Ubrzana izgradnja cestovne infrastrukture u BiH jedno je od omiljenih predizbornih obećanja gotovo svih partija u oba bh. entiteta. Međutim, raskorak između obećanog i urađenog evidentan je na svakom koraku. Naša zemlja u funkciji ima tek nešto više od 200 kilometara autoputeva, uključujući dionice na koridoru Vc, autoputu od Doboja do Banjaluke te autoputu od Banjaluke do Gradiške, a prema brzini gradnje autoputeva BiH uveliko kaska za ostatkom regije. Situacija nije ništa bolja ni u pogledu gradnje brzih i rekonstrukcije postojećih magistralnih cesta. Gradnja nekih od dugonajavljivanih projekata poput brze ceste Lašva – Travnik još uvijek nije započela iako se, prema najavama nadležnih, to već trebalo desiti.
Najznačajniji projekat cestogradnje u BiH svakako je gradnja Koridora Vc, koja se realizuje već skoro dvije decenije. Kamen temeljac za ovaj autoput položio je 4. januara 2000. godine tadašnji premijer FBiH, Edhem Bičakčić. Od tada do danas u prometu je 81 kilometar autoputa od Zenice do Tarčina, krajnja sjeverna dionica autoputa od Svilaja do Odžaka dužine 11 kilometara, te dionica na jugu od Zvirovića do graničnog prelaza Bijača duga 9,6 kilometara.
Nekoliko godina već traje izgradnja zeničke zaobilaznice na poddionicama Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i Tunel Zenica – Donja Gračanica. Do sada je završena prva poddionica Drivuša – Klopče u dužini 2,2 kilometra. Na poddionici Klopče – Donja Gračanica nalazi se do sada najviši vijadukt u Bosni i Hercegovini, Babina Rijeka, a završetak kompletne poddionice, kako je nedavno saopšteno iz JP Autoceste FBiH, očekuje se do kraja građevinske sezone iduće godine. Radovi na poddionici Tunel Zenica – Donja Gračanica očekuje se sredinom 2021. godine.
U septembru ove godine počeli su i pripremni radovi za izgradnju poddionice Vranduk – Ponirak duge 5,3 kilometra. Rok za završetak radova na ovoj dionici je 24 mjeseca.
Osim gradilišta u okolini Zenice, radovi na koridoru Vc izvode se i u Hercegovini na poddionici Buna – Počitelj, a završetak radova se prema informacijama iz Autoceste FBiH očekuje sredinom naredne godine. Pripremni radovi se izvode i na poddionici Počitelj – Zvirovići na kojoj će se nalaziti most Počitelj dug 945 i visok 100 metara. Obe ove poddionice ukupno su duge 18,3 kilometra.
Koridor Vc kroz RS
Gradnja prve dionice autoputa na Koridoru Vc kroz Republiku Srpsku počela je sredinom juna ove godine, tri mjeseca nakon što je potpisan ugovor o njenoj gradnji u martu i pola godine nakon što je to najavio premijer Radovan Višković u svom ekspozeu pred poslanicima Narodne skupštine RS u decembru 2018. godine. Zvaničan početak gradnje ove dionice autoputa upriličen je 17. juna ove godine. Kako se navodi na zvaničnoj stranici JP Autoputevi RS dionica počinje na području sela Tovira, na desnoj obali Bosne, gde je planirano da se preko petlje Johovac poveže sa postojećim autoputem Banja Luka – Doboj.
U opisu projekta gradnje Koridora Vc kroz RS stoji da planirani objekti na prvoj dionici ovog autoputa uključuju most preko Bosne kojim će autoput biti povezan sa magistralnim putem M17, četiri manja mosta preko manjih vodotoka u dolini Bosne, jedan nadvožnjak preko pruge, šest propusta za potoke i pet podvožnjaka za presijecanje postojećih puteva. Autoput je projektovan za brzine do 120 km/h i biće širine do 30 m.
Trenutno je u postupku ratifikacije sporazum između BiH i EBRD-a za autoput na koridoru Vc kroz Republiku Srpsku, za dionicu od Rudanke do Putnikovog brda, u iznosu od oko 150 miliona eura.
Međudržavni mostovi
Dionica autoput Vc kroz RS trebala bi se spojiti sa već izgrađenom dionicom od Odžaka do Svilaja gdje je izgrađen i međudržavni most preko rijeke Save. Priča o izgradnji ovog mosta koji bi trebao povezati hrvatski autoput sa koridorom VC kroz BiH, stara je skoro osam godina. Nakon treće tenderske procedure, i milionske odštete koju je BiH morala platiti, jer po okončanju tendera nije na vrijeme uvela u posao austrijsku kompaniu “Štrabag”, u septembru 2016. godine postavljen je kamen temeljac za most Svilaj, a završetak radova tada je planiran za 28. maj 2019. godine.
Prvi dio mosta je spojen u februaru ove godine, dok su oba dijela spojena u aprilu. Ipak, potpuni završetak radova je kasnio u odnosu na prvobitno planirani rok, a to je potvrdio i zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH, Saša Dalipagić nakon sastanka s komesarkom Evropske unije za promet Violetom Bulc u maju ove godine.
Most neće biti pušten u promet između ostalog i zbog kašnjenja u gradnji graničnog prelaza na bh. strani mosta. Tender za njegovu izgradnju raspisan je u februaru, a prema ranijim najavama iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH, njegova gradnja je trebala početi još u maju.
Sa druge strane gradnja još jednog međudržavnog mosta na rijeci Savi, onog kod Gradiške na koji bi se trebao spojiti autoput od Banjaluke, prema posljednjim najavama Ministarstva prometa i komunikacija BiH trebala bi početi sredinom oktobra.
Svečano potpisivanje Ugovora za prvu fazu projekta izgradnje saobraćajnice od Okučana do granice sa Bosnom i Hercegovinom, koja podrazumijeva i izgradnju mosta na granici preko rijeke Save, održano je tek 16. jula 2019. godine, u sjedištu Hrvatskih cesta u Zagrebu.
Izvođač radova, Joint Venture „Integral Inženjering a.d., Đuro Đaković Montaža d.o.o. i Zagreb-Montaža d.o.o“, izabran je na međunarodnom tenderu koji je raspisalo preduzeće Hrvatske ceste d.o.o. iz Zagreba.
Vrijednost ugovorenih radova je veća od 38 miliona KM (bez PDV), a predviđeno je da traju 30 mjeseci.
Magistralne ceste
Pored gradnje autoputa na koridoru Vc te mostova kojim bi se spojio sa autoputem Zagreb – Beograd u Hrvatskoj, godinama se najavljuju rekonstrukcija i gradnja brojnih magistralnih i brzih cesta u BiH.
Jedna od magistralnih cesta čija se izgradnja obećavala od strane vladajućih partija u BiH već godinama je i Stolac – Neum čija je gradnja konačno započela krajem ljeta 2018. godine. Na ovoj cesti planirana je i gradnja tunela Žaba, čije probijanje je nakon višemjesečnog kašnjenja završeno u julu ove godine, a kompletan završetak radova se očekuje sredinom 2020. godine.
“Očekivanja su da će sredinom sljedeće godine u svibnju kompletni radovi na tunelu biti završeni”, poručio je direktor JP Ceste FBiH, Ljubo Pravdić nakon probijanja tunela.
Cijela cesta od Neuma do Stoca, prema ranijim najavama iz Cesta FBiH, trebala bi biti izgrađena do 2022. godine.
“Planirani period implementacije ovog projekta je četiri godine, tako da je očekivani završetak svih radova na ovoj cesti 2022. godina. Uvažavajući činjenicu da je postojeća cesta Neum-Stolac širine tri metra sa elementima trase za brzinu maksimalno 40 km/h, a da je nova cesta projektirana sa elementima trase za brzinu 80km/h i kraća za pet kilometara, možemo zaključiti da će se vrijeme putovanja od Neuma do Stoca skratiti za više od 50%”, saopšteno je iz JP Ceste FBiH u augustu 2018. godine.
I brza cesta od Sarajeva do Goražda je već dugo na listi prioriteta Vlade FBiH, a na ovoj cesti radovi se trenutno izvode na gradnji tunela Hranjen čije je probijanje počelo prije mjesec dana. Nakon završetka izgradnje ovog tunela put od Sarajeva do Goražda će biti skraćen sa sadašnjih 95,6 na 56 kilometara.
Tunel Hranjen, kako su saopštili iz JP Autoceste FBiH, sastojat će se od dvije cijevi, dužine od 5,5 kilometara. Jedna će biti namijenjena za saobraćaj motornih vozila i kroz nju će prolaziti dvije saobraćajne trake, za svaki smjer po jedna. Druga cijev će biti servisna i koristit će se za održavanje tunela, kao i za slučaj eventualnih nesreća u tunelu. Rok za završetak radova na ovom tunelu čija će izgradnja koštati blizu 82 miliona KM je 36 mjeseci.
Ovih dana očekuje se završetak radova na prevoju Karaula na magistralnoj cesti M-18 od Sarajeva prema Tuzli. Još početkom augusta ove godine iz JP Ceste Federacije BiH saopšteno je da su radovi na ovoj dionici u završnoj fazi te se njihov završetak očekivao krajem septembra. Međutim, sredinom septembra nakon sjednice federalne Vlade postalo je jasno je da ni ovaj rok neće biti ispoštovan jer je Vlada Cestama Federacije odobrila produženje roka završetka radova do kraja oktobra, zbog kako je navedeno, teškoća nastalih uslijed pokretanja zemljanog pokrivača u kišnom razdoblju.
Ove godine, iako je to bilo obećavano, nije započela gradnja brze ceste Lašva – Travnik o čijoj gradnji se govori gotovo dvije decenije.
Kako sada stvari stoje građani BiH će čekati bar još dvije godine kako bi koristili neke od dionice autoputa koje su trenutno u izgradnji, a situacija nije mnogo bolja ni kada su u pitanju ostali cestovni projekti u zemlji.
(Istinomjer.ba)