Treću godinu mandata Parlamenta Federacije BiH uglavnom su obilježile teme iz oblasti ekonomije, javnih finansija i socijalne politike. U periodu od 27. januara 2025. do 9. februara 2026. godine na dnevnim redovima oba doma našao se ukupno 81 zakon, dok je usvojen 61 prijedlog i nacrt zakona. Analiza portala Javna rasprava pokazuje i da je u Predstavničkom domu sve zakone predložila Vlada FBiH.

Aktuelni saziv Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PD PFBiH) formalno je započeo s radom nakon prve sjednice održane 1. decembra 2022. godine i njenog nastavka 13. januara 2023. godine. Ovim domom predsjedava Dragan Mioković (NS), a potpredsjednici su Azra Okić (SDP BiH) i Mladen Bošković (HDZ BiH). U njegovom sastavu je 98 zastupnika/ca raspoređenih u deset klubova političkih stranaka.

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (DN PFBiH) konstituisan je 17. januara 2023. godine, dok je nastavak sjednice održan deset dana kasnije. Predsjedavajući je Tomislav Martinović (HDZ BiH), a dopredsjedavajući Slađan Ilić (SDP BiH) i Nezim Alagić (NiP). Ovaj dom broji 80 delegata/kinja – po 23 iz reda tri konstitutivna naroda te 11 iz reda ostalih.

Intenzitet rada i zakonodavna aktivnost u trećoj godini saziva
U periodu od 27. januara 2025. do 9. februara 2026. godine Predstavnički dom održao je 18 sjednica – 12 redovnih, pet vanrednih i jednu tematsku. Na dnevnim redovima našlo se 40 prijedloga i nacrta zakona. Usvojena su 24 prijedloga zakona, dok su prihvaćena sva četiri nacrta. Sedam zakona skinuto je s dnevnog reda, a pet ih je odbijeno ili povučeno iz procedure.
Posebno je indikativno da je sve akte u zakonodavnu proceduru uputila Vlada FBiH, što znači da u trećoj godini saziva Parlamenta nijedan zakon u ovom domu nije usvojen na inicijativu zastupnika/ca.
Iz procedure su povučeni Prijedlog zakona o rudarstvu FBiH te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima FBiH.
Odbijeni su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca u FBiH, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH te Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo FBiH.

Dom naroda je u istom periodu održao deset sjednica – osam redovnih i dvije vanredne – te raspravljao o 41 zakonu. Usvojeno je 26 prijedloga zakona, a prihvaćeno sedam nacrta. Pet zakona skinuto je s dnevnog reda, dok su tri odbijena ili povučena: Prijedlog zakona o rudarstvu FBiH, Prijedlog zakona o Gradu Kiseljak te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH.
I u Domu naroda su gotovo svi zakoni potekli iz Vlade FBiH. Izuzetak predstavlja Nacrt zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista FBiH koji su u Predstavničkom domu 2024. godine predložili Damir Nikšić (nezavisni zastupnik) i delegatkinja Sanela Klarić (NS). Nakon usvajanja u Predstavničkom domu, upućen je u Dom naroda u okviru ovog izvještajnog perioda.

Ukupno gledano, oba doma Parlamenta FBiH u trećoj godini mandata usvojila su 61 prijedlog i nacrt zakona.
Koliko su parlamentarci dostupni građanima/kama?
Platforma Javna rasprava i dalje ostaje jedan od rijetkih kanala direktne komunikacije građana/ki s izabranim predstavnicima/ama.
Tokom treće godine mandata zastupnicima/ama Predstavničkog doma upućeno je 71 pitanje, od čega je odgovoreno na 38. Najviše pitanja dobili su Admir Čavalić (SBiH), Sanel Kajan (DF), Haris Šabanović (SDA), Haris Silajdžić (SBiH) te Adisa Kokić-Hinović (SDA), koji su odgovorili na sva pitanja koja su im upućena.

Delegatima/kinjama Doma naroda upućena su 33 pitanja, ali je odgovoreno na svega sedam. Delegat Almir Babajić (SDP) odgovorio je na gotovo sva pitanja koja su mu postavljena, dok je delegatkinja Miomirka Melank (NS) bila najaktivnija nakon njega. U komunikaciji s građanima/kama istakle su se i delegatkinje Sandra Imširović (DF) i Silva Banović (NiP).

Građani i građanke mogu i dalje putem platforme Javna rasprava, na OVOM LINKU, postavljati pitanja izabranim parlamentarcima i parlamentarkama Parlamenta FBiH.
Dominantne teme: ekonomija i socijalna pitanja
Analiza dnevnih redova pokazala je da su ekonomija i javne finansije ostale dominantne oblasti kada je riječ o zakonodavnoj aktivnosti. Značajan broj zakona odnosio se na budžet, porezni i finansijski sistem, bankarstvo, fiskalizaciju, zaduživanje te kontrolu cijena.
Istovremeno i socijalne teme poput penzijskog i invalidskog osiguranja, prava branilaca, zapošljavanja, zaštite osoba s invaliditetom, pitanja raseljenih lica te zaštita od nasilja u porodici bile su u fokusu zakonodavne vlasti u trećoj godini aktuelnog saziva.
S druge strane, oblasti obrazovanja, zdravstva, kulture i sporta ponovo su ostale na margini ili gotovo u potpunosti izostavljene iz zakonodavne aktivnosti.
Na dnevnim redovima našlo se i devet zakona usmjerenih na usklađivanje zakonodavstva Federacije BiH s pravnom stečevinom Evropske unije.
Najviše reakcija građana/ki na platformi Javna rasprava izazvao je Nacrt zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom FBiH, u okviru kojeg je u raspravi s građanima/kama učestvovao zastupnik Admir Čavalić (SBiH).
Transparentnost i dalje izazov
Iako statistika pokazuje određeni zakonodavni intenzitet, transparentnost rada Parlamenta FBiH i dalje je problematična. Zapisnici i izvještaji sa sjednica na službenim web stranicama oba doma objavljuju se sa zakašnjenjem, a ne postoji ni pregledna i sistematizirana lista svih razmatranih zakona. To znači da praćenje zakonodavne aktivnosti i dalje zahtijeva dodatno istraživanje i upoređivanje dokumenata.
Komunikacija s građanima/kama također je sporadična. Tek manji broj parlamentaraca/ki redovno odgovara na upite koji im putem platforme Javna rasprava pristižu na službene e-mail adrese.
Kao pozitivan primjer može se izdvojiti praksa Doma naroda, na čijoj se web stranici redovno ažurira dokument s pregledom usvojenih akata u mandatnom periodu 2022–2026. godina, što predstavlja određeni iskorak.
Kako ocjenjujete rad Parlamenta FBiH u trećoj godini mandata?
Izvještaje o Parlamentu FBiH u prve dvije godine mandata možete pročitati OVDJE i OVDJE.
Rad Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine možete pratiti putem platforme Javna rasprava, gdje imate priliku čitati analize propisa u zakonodavnoj proceduri i glasati za ili protiv njihovih izmjena i dopuna te postavljati pitanja i davati prijedloge zastupnicima/ama i delegatima/kinjama u ovom zakonodavnom organu.
Piše: Javna rasprava