Iako je prvi kvartal 2024. zračio optimizmom, ostatak godine bio je u duhu blokada, međusobnih optuživanja i stagnacije. Kada se sve sabere i oduzne, 2024. godina nije donijela ništa novo.
Najveći razlog za optimizam 2024. godine dalo je Evropsko vijeće kada je u martu donijelo formalnu odluku da odobri otvaranje pristupnih pregovora uz uslov nastavka donošenja reformskih zakona. O evropskom putu Bosne i Hercegovine tokom 2024. godine bavili smo se u posebnoj analizi, a u ovoj ćemo se prisjetiti i ostalih društveno-političkih događaja u BiH.
Izborni zakon i Christian Schmidt
Nakon što izabrane vlasti nisu bile u stanju da se dogovore oko tehničkih izmjena izbornog zakona koje bi unaprijedile integritet izbornog procesa, u martu 2024. godine nemetnuo ih je visoki predstavnik Christian Schmidt.
Promjene su uvedene kod načina izbora predsjednika/ca biračkih odbora i njihovih zamjenika/ca, čiji izbor i imenovanje, evidenciju, edukovanje, certificiranje i ocjenjivanje, uz propisane procedure i uslove sada vrši CIK.
Za razliku od prethodnih izbora, gdje je bilo moguće zaokružiti neograničen broj kandidata i kandidatkinja unutar jedne političke opcije, sada je dozvoljeno označiti najviše tri osobe na jednoj listi.
Prema novim propisima, u izborni uvedene su izborne tehnologije koje su kao pilot-projekat provedene na Lokalnim izborima 2024. godine.
Blokada državnog Doma naroda
Dom naroda je od marta do oktobra 2024. godine zasjedao samo dva puta i to hitno. U tom periodu usvojio je budžet BiH, ratificirao nekoliko sporazuma i potvrdio imenovanja.
Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH 18. marta prekinuta je odmah nakon usvajanja izmijenjenog dnevnog reda jer su je napustili delegati iz Kluba bošnjačkog naroda.
U dnevni red tada je uvršteno razmatranje zahtjeva delegata Želimira Neškovića da se Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH razmatra po hitnom postupku. Predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda Šefik Džaferović je tada rekao da je to zakon koji je u suprotnosti s Ustavom BiH.
Dom naroda odblokiran je polovinom oktobra 2024. godine kada je zakon povučen iz procedure.
Lokalni izbori 2024.
Lokalni izbori pokazali su kontinuitet političkih preferencija u mnogim lokalnim zajednicama u BiH, pa je tako novi stari načelnik općine Trnovo Ibro Berilo svoju pobjedu dočekao u pritvorskoj jedinici. Ponegdje je došlo do značajnih promjena. Stranka demokratske akcije dobila je gradonačelnička mjesta u Gradačacu i Gračanici te s vlasti skinula SDP.
Neki trendovi uočeni prije četiri godine nastavili su se i na posljednjim lokalnim izborima. I dalje se biraju kandidati koji se dovode u vezu s krivičnim djelima, neki od njih obnašaju funkcije i više decenija, funkcioneri na višim nivoima vlasti kandiduju se na lokalnim izborima, a da kasnije ne preuzimaju osvojene funkcije, a broj žena izabranih na (grado)načelničke pozicije i dalje je minoran. Tako je, recimo, treću deceniju na poziciji načelnika Teočaka započeo Tajib Muminović koji ni ove godine nije imao protukandidata.
Poplave
Lokalni izbori 2024. ostali su u sjeni katastrofalnih poplava u općinama Jablanica, Konjic, Fojnica, Vareš, Kiseljak i Kreševo gdje je živote izgubilo 27 osoba. Donja Jablanica pretrpila je najveće štetete i najveći gubitak ljudskih života. Bujica je pokrenula odron te se na ovo malo mjesto pored ogromne količine vode sručilo kamenje i stijene. Odron je dijelom krenuo iz pravca kamenoloma koji se nalazio neposredno iznad Donje Jablanice.
Materijalna šteta broji se desetinama miliona KM. Vijeće ministara je pred sami istek roka, poslalo aplikaciju za finansijska sredstva iz Fonda solidarnosti Evropske unije.
Rezolucija o genocidu u Srebrenici
Za većinu regiona usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih bio je civilizacijski čin. Za rezoluciju se glasalo 23.5.2924. godine i za nju su glasale sve zemlje nastale raspadom Jugoslavije osim Srbije, koja je smatrala, i mjesecima ranije u javnost iznosila tvrdnju, da se Rezolucijom Srbi etiketiraju kao genocidan narod.
Zapravo su predstavnici Srbije i Republike Srpske bili jedini koji su govorili o kolektivitetu krivice i pripisivali je Srbima iako se nigdje ni u jednoj rečenici nisu spominjali ni Srbi ni Republika Srpska. Nakon što je usvojena rezolucija 11. juli svake godine obilježavat će se kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
“Svesrpski sabor”
Održavanje “Svesrpskog sabora” odgovor je političkog vrha iz RS i Srbije na donošenje Rezolucije. Održavanje ove manifestacije pomjereno je tako da se održi nakon glasanja za Rezoluciju.
Pod nazivom “Jedan narod, jedan sabor – Srbija i Srpska” Sabor je održan 8. juna 2024. godine te je na njemu usvojena Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, što je dodatno zaoštrilo narative u BiH.
Suđenja i presude
U januaru 2024. godine bivšeg premijera Federacije BiH Fadila Novalića (SDA) Sud BiH pravomoćno je osudio na četiri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja u nabavci respiratora tokom pandemije koronavirusa. Novalić je 21. marta 2024. započeo izdržavanje kazne u zatvoru u Vojkovićima.
Bivši ministar odbrane Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić (SDA) krajem oktobra 2024. godine pravosnažno je osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja. Nakon potvrđivanja presude, Cikotić se 2. decembra 2024. godine javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima.
U februaru 2024. godine počelo je suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Suđenje Miloradu Dodiku bit će nastavljeno u 2025. godini. još uvijek nije bilo okončano, a njegov politički utjecaj i dalje je predstavljao značajan izazov za stabilnost i integritet Bosne i Hercegovine.
Sankcije
Tokom 2024. godine Sjedinjene Američke Države proširile su listu sankcionisanih osoba i kompanija iz BiH. Među njima je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac koji je sankcionisan zbog povezanosti s predsjednikom RS Miloradom Dodikom i podržavanja njegovih destabilizirajućih politika. Na listu je dodano još nekoliko osoba zbog poslovnih veza s Igorom Dodikom i povezanosti s Miloradom Dodikom.
Pušenje za kraj
Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u FBiH stupio je na snagu 28. maja 2023, a Pravilnik o zabrani pušenja u svim zatvorenim objektima u Federaciji Bosne i Hercegovine zvanično je stupio na snagu u decembru 2024. godine.
Kazne za prekršioce zakona kreću se od 2.000 KM do 5.000 KM za pravna lica, od 300 KM do 1.000 KM za odgovorna lica te od 500 KM do 1.500 KM za vlasnike i korisnike prostora gdje je pušenje zabranjeno. Kazna za fizička lica iznosi 100 KM.
Optimizam s početka 2024. godine brzo se resplinuo nakon što su vlasti nastavile svoj posao po ustaljenoj metodi prijetnji, blokada, optuživanja, secesionizma i nacionalizma. Jedina dobra vijest je zabrana pušenja u zatvorenim prostorijama koja će svoj puni smisao dobiti kada izađemo iz perioda ekstremnih zagađenja.
(Istinomjer.ba)