Očito je da u dobrom dijelu evropskih zemalja preovladava uvjerenje da je, kada je pandemija novog koronavirusa u pitanju najgore prošlo, te da je vrijeme da se uvedene mjere postepeno počnu ublažavati. No, osim toga, zajednički sadržalac svih izjava evropskih zvaničnika je i iskazan visok stepen opreza usljed mogućnosti da, nakon ublažavanja mjera, pandemija ponovo poprimi velike razmjere.
Iznoseći informacije koje će, kako je rekao, posebno obradovati građane mlađe od 18 i starije od 65 godina, član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik ministra za javno zdravlje, Goran Čerkez najavio je ublažavanje restiktivnih mjera koje su na teritoriji Federacije BiH donesene u cilju efikasne borbe protiv novog koronavirusa.
“U potpunosti smo uspjeli iskontrolirati pandemiju” ustvrdio je tako Čerkez te dodao da se razgovara o “popuštanju mjera”.
To ne znači vraćanje na stari način života. Duže ćemo živjeti pod restrikcijama. Važno je znati da sve ono što ublažavamo ne znači eliminiranje osobne zaštite i zaštite stanovništva. I dalje će se nositi maske, rukavice, morati držati distanca… Ali malo će se olakšati život stanovnika.
Goran Čerkez, 20. april 2020.
Kada se radi o kretanju osoba iznad 65 i ispod 18 godina starosti, Čerkez je izjavio da će se odrediti koliko puta sedmično i na koji način će se moći izlaziti, naglašavajući da će se olakšavanje mjera uvoditi na period od 15 dana da bi se pratili njihovi efekti i bilo spremo intervenisati u slučaju potrebe.
“Popuštanje mjera ne znači eliminaciju nego samo kontrolirano vraćanje života, jer epidemija nije ni blizu kraja”, podvukao je Čerkez te kad je ekonomski aspekt u pitanju dodao:
Imamo određene planove i mislimo da ćemo brzo, već idući tjedan, predložiti skidanje nekih restrikcija i omogućavanje normalnijeg života.
Goran Čerkez, 20. april 2020.
Kada je Republika Srpska u pitanju, “ukoliko se građani u Republici Srpskoj u naredne dvije sedmice budu disciplinovano pridržavali svih propisanih mjera i ako ne dođe do pogoršanja epidemiološke situacije, početkom maja bi trebalo razmotriti ublažavanje pojedinih mjera i ukidanje vanrednog stanja u entitetu” ocijenjeno je 13. 04. 2020. godine na sastanku Glavnog kordinacionog tima koje čine entitetska predsjednica Željka Cvijanović, premijer Radovan Višković, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija i ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, uz preporuku Štabu za vanredne situacije da svoje dosadašnje mjere produži do 27. aprila 2020. godine.
U tom smislu, Dodik je 20. 04. 2020. godine ponovio da su “rigorozne mjere bile neophodne zbog svih građana, te da je postojala opasnost da neodgovornim ponašanjem bude poništen dosadašnji uspjeh u borbi protiv virusa korona”, a na pitanje da li je izvjesnija odluka o relaksiranju ili uvođenju rigoroznijih mjera, između ostalog je odgovorio da to ne zavisi samo od prilika u Republici Srpskoj.
Bilo bi neodgovorno da sada, kada smo pri kraju epidemije, koju nismo savladali, ali je stavljamo pod kontrolu, sve pokvarimo za vaskršnje i prvomajske praznike. Prvi maj je još jedan datum kada ćemo morati da ostanemo u kućama i da bismo poslije toga mogli da pokušamo da vratimo neke elemente normalizacije života, prije svega, kada je riječ o poslu i radu prodavnica i radnji iz uslužnog sektora. To smo već dogovorili, ali to zavisi od toga kakva će slika biti za desetak dana.
Milorad Dodik, 20 april 2020.
U vezi zabrane kretanja osoba mlađih od 18 i starijih od 65 godina, podsjećamo da bi Ustavni sud BiH 22. 04. 2020. godine na osnovu apelacija jednog broja građana Federacije BiH trebao donijeti odluku o tome da li navedene zabrane uvedene povodom borbe protiv epidemije COVID-a 19 krše prava građana. To je polovinom aprila najavio predsjednik Ustavnog suda BiH, Zlatko Knežević.
Ustvrdivši tom prilikom da, prema njegovoj ocjeni, Vlasti u BiH za sada postupaju odgovorno, a uvedene mjere su donesene na zakonit način, Knežević je između ostalog izjavio da je ključno da građani znaju koliko dugo će mjere ograničenja biti produžene:
Neki vremenski period mora biti naveden. Premda se produžavao. Premda se donosila odluka da se produžava. Građanin mora znati u kojem periodu je njegovo pravo ograničeno.
Zoran Knežević, 14. april 2020.
U međuvremenu, iz jednog broja evropskih država, uključujući i nama susjedne zemlje, također najavljuju ali i već uvode ublažavanje mjera u borbi protiv pandemije novog koronavirusa, a koje su u tim državama do sada bile na snazi.
Tako Njemačka od ove sedmice postepeno kreće sa ublažavanjem mjera protiv širenja koronavirusa ali će, u skladu sa dogovorom federalne i savezne vlade, zabrana kretanja i izbjegavanje socijalnih kontakata ostati na snazi najmanje do početka maja. “Ovo što imamo je krhki uspjeh i morat ćemo živjeti s virusom toliko dugo dok ne pronađemo cjepivo ili lijek”, izjavila je s tim u vezi kancelarka Angela Merkel, najavljujući postepeno ublažavanje mjere u cilju oživljavanja privrednog života:
Dozvoljava se otvaranje trgovina veličine do 800 metara kvadratnih ali uvjet za to su koncepti higijene i sprječavanja stvaranja gužvi, rekla je Merkel na konferenciji za novinare. To se odnosi na trgovine koje ne spadaju u trgovine za opskrbu osnovnim potrepštinama poput supermaketa ili drogerija koje su i dosada smjele biti otvorene.
Angela Merkel, 15. april 2020.
Do daljnjeg će u Njemačkoj ostati na snazi zabrana rada restorana, kafića i ostalih ugostiteljskih objekata, a veće manifestacije poput koncerata ili festivala su zabranjene najmanje do kraja avgusta, dok će se utakmice Bundelige moći održavati ali bez publike.
Pored toga, vjerski objekti, pozorišta, kina, muzeji, teretane i hoteli ostaju zatvoreni do daljnjeg, kao i škole, vrtići i univerziteti ali bi, kako je Merkel najavila, ministri kulture saveznih pokrajina trebali raditi na pripremi ponovnog pokretanja nastave nakon 04. 05. 2020. godine.
I premijer Italije, evropske države koja je najteže pogođena pandemijom, Giuseppe Conte, 19. 04. 2020. godine obećao je, kako se navodi, “da će dati jasnu naznaku da u narednim danima dođe do smanjenja ograničenja u takozvanoj fazi II odgovora zemlje na epidemiju virusa”, uz podsjećanje da trenutne italijanske mjere izolacije važe do 3. maja uz očekivanje da će škole ostati zatvorene do septembra tekuće godine.
Ublažavanje restriktivnih mjera najavljeno je i u Španiji, još jednoj zemlji teško pogođenoj pandemijom COVID-a 19, gdje će u skladu sa izjavom premijera Pedra Sančeza, djeci u Španiji kojoj je od 14. 03. 2020. godine u potpunosti zabranjeno kretanje, od 27. 04. 2020. godine biti dopušteno da izađu vani.
Sa druge strane, ustvrdivši da je Španija pregurala najgore trenutke, Sančez je izjavio da će zatražiti od parlamenta da produži vanredne mjere do 9. maja jer su postignuti uspjesi nedovoljni i još uvijek krhki.
Sada ne treba sve ugroziti ishitrenim odlukama.
Pedro Sančez, 20. april 2020.
Prva evropska zemlja koja je u sklopu ublažavanja mjera ponovno počela otvarati škole, vrtiće i jaslice je Danska, dok se u Austriji do kraja aprila planira predstaviti plan postupnog otvaranja restorana i turističkog sektora, a još prošle sedmice otvoreni su vrtni centri i prodavnice površine manje od 400 kvadratnih metara u koje je obavezan ulazak s maskom.
Kada je u pitanju susjedna Hrvatska, tokom prošlog vikenda ministar unutrašnjih poslova te zemlje, Davor Božinović izjavio je da će se “neke mjere moći modificirati”.
Mjere se produžuju, vjerojatno će doći do nekih modifikacija, ali o tome još moramo obaviti razgovore. One mjere od 19. 3. kojima je mnogo toga zatvoreno su sada na razmatranju po ministarstvima. Vlada će zauzeti određeno stajalište koje onda mora proći i s epidemiološke strane. Osnovne stvari se neće promijeniti kad govorimo o fizičkoj distanci između ljudi i o osobnoj higijeni dok god se ne nađe medicinsko rješenje.
Davor Božinović, 18. april 2020.
Treba dodati i da je Hrvatski Nacionalni štab civilne zaštite donio odluku da od 19. 04. 2020. godine od 18 sati neće više biti policijske pratnje za kamione koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu.
Da bi i u Srbiji, već od 21. 04. 2020. godine, moglo doći do ublažavanja restriktivnih mjera propisanih nakon uvođenja vanrednog stanja zbog pandemije novog koronavirusa, javnosti je u toj zemlji 19. 04. 2020. godine saopštio srbijanski predsjednik, Aleksandar Vučić.
U tom pravcu jedna od mjera bi mogla biti skraćenje policijskog sata ali i omogućavanje kretanja osobama starijim od 65 godina “po 30 minuta u razdoblju od 18 sati do jedan sat poslije ponoći utorkom, petkom i nedjeljom”.
Osim toga, Vučić je najavio da će od utorka 21. aprila biti otvorene sve obrtničke trgovine, prodavnice automobila i tehničke robe, a od 27. aprila i sve druge trgovine do 300 kvadratnih metara površine.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) veoma je oprezna kad se radi o preporukama za oblažavanje mjera. Tome svjedoči i izjava portparola ove organizacije, Kristijana Lindmajera data tokom virtuelne konferencije za novinare 07. 04. 2020. godine kojom je upozorio “da ne treba prerano ublažavati mjere protiv pandemije virusa korona i da u tom smislu ne postoji opšta preporuka za države i regione”.
Jedna od najvažnijih stvari je da se mjere ne ublaže prerano, kako ne bi bilo povratnog udara.
Kristijan Lindmajer, 07. april 2020.
Lindmajer je tom prilikom i dodao da je “situacija slična onoj kada je čovjek bolestan i kada prerano ustane iz kreveta i počne da se bavi svakodnevnim poslovima, čime rizikuje da se opet razboli i doživi komplikacije”.
Nekoliko dana kasnije, Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, Tedros Adhanom Ghebreyesus izjavio je povodom mogućih ublažavanja restrikcija da se “odluke moraju prije svega temeljiti na zaštiti ljudskog zdravlja i vođene onim što znamo o virusu i kako se on ponaša”, te da je WHO uspostavio novu strategiju koja sadrži šest kriterija za zemlje koje nastoje ukinuti ograničenja.
Nova strategija rezimira ono što smo naučili i prikazuje put prema naprijed. Sadrži šest kriterija za zemlje koje nastoje ukinuti ograničenja. Prvo, taj se prijenos kontrolira, drugo da postoje kapaciteti zdravstvenog sistema za otkrivanje, ispitivanje, izolovanje i liječenje svakog slučaja i praćenje svakog kontakta, treće da se rizik od izbijanja virusa u posebnim uslovima poput zdravstvenih ustanova i staračkih domova svodi na minimum, četvrto da preventivne mjere budu na snazi na radnim mjestima, u školama i drugim mjestima gdje je neophodno da ljudi idu, peto da se uvoznim rizicima može upravljati i šesto, zajednice su potpuno obrazovane, angažirane i osnažene za prilagođavanje novoj normi.
Tedros Adhanom Ghebreyesus, 13. april 2020.
Iz navedenog je očito da u dobrom dijelu evropskih zemalja preovladava uvjerenje da je, kada je pandemija novog koronavirusa u pitanju najgore prošlo, te da je vrijeme da se uvedene mjere postepeno počnu ublažavati. No, osim toga, zajednički sadržalac svih izjava evropskih zvaničnika je i iskazan visok stepen opreza usljed mogućnosti da, nakon ublažavanja mjera, pandemija ponovo poprimi velike razmjere.
U cilju sprječavanja takvog razvoja događaja su i šest propisanih kriterija Svjetske zdravstvene organizacije kojih bi se svaka država, bez obzira na svoje specifičnosti, trebala pridržavati.
U narednom periodu, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, sudeći po najavama nadležnih za očekivati je ublažavanje nekih od mjera koje su do sada bile na snazi. Kako je to član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik ministra za javno zdravlje, Goran Čerkez i najavio, tek nakon isteka perioda od 15 dana od dana njiihovog donošenja bit će moguće znati njihove efekte, te će kakva biti situacija sa eventualnim širenjem novog koronavirusa nakon njihove primjene.
U svakom slučaju, uz dosljedno ispunjavanje obaveza i odgovorno djelovanje institucija, u svemu će i disciplina i poštivanje mjera koje i dalje budu na snazi od strane građana biti veoma bitan faktor u uspješnom prevazilaženju stanja izazvanog pandemijom COVID-a 19 u našoj zemlji, te postepenom povratku normalnim životnim tokovima.
(Istinomjer.ba)