenima koja su pred Bosnom i Hercegovinom, izvjesno je da će zastoj naše zemlje u evropskim integracijama imati i svoje negativne posljedice u kontesktu savladavanja ekonomske krize izazvane pandemijom novog koronavirusa, obzirom da je njen status u odnosu na Evropsku uniju u direktnoj vezi sa mogućnošću korištenja programa pomoći koje je Brisel nudi.
Na kraju, nadati se da će nadležne institucije u BiH i u ovoj činjenici naći razlog više da počnu ispunjavati obaveze koje je naša zemlja davno preuzela na svom putu ka EU a koji je, između ostalog, za zemlju poput BiH prijeko potreban alat za prevazilaženje i kriza kao što je ova izazvana pandemijom novog koranavirusa.
(Istinomjer.ba)