Otkako je u 2006. godini uveden PDV, počele su špekulacije o promjeni ovog poreza koji se odnosi na osnovne životne namirnice, lijekove i izdavaštvo. Do sada se pominjalo kako ukidanje PDV-a, tako i uvođenje dvije stope ovog poreza, pri čemu bi se niža stopa odnosila na osnovne životne namirnice, lijekove i izdavaštvo, a viša na sve ostale proizvode i usluge. Najglasniji u zahtjevima za smanjenje su bili sindikati, penzioneri i socijalno ugrožene kategorije, a po ovom pitanju mogle su se čuti i političke stranke, ali do sada se nisu vidjeli nikakvi efekti svega toga, s obzirom da indirektni porezi predstavljaju najveći izvor budžetskih prihoda.
Pred Opće izbore u 2010. godini, većina stranaka koje su dobile većinu u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, u svojim programima obećala je ili ukidanje PDV-a, ili uvođenje niže stope na osnovne životne namirnice. Pogledamo li izborne programe partija koje čine parlamentarnu većinu, stvari stoje ovako:
Socijademokratska partija (SDP), koja ima osam poslanika u državnom zakonodavnom tijelu, zalaže se se za dvije stope PDV-a. Niža bi bila sedam posto i odnosila bi se na osnovne životne namirnice, lijekove i izdavaštvo, a uvođenje diferencirane stope PDV-a pratilo bi smanjenje godišnjeg oporezivog prometa obveznika PDV-a na 20.000 KM.
Stranka demokratske akcije (SDA), koja ima sedam poslanika u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, u svom programu također spominje mogućnost uvođenja diferencirane stope PDV-a, premda bez konkretnih pojašnjenja o visini stopa i tek kao mogući rezultat “jačanja finansijske discipline”, koje bi se ostvarilo sprovođenjem određenih mjera poput efikasnijeg ubiranja javnih prihoda, reforme porezne uprave, smanjenja sive ekonomije, itd.
Savez nezavisnih socijademokrata (SNSD), koji kao i SDP ima osam poslanika, nema namjeru mijenjati opću stopu PDV-a, ali smatraju da je treba preispitati i uvesti nultu stopu za ograničenu grupu proizvoda.
U stranci Radom za boljitak (NSRZB), koju zastupa jedan član stranke u državnom parlamentu, zalažu se za dvije stope PDV-a, od kojih bi niža iznosila pet posto i odnosila bi se na osnovne životne namirnice, dok bi viša stopa, za sve ostale proizvode, iznosila 22 posto. Slični stavovi stranaka okupljenih oko Platforme rezultirali su da se i u tom dokumentu kao jedno od obećanja navede uvođenje diferencirane stope PDV-a, to jest smanjenje stope poreza na prehrambene namirnice, knjige, štampu, školski pribor i lijekove. Ovim obećanjem nije precizirano kolike bi bile nove stope PDV-a, ali je najavljena ekspertska analiza stopa oporezivanja i na njoj zasnovana revizija poreskih stopa.
Pogledom u predizborna obećanja stranaka, te platformu postizborne koalicije u FBiH, može se zaključiti da, iako postoje različita viđenja načina pristupa ovom pitanju i različite ideje o visini diferenciranih stopa, postoji i podudarnost stavova stranaka oko potrebe za uvođenjem dvije stope PDV-a, te načelna saglasnost oko ovog pitanja. Međutim, i pored prilično usaglašenih stavova, stvari se još nisu pomjerile sa mrtve tačke. Postavlja se pitanje zašto je to tako, ako znamo da nabrojane četiri stranke imaju ukupno 24 predstavnika/ca u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, to jest posjeduju natpolovičnu većinu u ovom tijelu, koja im svakako daje mogućnost da usvajaju izmjene i dopune zakona. Naročito onih oko kojih bi se, kao što vidimo, mogle dogovoriti bez značajnog odstupanja od svojih izbornih programa.