“Nivo javne potrošnje ne treba da nas zabrinjava. Ona se čak i preporučuje, zato što je ona i stimulans za privredni rast. Naravno, sada treba da vidimo strukturu privredne potrošnje. Kod nas je javna potrošnja negdje oko 45 odsto, u odnosu na BDP. Neproduktivnu javnu potrošnju smanjujemo u smislu troškova administracije. Treba da nastavimo sa štednjom kakvu smo imali u prethodnom periodu i to mora biti svima jasno. Ako nekome nije jasno da treba da štedi, onda je on potpuno promašio temu”, izjavio je Aleksandar Džombić, premijer RS.
(Nezavisne novine, 12. 3. 2012.)
Komentar:
Počnimo sa brojkama: “Trenutno oko 28,5 posto zaposlenih u RS radi u Vladi i Vladinim institucijama, što je među najvišim procentima u Evropi. U 2008. godini plate u javnom sektoru su doživjele enorman porast, a to je bilo omogućeno tadašnjim porastom javnih prihoda nakon uvođenja PDV-a. Najnovije istraživanje Svjetske banke (BiH – Pregled javnih rashoda i institucija) je pokazalo da je u prethodnih pet godina došlo do značajnog povećanja potrošnje na plate u javnom sektoru i da je ovakvo stanje u sve većoj mjeri neodrživo. Kako je navedeno u izvještaju, u javnoj administraciji RS je, uprkos zabrani novog zapošljavanja koja je uvedena krajem 2010. godine, primljeno novih 80 radnika i 220 nastavnika.” (6yka.com, 23. 3. 2012.)
Mladi, pak, smatraju da su “državne jasle” u ovom vremenu najisplativije, pa vjerovatno nema razloga da im ne vjerujemo: “Naglašava se i da je atraktivnost zaposlenja u javnom sektoru dovela do suzbijanja preduzetničke inicijative, posebno kod mladih, koji često navode zaposlenje u javnom sektoru kao prvu opciju u poslovnoj karijeri.” (6yka.com, 23. 3. 2012.)
Što se tiče izvještaja Svjetske banke o BiH tiče, (kompletnog ga pročitajte OVDJE) isti je “otkrio pored već dobro poznatih činjenica, niz manjkavosti cjelokupnog sistema javnih rashoda institucija u BiH.” Dalje se navodi da je “prioritet za BiH cjelokupna i temeljita reforma javnih rashoda institucija koja će uključivati reforme i prihoda i rashoda, smanjenje javnog sektora te nadograđenu i jasno definiranu fiskalnu politiku. U državi BiH 13 posto BDP-a odlazi na plaće, a što je, kazao je Hood, neodrživo.
“Potrebno je uvesti odgovarajuće kontrole određivanja plaća te smanjiti troškove raznih dodataka na plaću, odnosno, ukinuti diskrecione naknade, univerzalno pravo na naknade i ograničiti kriterije za pravo na naknade“, pojasnio je vodeći ekonomist Svjetske banke za zapadni Balkan Ron Hood.
U nastavku pročitajte koliko je novca izdvojeno iz budžeta RS za naknade i plate u javnom sektoru:
2010: 627.331.100 KM
2011: 696.735.100 KM
2012: 699.218.900 KM
Troškovi za robe i usluge:
2010: 99.809.100
2011: 93.689.771
2012: 95.732.900
Dakle, u 2012. godini će se potrošiti za 71.887.800 KM više, za plate i naknade nego u 2010. godini, a troškovi za robe i usluge smanjeni su u odnosu na 2010. za 4.076.200 KM, ali su ipak povećani za preko dva miliona KM u odnosu na 2011. godinu.
Svjetska banka, mladi i stavke iz budžeta ne lažu, pa je jasno da premijer Džombić ipak nije govorio istinu kada je govorio o štednji u javnom sektoru, jer ista – ne postoji.