Imenovanje upravljačkih struktura javnih preduzeća i ustanova mora biti depolitizirano, zajednički je stav kako Evropske komisije, tako i organizacija civilnog društva, koje u ovom procesu vide priliku da građani u konačnici dobiju bolje usluge. Međutim, kako to izgleda u praksi, govore primjeri iz Kantona Sarajevo. Naime, predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković, gostujući u programu TV Alfa, govorio je i o dva slučaja imenovanja kadrova u upravljačke strukture javnih preduzeća u KS.
Prvi je bio imenovanje Amara Dovadžije, inače kandidata za načelnika Općine Ilijaš na Lokalnim izborima 2020. godine, na pozicije unutar preduzeća Sarajevo-šume.
Kako moj kolega Kojović kaže, mi smo sami sebi postavili norveške standarde, to treba da bude javna tema i da o tome mišljenje kažu svi koje to zanima, a zanima cjelokupnu javnost. Moja ideja je bila da Amar Dovadžija, radi se o preduzeću u kojem struka sjedi 17 godina i nije problem struke u Sarajevo-šumama, nego je problem politike u Sarajevo-šumama, koja je eklatantan primjer kako politka okupira jednu cijelu firmu i njome upravlja. Dakle, to je, vidjet ćete ovih dana, imenovano je novo rukovodstvo. Amar Dovadžija nije vršilac dužnosti direktora, ispunjavao je sve zakonske uslove. Za v.d. Amar Dovadžija je mogao biti imenovan sa ovom strukom koju ima. Naša ideja je bila da on to preduzeće politički potpuno razdrma, da na čistac iznese sve te probleme i da se u mandat, u skladu sa propisima, imenuje ko je iz struke. Našli smo kompromisno rješenje. Vrlo brzo će Dovadžija u Nadzorni odbor ovog preduzeća, pa će moći dati političku notu, pretresima koji će se desiti u Sarajevo-šumama, a za direktora je izabran Samir Omerović, inžinjer šumarstva, po struci je adekvatno.
Elmedin Konaković 26. 4. 2021.
Osim slučaja Amara Dovadžije, Konaković je govorio i o imenovanju Tonija Vukadina, inače vijećnika u Gradskom vijeću Sarajevo i vijećnika u Općinskom vijeću Novi Grad Sarajevo, koji je imenovan kao vršilac dužnosti direktora Javne ustanove Studentski centar Sarajevo.
Na nivou opštinskog i gradskog vijećnika, Toni Vukadin je zaposlen u toj ustanovi. Dakle, on radi u ustanovi Studentski centar, u kojoj vršilac dužnosti može biti samo neko iz ustanove. Dakle, ne možemo dovesti nekoga izvana, kao što u preduzećima možemo. To je zakon koji reguliše tu oblast. Samo neko ko je uposlen može biti v.d. na određen period. Toni je čovjek od našeg najvećeg povjerenja unutar te firme koja ima mnogo problema, dakle, mnogo problema. Bila su neka druga kadrovska rješenja, mi smo u dva javili Vukadinu da treba da ga predložimo u pet da preuzme tu funkciju i dali mu kratkoročne zadatke da malo stabilizuje te procese. Po zakonu, vršilac dužnosti, pa i direktor ustanove, može biti izabrani zvaničnik, dakle, dok u preduzećima to nije slučaj. Ispunjava potpuno sve, on je pravnik, čovjek koji ima mnogo procedura u rukama i uposlenik je, a obnašanje funkcije gradskog i općinskog vijećnika nije profesionalna obaveza. Dakle, oni imaju sjednice jednom ili dva puta mjesečno. Mislim da Toni vrlo lako može da uskladi sve ove stvari i vidio sam po nekoliko prvih njegovih aktivnosti da je vrlo dobro dočekan. Ono što mi je najvažnije od strane studenata, koji dole žive i bude se, da im je riješio brzo neke probleme i mislim da će on uraditi ovaj dio posla kako treba. Da li će eventualno ostati na toj poziciji, nismo još razmišljali, imali smo druge ideje. Ako bude baš dobar na tom mjestu, moguće da ostane.
Elmedin Konaković, 26. 4. 2021.
Istog dana kada je Konaković gostovao na TV Alfa, Centri civilnih inicijativa, u okviru projekta “Fer zapošljavanje za odgovornost”, objavili su opsežno istraživanje o poslovanju javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini za period od 2010. do 2019. godine, uključujući i Kanton Sarajevo. U okviru navedenog pojekta, formirana je i radna grupa sa predstavnicima zakonodavne vlasti u KS, odnosno sa zastupnicima i zastupnicama Skupštine KS, u kojoj je i Segmedina Srna Bajramović iz SDP-a BiH.
Građani KS-a su vlasnici javnih preduzeća, oni ih plaćaju i zauzvrat očekuju kvalitetne javne usluge. Nažalost, politika je posljednjih decenija pala na ispitu povjerenja i kreirala ambijent u kojem su javna preduzeća postala stranački bankomati, sa sve lošijim kvalitetom usluge prema onima koji ih plaćaju. Danas svjedočimo kriminalu, korupciji, nepotizmu, netransparentnosti, nestručnosti u javnim preduzećima koji rezultiraju sve većim dugom i erozijom kvaliteta.
Segmedina Srna Bajramović, 26. 4. 2021.
Iz CCI-a navode da na nivou KS postoji 16 javnih preduzeća koja zapošljavaju najmanje 6.000 radnika, koja imaju 360 miliona KM poslovnih prihoda godišnje i 820 miliona KM duga, a Hasan Kamenjaković, koordinator za odnose sa javnošću CCI-a, dao je konkretne prijedloge šta treba uraditi.
U cilju dugoročnog rješavanja problema politizacije javnih preduzeća, CCI pozivaju parlamente na svim nivoima, da u što skorije vrijeme unaprijede legislativu koja uređuje ovu oblast, kako bi se zaustavio i spriječio uticaj političkih stranaka na javna preduzeća. Neophodno je da javna preduzeća budu depolitizirana, profesionalna i nezavisna u svom radu i procesu donošenja odluka, te da rukovodeći kadrovi i zaposlenici budu birani po kompetencijama, a ne stranačkoj ili drugoj pripadnosti. Kontrola poslovanja javnih preduzeća mora postojati, kao i odgovornost za rezultate poslovanja kako bi sve građanke i građani BiH imali pristup kvalitetnijim javnim uslugama.
Hasan Kamenjaković, 26. 4. 2021.
Aljoša Čampara je sredinom oktobra 2020. godine u medijskim istupima, nakon isključenja iz SDA, bio nezavisni zastupnik u Skupštini KS, koji je potom prešao u Narod i pravdu. Čampara je tada zagovarao tezu da Vlada KS mora biti ekspertna.
Ako ćemo se mi nastaviti opet ovako boriti ili praviti novu vladu, sjaši Kurta da uzjaše Murta, ja neću biti u toj priči. Ako ćemo se baviti na način da neki zastupnik, pojedinac, vlada domovima zdravlja ili neki pojedinac da ima Tržnice. Možete misliti, Senade, ja bih volio umrijeti da mi neko kaže Tržnice su od Aljoše, on tamo upravlja, zato što sam ja 18. zastupnik. To je pogubno. Govorim ako dođemo u situaciju da dijelimo to tako (..)
Aljoša Čampara, 10. 10. 2020.
Komisije za izbor i imenovanje članova nadzornih odbora svojim sastavom i ulogom ne obezbjeđuju nezavisnost u odlučivanju u postupku izbora potencijalnih članova nadzornih odbora. Analiza je pokazala da je rad komisija najčešće pro forme i da komisija bira članove koji su unaprijed “izabrani” političkim dogovorom;
Iako je propisana procedura izbora i imenovanja lica na izvršne funkcije u javnim preduzećima, “koalicionim sporazumima” lidera političkih partija se direktno krši veći broj zakonskih i podzakonskih akata.
Transparency International BiH, mart 2018. godine
U Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU izdate su preporuke za otvaranje pregovora o pristupanju u četiri oblasti, i to: demokratije, vladavine prava, temeljnih ljudskih prava i javne uprave. U oblasti vladavine prava navodi se i depolitiziranje i restrukturiranje javnih preduzeća i osiguravanje transparentnosti privatizacijskih procesa.
Sve navedeno ide u prilog činjenici da se sa deklarativnog mora preći na proaktivni pristup, odnosno, umjesto isključivog zagovaranja “depolitizacije” javnih preduzeća i ustanova, konačno to provesti u praksi te da članovi nadzornih odbora i ostalih upravljačkih struktura budu isključivo predmet stručnih kompetencija i vještina potvrđenih kroz otvorene i transparentne konkursne procedure, a ne izraz volje i odlučivanja stranaka i lidera vladajućih koalicija, kao što je to trenutno slučaj.
(Istinomjer.ba)