Iako predstavnici gotovo svih političkih partija iz oba bh. entiteta, bilo da su na vlasti ili u opoziciji, u svojim javnim istupima obećavaju beskompromisnu borbu protiv korupcije, praksa pokazuje da iza tih izjava rijetko slijede konkretne i efikasne mjere. Donošenje zakona i podzakonskih akata često traje godinama, a početak njihove implementacije još duže. Istovremeno, sudska praksa bilježi mali broj pravosnažnih presuda, a većina slučajeva završava oslobađajućim presudama ili zastarom. U Federaciji BiH određeni pomaci učinjeni su nakon što su nedavno osnovani posebni odjeli Vrhovnog suda FBiH i Federalnog tužilaštva Federacije BiH. 
Prije više od deset godina usvojen je Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH kojim je predviđeno osnivanje posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH i Federalnog tužilaštva FBiH za suzbijanje korupcije. Početkom maja 2025. godine ove su institucije otvorene, iako je njihovo otvaranje najavljeno još 2014. godine.
Nakon usvajanja ovog zakona, u svom prvom premijerskom mandatu, Nermin Nikšić je rekao da će se zakon početi primjenjivati za šest mjeseci, odnosno dok se uspostave posebni odjeli Federalnog tužilaštva FBiH i Vrhovnog suda FBiH.
Ovo su prvi značajni koraci napravljeni u FBiH kada je riječ o borbi protiv korupcije, premda su skoro sve političke stranke, bilo u vlasti ili u opoziciji, u svojim stavovima odlučni borci protiv korupcije.
Obećanja političkih stranaka
Stranke koje su formirale većinu na državnom nivou u decembru 2022. godine potpisale su “Smjernice, načela i ciljeve djelovanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti” u kojim su se, između ostalog, obavezale da će provoditi reforme koje će osigurati nultu stopu tolerancije prema svim oblicima kriminala i korupcije.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP) u javnim istupima često govori o borbi protiv korupcije. Gostujući u “Klix Studiju” u maju 2025. godine, Konaković je govorio o potpisivanju “Platforme za mir, stabilizaciju, evropsku budućnost i ekonomski napredak BiH” koja za cilj ima uspostavu većine na državnom nivou bez SNSD-a. Tada je rekao da se tako SNSD-u s Dodikom na čelu suprotstavila ozbiljna grupa ljudi kojoj je u prvom planu borba protiv korupcije, a ne etički sukob.
I Naša stranka je kao prioritete isticala reformu pravosuđa, odlučnu borbu protiv korupcije i usklađivanje vanjske politike s EU.
I predstavnici HDZ-a BiH imali su deklarativne izjave o borbi protiv korupcije. U martu 2023. godine, ministar pravde Davor Bunoza rekao je da je borba protiv korupcije ključna za evropski put, koji nema alternativu. U intervjuu koji je dao još 2018. godine, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je, odgovarajući na pitanje novinara šta su političari poboljšali kada je riječ o korupciji i nepotizmu, dao jedan mlak odgovor u kojem je okrivio komunikaciju između konstitutivnih naroda zbog zastoja na reformskim procesima.
Mogao bih sada navesti sve reforme koje smo poduzeli protiv korupcije. Međutim, moram priznati, od prije dvije godine nije bilo značajnijih pomaka u komunikaciji između tri konstitutivna naroda. Od onda se manje radilo na reformskim procesima, na pravednosti, na investicijama i na nastavku puta prema EU.
Dragan Čović, 5.10.2018.
Borbu protiv korupcije deklarativno podržavaju i najavljuju i funkcioneri političkih partija u Republici Srpskoj (RS), bilo da su na vlasti ili u opoziciji.
RTRS je u oktobru 2020. godine prenio saopštenje SNSD-a nakon sjednice Izvršnog komiteta ove stranke. U saopštenju je navedeno da ova partija nema namjeru da odstupa od kategorične borbe protiv kriminala i korupcije, bez obzira na to kome pripadaju kadrovi koji su ogrezli u nedozvoljene radnje. Tada je također naglašeno da Izvršni komitet zahtijeva od kadrova SNSD-a neprikosnovenu borbu protiv kriminala i korupcije.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik još je prije više deset godina govorio o borbi protiv korupcije. Prema pisanju RTV BN u decembru 2012. godine, Dodik je pozvao sve institucije i tužilaštva da se upuste u organizovanu borbu protiv korupcije i kriminala.
Ipak, implementacija antikoruptivnih mjera kasni i u Republici Srpskoj. Detektor je 2021. godine pisao o Komisiji za borbu protiv korupcije Vlade Republike Srpske, koja je formirana s dvije godine zakašnjenja. Kako je tada izjavila direktorica Transparency Internationala BiH (TIBiH) Ivana Korajlić, vlasti iz RS javnosti nisu predstavile rezultate provedbe dvije strategije o borbi protiv korupcije.
Provođenje antikoruptivnim reformi obećavala je i sada opoziciona Stranka demokratske akcije (SDA), koju je Nermin Nikšić u više navrata prozivao zbog izostanka implementacije seta antikoruptivnih zakona iz 2014. godine.
Dosadašnji rezultati ne ulijevaju povjerenje
Prema istraživanju TIBiH objavljenom u februaru 2025. godine, BiH je doživjela značajan pad po Indeksu percepcije korupcije i, s dosad najgorom ocjenom (33), uz Bjelorusiju, zauzima drugo najlošije mjesto u Evropi. To je dva poena manje nego prošle godine i čak devet manje u odnosu na 2012. godinu, kada je BiH bila među bolje ocijenjenim zemljama regiona. Sada se nalazi na samom dnu kada je riječ o zemljama Zapadnog Balkana.
Ovogodišnji izvještaj TIBiH pokazuje da države koje nose status pune demokratije imaju prosječan CPI 73, neuspjele demokratije 47, a nedemokratski režimi bilježe prosjek 33, što je i ovogodišnji rezultat BiH.
Indeks percepcije korupcije (CPI) mjera je koja ima za cilj procijeniti nivo percepcije korupcije u različitim zemljama širom svijeta. Indeks percepcije korupcije koristi pristup ankete za prikupljanje podataka o percepciji korupcije u javnom sektoru. On nije direktna mjera stvarnog nivoa korupcije u zemljama, već samo mjeri percepciju građana/ki i stručnjaka/inja o postojanju korupcije u zemlji. Međutim, često se koristi kao relevantan indikator i alat za poređenje nivoa korupcije između različitih zemalja i pruža uvid u efikasnost borbe protiv korupcije u pojedinim zemljama.
Problem korupcije u BiH također je prepoznala i Evropska komisija u Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2024. godinu. U ovom je izvještaju navedeno da je korupcija i dalje rasprostranjena. Komisija je također rekla da je donošenje Zakona o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou korak u dobrom smjeru, ali dosadašnji rezultati osuđujućih presuda za korupciju na visokom nivou i dalje su ograničeni, a pravni i institucionalni okvir za borbu protiv korupcije općenito se pogoršao tokom posljednjih godina.
Osim toga, Komisija je tretirala i problem korupcije u zdravstvenom sistemu i nedostatak sistema za skupljanje i objedinjavanje podataka o integritetu državnih službenika, te zastoj u sačinjavanju novih propisa u FBiH o zaštiti prijavitelja korupcija ili o prijavi imovine u Republici Srpskoj.
Istinomjer je također u 2025. godini pisao o antikoruptivnim mjerama institucija u BiH (1, 2, 3), upozoravajući na to da je riječ o skromnom broju mjera i njihovoj skromnoj realizaciji. Tokom prethodnih godina Istinomjer je također više puta pisao o ovom problemu, ocjenjujući dosljednost političkih aktera i provjeravajući istinitost njihovih izjava. (1, 2, 3, 4 ).
Također, dokaz da politički akteri ne doprinose rješavanju ovog problema vidljiv je iz njihovih konkretnih postupaka. Podsjetit ćemo da je Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH usvojen 2014. godine, a poseban odjel Federalnog tužilaštva Federacije BiH za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala, koji je ovaj zakon predviđao, osnovan je deset godina kasnije.
Umjesto konkretnih rješenja za kažnjavanje odgovornih za korupciju, građani/ke su, s jedne strane, suočeni/e s deklarativnim zalaganjima svih političkih aktera, a s druge strane, opstruisanjem, selektivnim pristupom i nedostatkom političke volje da se uhvati u koštac s ovim problemom.
(Istinomjer.ba)