U debati kandidata i kandidatkinje za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH Konaković je rezultate aktuelne vlasti i budući razvoj BiH vezao za evropske integracije i zapadne partnere, Zahiragić je zagovarao promjenu vlasti i širi krug međunarodnih partnera, dok se Hasanović fokusirala na jačanje institucija, njihove nadležnosti i političku odgovornost.
Predizborna debata kandidata i kandidatkinje za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na N1 televiziji otvorila je pitanja funkcionisanja državnih institucija, ekonomije, pravosuđa, sigurnosti, evropskih i NATO integracija, vanjske politike i političke odgovornosti.
Elmedin Konaković (NiP) je tokom debate branio rezultate aktuelne vlasti i evropske integracije predstavljao kao ključan politički i ekonomski pravac. Haris Zahiragić (SDA), koji je u studio stigao nakon početka debate, kritikovao je rezultate “Trojke” te iznio niz tvrdnji o slabljenju ekonomskih, institucionalnih i vanjskopolitičkih pozicija Bosne i Hercegovine.
Melisa Hasanović iz Crvenih linija najveći dio odgovora usmjerila je na funkcionisanje državnih institucija, sigurnosni sektor, podjelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti te potrebu da politička obećanja i rezultati budu mjerljivi.
Vizija Bosne i Hercegovine
Na pitanje o viziji Bosne i Hercegovine i prioritetima ukoliko osvoje mandat prva je odgovarala Hasanović. Za nju je prvi prioritet vraćanje sposobnosti državnim institucijama da obavljaju svoje poslove. Govorila je o popunjavanju upražnjenih radnih mjesta, tehničkom i budžetskom jačanju institucija, Graničnoj policiji BiH te zadržavanju OHR-a dok država ne bude sposobna, kako je rekla, sama zaštititi svoje funkcionisanje.
Prije svega, Bosni i Hercegovini, odnosno državi, treba vratiti sposobnost da radi svoj posao (…). OHR treba ostati u BiH sve dok BiH ne bude sposobna da sama se zaštiti i da se uklone prijetnje njenom funkcionisanju. To je jedna od glavnih crvenih linija.
Melisa Hasanović, 14.9.2026.
Konaković je naglasak stavio na političku stabilnost te evropske i NATO integracije. Kao pravac oko kojeg bi se različiti politički akteri mogli okupiti izdvojio je evropski put, uz poruku da se od članstva u NATO-u ne treba odustati.
Kada bih mogao birati, prvo bih birao NATO integracije prije evropskih integracija (…), ali je sada objektivnije fokusirati se na evropski put.
Elmedin Konaković, 14.9.2026.
Govoreći o aktuelnom mandatu, Konaković je tvrdio da je tokom prvih 12 mjeseci napravljeno više pomaka na evropskom putu nego ranije, spominjući usvojene zakone, budžete te pitanja Frontexa i Europola. Kasnije blokade pripisao je SNSD-u i Miloradu Dodiku, dok je opoziciju iz Republike Srpske predstavio kao spremniju za rad na dijelu evropskih zakona.
Hasanović je govorila i o potrebi političkog dogovora i kompromisa unutar BiH, uz uslov da takav kompromis ne slabi državne institucije. Istovremeno je tvrdila da na odluke političkih aktera iz Republike Srpske i hrvatskih stranaka utiču Beograd i Zagreb.
Mi jesmo i za dogovor i za kompromis, ali, naravno, ne za kompromis koji će ići nauštrb državnih institucija (…). Moramo naći neki način i neki kompromis koji (…) nikad i ni u kom slučaju neće ići na štetu institucija države Bosne i Hercegovine.
Melisa Hasanović, 14.9.2026.
Zahiragić je kao prvi korak naveo promjenu vlasti u Vijeću ministara BiH. Među prioritetima je spomenuo položaj Bošnjaka u državnim institucijama, realizaciju 14 prioriteta Evropske unije, jačanje Oružanih snaga BiH, reformu pravosuđa i rješavanje pitanja državne imovine.
Dio rasprave zatim je bio posvećen političkoj snazi Milorada Dodika. Konaković je tvrdio da se ona u javnosti preuveličava, navodeći da Dodikove najave o zabrani rada državnih institucija u Republici Srpskoj nisu provedene. Zahiragić je odgovorio da SNSD i njegovi kadrovi i dalje imaju značajne pozicije u državnim institucijama te da je Dodik u međuvremenu poboljšao svoje međunarodne kontakte.
Ekonomija
U dijelu debate o ekonomiji Hasanović je prvo ukazala na različite nadležnosti nivoa vlasti. Navela je da se veliki dio mjera podrške privredi i zapošljavanju donosi na entitetskom i kantonalnom nivou, dok su PDV i akcize među pitanjima koja se uređuju na državnom nivou. Kao važan uslov za investicije izdvojila je i sigurnost
Stopa PDV-a 17%, Crvene linije imaju tu jednu liniju, mi kažemo da nećemo podržati povećanje stope iznad 17%, jer su to dodatni nameti za građane. Sjetit ćete se da je potrošačka korpa unazad šest mjeseci iznosila duplo manje nego što je to sad.
Melisa Hasanović, 14.9.2026.
Dostupni podaci o sindikalnim potrošačkim korpama ne potvrđuju da je njihova vrijednost u šest mjeseci udvostručena, zbog čega je Istinomjer ovu tvrdnju Hasanović ocijenio neistinitom.
Zahiragić je predstavio program SDA “3 puta 50”, koji podrazumijeva 50 milijardi KM investicija, 50.000 novih radnih mjesta i rast životnog standarda 50 posto. Istovremeno je iznio niz negativnih ocjena o ekonomskim kretanjima, javnim kompanijama, poljoprivredi i teškoj industriji.
Imamo plan “3 puta 50”, dakle 50 milijardi investicija, 50.000 novih radnih mjesta i 50% rast ukupnog standarda života na način da bi penzije i plate prosječne minimalno trebali rast 50% (…). Najveći problem je trenutno što imamo strmoglavi pad rasta GDP-a, imamo smanjenje pokrivenosti uvoza izvozom.
Haris Zahiragić, 14.9.2026.
Konaković je odgovor ponovo vezao za evropske integracije, političku stabilnost i pristup tržištu Evropske unije.
Pokrivenost uvoza i izvoza s Evropskom unijom u BiH iznosi 73%. Pokrivenost uvoza i izvoza sa zemljama BRICS-a, recimo, iznosi 5%.
Elmedin Konaković, 14.9.2026.
Kao prepreke investicijama naveo je političku nestabilnost, sporu administraciju i korupciju, a spomenuo je i činjenicu da BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Prednosti BiH vidio je u geografskoj blizini evropskog tržišta, cijeni energije i radnoj snazi.
Pravosuđe
Kod pitanja pravosuđa razlike među kandidatima/kinjama postale su izraženije.
Hasanović je podržala strožije provjere imovine javnih funkcionera. Govorila je o nezavisnosti pravosuđa, potrebi da sudije i tužioci imaju dovoljno ljudi, opreme i sredstava te jačem parlamentarnom nadzoru nad revizorskim izvještajima.
Korupciju je povezala i sa životnim standardom građana, navodeći da se novac izgubljen kroz zloupotrebe ne može koristiti za zdravstvo, obrazovanje, socijalna davanja ili sigurnosni sektor.
Zahiragić je rekao da se s Hasanović slaže u značajnom dijelu izlaganja, ali je zatim otvorio pitanje nacionalne zastupljenosti u VSTV-u. Tvrdio je i da se dio pravosudnih procesa koristi za “reviziju historije”, posebno u predmetima koji se odnose na pripadnike Armije RBiH.
Konaković je pravosuđe označio kao jednu od ključnih oblasti za funkcionisanje države. Ocijenio je da sudovi još imaju određeni kredibilitet, dok je tužilaštva kritikovao zbog političkog uticaja i selektivnog djelovanja.
Nakon toga se rasprava Konakovića i Zahiragića ponovo pretvorila u sukob oko konkretnih procesa, prvenstveno slučaja Fadila Novalića.
Zahiragić je presudu Fadilu Novaliću opisao kao politički montiran proces te optužio “Trojku” i Michaela Murphyja za uticaj na taj slučaj. Kao primjer navodne selektivnosti pravosuđa naveo je da su procesuirani Novalić, Selmo Cikotić i Osman Mehmedagić, dok Jelka Milićević i Marina Pendeš, za koje tvrdi da su učestvovale u istim ili povezanim odlukama, nisu procesuirane na isti način.
Zahiragić je takav obrazac predstavio kao etnički motivisanu selektivnost pravosuđa, tvrdeći da se Bošnjaci nesrazmjerno hapse i procesuiraju u odnosu na pripadnike drugih naroda.
O tom pravosuđu govorimo, u kojem je prihvatljivo da se Bošnjaci hapse i niko nikada drugi, čak za odluke koje su potpisane.
Haris Zahiragić, 14.9.2026.
Konaković je odbacio tvrdnju da se procesuiraju samo Bošnjaci. Govoreći o presudi Novaliću, naveo je da je u drugostepenom postupku šest od sedam sudija utvrdilo njegovu krivicu te SDA optužio da sudske odluke prihvata samo kada joj politički odgovaraju.
NATO i sigurnost
Najviše saglasnosti među troje kandidata postojalo je oko potrebe jačanja sigurnosnog sektora i NATO puta. Hasanović je kao konkretan prioritet izdvojila Graničnu policiju i dodala da BiH treba biti sposobna sama štititi svoje granice te da je potrebno jačati Oružane snage.
Konaković je već na početku debate rekao da bi NATO integracije, kada bi mogao birati, stavio ispred evropskih, ali je kao trenutno realniji fokus naveo evropski put.
Zahiragić je također govorio o modernizaciji i jačanju Oružanih snaga BiH. Kasnije je kritikovao rezultate aktuelne vlasti i člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića na NATO putu, tvrdeći da u ovom mandatu nije napravljen konkretan iskorak.
Vanjska politika
Najizraženije razlike između Konakovića i Zahiragića odnosile su se na način na koji BiH treba graditi odnose s međunarodnim partnerima.
Zahiragić je zagovarao pristup prema kojem članstvo u EU i NATO-u te bliski odnosi sa SAD-om ne bi trebali spriječiti BiH da paralelno razvija saradnju s Kinom, Turskom, zaljevskim državama i drugim centrima političke i ekonomske moći. Takav pristup obrazložio je promjenama u globalnim odnosima:
Svijet više nije bipolaran, on je multipolaran i treba Bosna i Hercegovina kao mala država (…) tražiti prijatelje svugdje u svijetu.
Haris Zahiragić, 14.9.2026.
Konaković je SAD označio ključnim sigurnosnim, a Evropsku uniju najvažnijim ekonomskim partnerom Bosne i Hercegovine. Protivio se stavljanju Rusije i Kine u isti rang sa zapadnim partnerima, između ostalog zbog njihovog odnosa prema Rezoluciji Generalne skupštine UN-a o Srebrenici, te je ponovo isticao trgovinsku povezanost BiH s Evropskom unijom.
Nikada više Rusija i Kina prije Amerike i Evrope.
Elmedin Konaković, 14.9.2026.
Hasanović nije ulazila u geopolitičko rangiranje partnera. Spomenula je SAD, Evropsku uniju i “sve države koje su prijatelji Bosne i Hercegovine”, ali je vanjsku politiku ponovo povezivala s unutrašnjom sposobnošću države da provodi reforme i štiti vlastite interese. Za nju evropske integracije jesu strateški važne, ali zakone i reforme koji iz tog procesa proizlaze treba procjenjivati prema njihovom stvarnom učinku na državu i građane.
Politička odgovornost
U završnom tematskom dijelu debate kandidati/kinje su odgovarali/e na pitanje o greškama svojih političkih opcija i spremnosti da podnesu ostavku ako ne ispune ključna obećanja. Hasanović je odgovorila da bi podnijela ostavku te naglasila da političari trebaju javno priznati kada nešto nisu uspjeli realizovati i objasniti razloge.
Konaković je rekao da bi podnio ostavku ako bi se u njegovom radu pojavilo nešto nemoralno, neetično ili neodgovorno.
Zahiragić na pitanje o ostavci nije dao direktan odgovor. Rekao je da ne daje velika obećanja te da biračima može obećati da će se, kako je naveo, boriti, biti transparentan, jasan i iskren.
Tri završne poruke
Zahiragić je u završnoj poruci pozvao birače da podrže SDA i Bakira Izetbegovića, uz tvrdnju da su aktuelne vlasti oslabile položaj Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, te obećao borbu, transparentnost i rad.
Hasanović je birače pozvala da izađu na izbore i upoznaju se s novim izbornim tehnologijama. Ponovila je da neće obećavati ono što nije u nadležnosti nivoa vlasti za koji se kandiduje te da će insistirati na jasnim ciljevima, rokovima i odgovornosti.
Debata je pokazala tri različita pristupa temama o kojima se često govori u izbornoj kampanji. Konaković je rezultate vlasti i budući razvoj BiH najvećim dijelom vezao za evropske integracije, jačanje državnog budžeta i odnose sa zapadnim partnerima. Zahiragić je aktuelni mandat opisivao kroz kritiku ekonomskih, institucionalnih i vanjskopolitičkih rezultata te zagovarao promjenu vlasti i širi krug međunarodnih partnera. Hasanović je najveći dio odgovora usmjerila na kapacitete institucija, njihove stvarne nadležnosti i mjerljivu političku odgovornost.
(Istinomjer.ba)