Parlamentarna skupština BiH razmatrala je u trećoj godini mandata desetine zakonskih prijedloga, pri čemu su u fokusu bili budžet, javne finansije i reforme u oblasti pravosuđa i sigurnosnog sektora. Iako je u Predstavničkom domu usvojen veći broj zakona nego u Domu naroda, značajan dio prijedloga ostao je u proceduri. Komunikacija parlamentaraca/ki s građanima/kama putem platforme Javna rasprava ostala je ograničena.

Podaci iz analize portala Javna rasprava odnose se na period od 16. februara 2025. godine. do 27. februara 2026. godine.
Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH) održana je 1. decembra 2022. godine. Trenutno ovim domom predsjedava Marinko Čavara (HDZ BiH), a zamjenici predsjedavajućeg su Darko Babalj (SDS) i Denis Zvizdić (NiP). Dom naroda (DN) PSBiH je konstituirajuću sjednicu održao 16. februara 2023. godine, a u trenutnom sastavu članove Kolegija ovog doma čine predsjedavajući Kemal Ademović (NiP), dok su njegovi zamjenici Nikola Špirić (SNSD) i Dragan Čović (HDZ BiH).
Javna rasprava kontinuirano prati rad PSBiH te, shodno temama o kojima se raspravlja u ovom zakonodavnom tijelu, građanima i građankama nudi dodatna pojašnjenja, detaljno analizirajući svaki pojedini zakon i aktivnosti parlamentaraca i parlamentarki.

Predstavnički dom PSBiH održao je tokom treće godine mandata ukupno 30 sjednica, i to 11 redovnih, 18 hitnih i jednu posebnu zajedničku sjednicu oba doma Parlamentarne skupštine BiH. U ovom izvještajnom periodu pred Predstavničkim domom PSBiH našlo se ukupno 44 prijedloga zakona, od čega je 31 usvojen, za dva je obustavljen zakonodavni postupak, četiri zakona su odbijena, a jedan je povučen iz procedure.
Vijeće ministara BiH je u ovom domu predložilo deset zakona. Među najistaknutijim zastupnicima/ama koji/e su predložili/e dva ili više prijedloga zakona bili su Nihad Omerović (NiP), Šerif Špago (SDA), Šemsudin Mehmedović (Naprijed), Mia Karamehić-Abazović (NiP), Šemsudin Dedić (SDA), Edin Ramić (SDA), Safet Kešo (SDA), Denijal Tulumović (SDA), Amor Mašović (SDA), Nermin Mandra (SDA), Midhat Čaušević (SDA), Saša Magazinović (SDP), Sabina Ćudić (NS), Predrag Kožul (HDZ BiH), Jasmin Emrić (NES), Zlatan Begić (DF), Elvisa Hodžić (NES), Marinko Čavara (HDZ BiH), Jasmin Imamović (SDP), Mira Pekić (PDP), Rejhana Dervišević (SDP) i Milan Dunović (DF).
Državni Dom naroda održao je ukupno 18 sjednica, od kojih su tri bile redovne, 14 hitnih i jedna posebna zajednička sjednica oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicama se raspravljalo o 46 prijedloga zakona, od čega je pet usvojeno, 37 zakona se i dalje nalazi u proceduri, odbijena su tri, dok je za jedan zakon obustavljen zakonodavni postupak. Najviše prijedloga zakona u ovaj dom uputilo je Vijeće ministara BiH, dok su delegati/kinje Džemal Smajić (SBiH), Marina Pendeš (HDZ BiH), Zlatko Miletić (samostalni poslanik), Želimir Nešković (SDS), Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Kemal Ademović (NIP), Dragan Čović (HDZ BiH) i Nikola Špirić (SNSD) predložili/e dva ili više zakona na sjednicama doma.
Tokom treće godine mandata u oba doma Parlamentarne skupštine BiH brojni zakoni iz različitih oblasti nisu usvojeni: zakonodavni postupci su obustavljeni, prijedlozi su odbijeni ili povučeni, a jedan takav odnosi se na plaće i naknade u institucijama BiH. Obustavljen je zakonodavni postupak za zakone koji se odnose na dopune Krivičnog zakona BiH, državnu imovinu BiH, kao i za jedan od prijedloga izmjena zakona koji se odnose na plaće i naknade u institucijama BiH. Odbijeni su zakoni koji se odnose na finansiranje institucija Bosne i Hercegovine, Sud BiH (pri čemu su postojala dva prijedloga od različitih predlagača – jedan koji se odnosio na Zakon o Sudu BiH i drugi na njegove izmjene i dopune), dopunu Zakona o Javnom radio-televizijskom servisu BiH, izmjenu Zakona o finansiranju političkih stranaka BiH, kao i na zakon koji se odnosi na Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH.
U trećoj godini mandata Parlamentarne skupštine BiH najveći broj razmatranih zakona odnosio se na oblast ekonomije i javnih finansija. Među njima su izmjene i dopune Zakona o finansiranju institucija BiH, budžeta institucija i međunarodnih obaveza, poreza na dodatu vrijednost, plaća i naknada zaposlenih u institucijama BiH, kao i zakoni koji se tiču zaduživanja, duga i garancija te regulacije tržišta električne energije.
Razmatrani su i zakoni iz oblasti pravne države i funkcionisanja pravosudnog sistema, uključujući izmjene Krivičnog zakona BiH, Zakona o Sudu BiH, Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i propisa koji uređuju rad policijskih agencija, sprečavanje sukoba interesa i izborni okvir. Raspravljalo se i o zakonima iz oblasti sigurnosti saobraćaja, azila, rada u institucijama BiH te oblasti industrijskog i intelektualnog vlasništva, što ukazuje na širok tematski obuhvat zakonodavne agende u posmatranom periodu.

Aktivnosti parlamentaraca/ki na platformi Javna rasprava
Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o policijskim službenicima BiH, koji su 12. decembra 2025. godine u Predstavničkom domu PSBiH predložili zastupnici Nihad Omerović, Jasmin Imamović i Predrag Kojović, izazvao je najveću pažnju na platformi Javna rasprava s 2.836 glasova “za” i 6.352 glasa “protiv”.
Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koji su u redovnoj proceduri predložili Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš, na platformi Javna rasprava zabilježio je 50 glasova “za” i osam glasova “protiv”, dok je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, čiji su predlagači Nihad Omerović, Jasmin Imamović i Predrag Kojović, dobio 268 glasova “za” i 15 “protiv”.
Pored toga, na platformi Javna rasprava, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, čiji je predlagač Džemal Smajić, dobio je 508 glasova “za” i 22 “protiv”, dok je u okviru izdvojene teme zabilježeno 275 glasova “za” i 15 “protiv”.
Građani i građanke putem platforme Javna rasprava imaju mogućnost postavljanja pitanja parlamentarcima i parlamentarkama. Tokom treće godine mandata državne zakonodavne vlasti postavljeno je 75 pitanja, dok su parlamentarci/ke odgovorili/e na tek 22. Najaktivniji zastupnik u Predstavničkom domu po broju odgovorenih pitanja je Šemsudin Mehmedović, dok su najaktivniji delegati u Domu naroda Džemal Smajić i Zlatko Miletić.

Izazovi praćenja zakonodavnog procesa
I tokom ovog izvještajnog perioda, uprkos redovnom objavljivanju dnevnih redova sjednica, praćenje rada Parlamentarne skupštine BiH otežano je praksom naknadnog uvrštavanja tačaka bez jasne i pravovremene najave.
Riječ je o problematici koja je prisutna od početka aktuelnog mandata i koja se iz godine u godinu ne mijenja. Izazovi su vidljivi i u pogledu dostupnosti prateće dokumentacije, jer zapisnici, stenogrami, poslanička pitanja, rezultati glasanja i audiozapisi nisu uvijek objavljeni u potpunosti, a često su dostupni samo djelimično. Pored toga, brojni dokumenti, uključujući prijedloge zakona, objavljuju se kao skenirane verzije, što otežava njihovu pretragu i dalju analizu u digitalnom formatu.
Izvještaje o Parlamentarnoj skupštini BiH u prve dvije godine mandata možete pročitati OVDJE i OVDJE.
Rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine možete pratiti putem platforme Javna rasprava, gdje imate priliku čitati analize propisa u zakonodavnoj proceduri i glasati za ili protiv njihovih izmjena i dopuna, te postavljati pitanja i davati prijedloge zastupnicima/ama i delegatima/kinjama u ovom zakonodavnom organu.
Piše: Javna rasprava