Govoreći o predstojećim lokalnim izborima u Srebrenici, lider SDA istakao je da je to jedna od najosjetljivijih tema u Bosni i Hercegovini, te da je za SDA u potpunosti neprihvatljiva mogućnost da za načelnika Općine Srebrenica bude izabran predstavnik bilo koje političke opcije koja negira ili relativizira genocid počinjen nad Bošnjacima u ovom gradu. Također je neumjesno porediti povratak Bošnjaka u Bratunac, Zvornik ili neku drugu općinu sa Srebrenicom gdje se veliki dio njenog prijeratnog stanovništva može vratiti samo u tabutima, kazao je predsjednik SDA ovom prilikom, saopšteno je iz SDA.
“Mi tražimo da u Srebrenici kao i 2008. godine pravo glasa na predstojećim izborima imaju svi koji su tu živjeli 1991. godine. Republika Srpska sa tim nije saglasna i može se desiti da za načelnika bude izabrana osoba koja negira genocid, što će dovesti u pitanje dalje postojanje Memorijalnog centra, obilježavanja godišnjica stradanja i život povratnika u ovoj sredini, koja je područje najtežih stradanja”, mišljenja je Tihić.
Stranka demokratske akcije (SDA) uvijek je bila opredijeljena za poštivanje i provođenje odluka Ustavnog suda BiH, ali mislimo da konačno rješenje statusa Mostara treba biti na tragu političkih dogovora i na načelima Prijelaznog statuta Grada Mostara kao grada s više općina, izjavio je predsjednik SDA Sulejman Tihić nakon današnje četverosatne sjednice Predsjedništva te stranke u Mostaru.
Po njegovu mišljenju, Mostar s više općina treba biti osnova za politički dogovor, kao i to hoće li biti podjeljen na četiri, šest ili drugi broj općina.
“Na taj način bismo pojednostavili i racionalizirali izborni proces, značajno smanjili troškove izbora i vrijeme ovih kampanja koje se na određen način veoma često odražavaju na rad institucija. To je period kada se političari više ili manje bave izbornom kampanjom, dodvoravaju biračima, a manje rade posao za koji su izabrani. Sasvim je drugačije imati to jednom u četiri godine, nego svake dvije. To, naravno, ne zavisi samo od ove dvije stranke, već i od opredjeljenja ostalih, no smatram da bi to bilo dobro i korisno imajući u vidu specifičnu situaciju kad su u pitanju izbori u Mostaru i Srebrenici, gdje trebamo usaglasiti i dogovoriti još neka pitanja, a nemamo vremena, pojasnio je Tihić”.
Komentar:
Od snažne inicijative da se promjeni dio Izbornog zakona koji bi definisao da kao i na lokalnim izborima 2008. godine, pravo glasa u Srebrenici imaju svi stanovnici koji su bili na popisu stanovništva iz 1991. bez obzira na nacionalnost kao i stalne priče o “preglasavanju u Mostaru”, Sulejman Tihić je došao do inicijative da se lokalni izbori u cijeloj BiH odgode do 2014. godine održe zajedno sa opštim izborima. Zanimljiva je činjenica da je Tihić do ove inicijative došao zajednički sa Miloradom Dodikom sa kojim je u ponedjeljak 26. marta u Banjaluci upravo trebao razgovarati o provođenju lokalnih izbora u Srebrenici ove godine.
Samo pet mjeseci prije održavanja izbora Tihić se inenada sjetio da “nema vremena” za usaglašavanje i rješavanje problema oko lokalnih izbora u ove dvije opštine (koji kao da ranije nisu postojali), pa je predložio odlaganje izbora u cijeloj zemlji.
Interesantno je da je Sulejman Tihić početkom marta, baš u Potočarima pored Srebrenice, izjavio kako će pitanje izbora u Srebrenici postaviti na sastanku lidera “šestorke” (na kojem je u konačnici dogovoreno pitanje državne i vojne imovine), ali da nije optimista da će doći do izuzeća Srebrenice iz Izbornog zakona BiH. Izgleda da je Tihića taj pesimizam i nemogućnost dogovora sa predsjednikom RS, koji je inače nebrojeno puta deklarativno rekao da od izmjena Izbornog zakona neće biti ništa, natjerao da se okrene drugim, malo radikalnijim inicijativama, kako bi kupio još dvije godine za svoju stranku koja inače sa SNSD-om ima vlast u pola opština u BiH uključujući i Srebrenicu.
Prijedlog za odgađanje izbora sigurno neće riješiti probleme koji eveidentno postoje u Srebrenici i Mostaru, nego se njime direktno izbjegava odgovornost za nerješavanje dugogodišnjih otvorenih pitanja i evidentno krši zakon, Ustav i demokratsko pravo građana ove zemlje da nakon četiri godine kažu šta misle o vlastodršcima u svojim lokalnim sredinama.