Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja da se ove tačke nađu na dnevnom redu Vijeća ministara BiH, 11.5.2023. godine ovaj organ izvršne vlasti u našoj zemlji usvojio je nacrte osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija BiH i Republike Hrvatske”, kao i Sporazuma između naše zemlje i Republike Srbije o izgradnji plinovoda “Nova istočna interkonekcija BiH i Republike Srbije”.
Kako je u vezi s tim navedeno u izvještaju sa sjednice, “u cilju ubrzavanja svih aktivnosti, Vijeće ministara BiH pozvalo je Vladu Federacije BiH da hitno predloži Parlamentu Federacije BiH zakonsko rješenje za realizaciju projekta “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske”.
Iz Vijeća ministara BiH ustvrdili su i da se radi o važnim strateškim projektima kojima se želi osigurati više izvora snabdijevanja plinom budući da se Bosna i Hercegovina sada snabdijeva prirodnim plinom isključivo iz jednog izvora i jednog transportnog pravca izgrađenog prije 40 godina te da će Istočna i Južna interkonekcija imati ključnu ulogu za dugoročnu energetsku stabilnost Bosne i Hercegovine.
Izgradnja transportnih plinovoda u skladu je s preuzetim obavezama iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice zemalja jugoistočne Evrope te osnovnim postulatima pravne stečevine Evropske unije kojima se naglašava potreba integriranja i razvoja tržišta prirodnog plina povezivanjem s regionalnim i evropskim mrežama, radi osiguranja sigurnog i stabilnog snabdijevanja energijom i poboljšanja mjera za zaštitu okoliša.
Vijeće ministara BiH, 11.5.2023.
Vijeće ministara BiH vs. Predsjedništvo BiH
Ovome je prethodio sastanak predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, održan 5.5.2023. godine u Banjoj Luci. Dodik je tom prilikom izjavio da on nije nikada “pravio probleme za Južnu interkonekciju” te da su ministri iz SNSD-a spremni za nju glasati čim dođe na dnevni red Vijeća ministara BiH.
S druge strane, Konaković je nakon sastanka potvrdio da će se navedeni projekti ubrzo naći pred Vijećem ministara BiH, dodajući da će biti još puno sastanaka i razgovora kako bi se rješavale stvari koje nisu bile rješavane, te na kraju svog izlaganja dodao.
Apelujem da se okrenemo kompromisima.
Elmedin Konaković, 5.5.2023.
Međutim, između ova dva događaja svoj stav u vezi s implementacijom projekata obje interkonekcije iznio je i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, ustvrdivši da su Konakovićeva obećanja za Južnu i Istočnu interkonekciju uzaludna s obzirom na to da zadnju riječ daje Predsjedništvo BiH te da se prethodno mora donijeti državni zakon o gasu.
Dajte državni Zakon o gasu, pa ćemo razgovarati o Istočnoj i Južnoj interkonekciji. Južna interkonekcija ne bi bila problema da BH Gas nosi taj posao. U međuvremenu je HDZ napravio u Širokom preduzeće da preuzme taj posao od BH Gasa bez zakonskog uporišta. Neka se zakonom neke stvari regulišu. Oni nama govore da smo ovisni o ruskom gasu i to je tačno, ali s druge strane odbijamo da Istočna interkonekcija dovede gas u RS, a od mene se traži da tu ovisnost isporučim Zagrebu i Čoviću za snabdijevanje centralnog dijela BiH, koji je najveći potrošač. Traži se da ne ovisim više o Rusima, nego o Zagrebu.
Željko Komšić, 7.5.2023.
“Te plinske instalacije položene su do Travnika i tu bi se trebala spojiti Južna interkonekcija”, dodao je Komšić, istakavši da ne bi bio problem kuda bi išao plin, nego pod kojim uslovima.
Dodik neće glasati za Zakon o gasu, a ja bez tog na Predsjedništvu neću da glasam za interkonekciju. Mislim da je i Bećirović sklon mom stavu i to znači da zasad nema ništa o ovim projektima. Ne znam zašto onda sve ovo rade, možda pokušavaju Dodika prevariti. Dok se zakonski ne reguliše, nema ništa ni od jednog ni od drugog.
Željko Komšić, 7.5.2023.
“Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” dio je Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi iz Azerbejdžana plin dolazio u BiH. Kako je u Prijedlogu zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” FBiH iz decembra 2021. godine navedeno, projekat bi se izvodio na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislav-Grad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar. U usvojenom Prijedlogu prednacrta međudržavnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izgradnji plinovoda “Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije” navedeno je da se radi o pravcu granica Republika Srbija – Bosna i Hercegovina – Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad.
Uslijedila je rasprava u javnom prostoru između Komšića i Konakovića koji je izjavio da je oduševljen idejama pojedinih kolega i idealističkim rješenjima te pozvao Komšića da izađe s tekstom zakona i obezbijedi za njegovo usvajanje parlamentarnu većinu.
Živim za dan kad će se to desiti. Potpuno podržavam inicijativu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i nadam se da će on ovih dana izaći s tekstom zakona o gasu, da će nam obezbijediti parlamentarnu većinu i da ćemo mi to izglasati. Kada on to uradi, ja ću izaći salutirati i reći da je on genijalac koji vodi BiH u pravom pravcu. Ako neko od mene traži da čekajući bajkovita rješenja ne radim svoj posao, taj se vara.
Elmedin Konaković, 8.5.2023.
“Nije problem ako ne znaju napisati zakon, napisat ćemo im”, odgovorio je Komšić te dodao.
A što se tiče parlamentarne većine, pa valjda imaju parlamentarnu većinu po kojoj su imenovani.
Željko Komšić, 8.5.2023.
Reakcija je stigla i iz Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, u kojoj se podsjeća, pored ostalog, da su projekti gasnih interkonekcija, koji su predloženi kao tačke dnevnog reda predstojeće sjednice Vijeća ministara BiH, dio ustavnih nadležnosti države BiH u oblasti energetike i jedan od važnijih elemenata za energetsku sigurnost i stabilnost opskrbe BiH.
U tom kontekstu, savjetnik u Kabinetu Denisa Bećirovića, Mirza Kršo podsjetio je na stav koji je Bećirović još ranije zauzeo – da je jedinstveni državni zakon o gasu najbolji okvir za realizaciju spomenutih, ali i svih drugih pojedinačnih projekata u oblasti gasnog sektora.
Na tom stajalištu, dr. Bećirović je inicirao niz konkretnih koraka kojim bi se ovo pitanje uredilo u najboljem interesu svih građana i nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Između ostalog, 07.02.2023. godine dr. Bećirović je Predsjedništvu BiH predložio “Preporuku za izradu i usvajanje Zakona o gasu Bosne i Hercegovine” koja je i usvojena na 3. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH od 22.02.2023. godine.
Mirza Kršo, 8.5.2023.
Navodeći da je jedinstveni državni zakon o gasu optimalan okvir za ispunjavanje ustavnih i preuzetih ugovornih obaveza BiH te usklađivanja s pravnom stečevinom EU, Kršo je podsjetio i da je na 3. redovnoj sjednici usvojen i zaključak Predsjedništva BiH kojim se zadužuje Vijeće ministara BiH da najkasnije u roku 60 dana od dana usvajanja ovih zaključaka Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine dostavi na razmatranje i usvajanje zakon o gasu Bosne i Hercegovine, ali i da Vijeće ministara BiH to nije učinilo.
S obzirom da do postavljenog roka, a niti do danas, Vijeće ministara nije dostavilo nacrt zakona o gasu BiH, niti je odgovorilo na urgenciju Kabineta dr. Bećirovića, od 5.5.2023., evidentno je da Vijeće ministara nije ispunilo svoje obaveze po ovom pitanju.
Mirza Kršo, 8.5.2023.
Dešavanja u BiH u vezi s energetskim tokovima u kontekstu obaveza prema EU i njene vanjske politike
Da je državni zakon o gasu obaveza BiH na njenom putu ka EU, Istinomjer je detaljno pisao u analizi objavljenoj krajem februara ove godine.
Pored činjenice da je Evropska energetska zajednica (EEZ) polovinom decembra 2020. godine uvela sankcije BiH, između ostalog i zbog neusvajanja državnog zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije, i u Analitičkom izvještaju priloženom uz Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, objavljenom u maju 2019. godine, jasno stoji da je državni zakon o energiji obaveza za našu zemlju na njenom putu ka EU.
Bosna i Hercegovina treba pojačati svoje napore na uspostavi funkcionalnih unutrašnjih tržišta i njihovoj integraciji u regionalno tržište. Bosna i Hercegovina bez odlaganja treba usvojiti zakonodavstvo na državnom nivou u skladu s Trećim energetskim paketom u oblasti električne energije i plina, koje bi trebalo da prati usaglašeno entitetsko zakonodavstvo. Općenito, zemlja zaostaje u provedbi svojih obaveza koje proizlaze iz Ugovora o Energetskoj zajednici. Situaciju u sektoru otežava političko uplitanje, što rezultira nepovoljnom investicijskom klimom i nedovoljnom regulatornom nezavisnošću.
Analitički izvještaj, 29.5.2019.
Pored ostalog, iz Evropske komisije je i taksativno nabrojano šta bi već u narednoj godini naša zemlja trebalo da uradi da bi s EU uskladila stanje u energetskom sektoru.
– usvojiti pravne okvire za plin i električnu energiju u skladu s Trećim energetskim paketom;
– intenzivirati svoje napore na provedbi mjera reforme povezivanja kako bi se podržao funkcionalni rad regionalnog tržišta;
– usvojiti državno i entitetsko zakonodavstvo u oblasti obnovljive energije i energetske efikasnosti u skladu sa obavezama koje proizlaze iz Ugovora o Energetskoj zajednici.
Analitički izvještaj, 29.5.2019.
Nakon što je BiH polovinom decembra prošle godine dobila kandidatski status za članstvo u EU, usklađivanje njene vanjske politike s vanjskom politikom EU postala je obaveza. S obzirom na to da se Novom istočnom interkonekcijom dopremaju dodatne količine plina iz Rusije, postavlja se i pitanje koliko je čitav projekat u tom smislu usklađen s vanjskom politikom EU.
S tim u vezi, podsjećamo da je Vijeće EU 21.2.2023. godine donijelo uredbu u okviru plana REPowerEU, a kojom je, pored ostalog, “svrha ojačati stratešku autonomiju EU-a diversifikacijom njegove opskrbe energijom i okončanjem njegove ovisnosti o uvozu fosilnih goriva iz Rusije”.
U planu REPowerEU, koji je Evropska komisija predstavila 18.5.2022. godine, naglašeno je da je “ruska invazija na Ukrajinu snažno utjecala na gospodarstvo i društvo EU-a” te da su se “čelnici i čelnice EU-a dogovorili da će postupno ukinuti ovisnost EU-a o uvozu ruskog plina, nafte i ugljena, i to”:
-bržim smanjenjem ukupne ovisnosti o fosilnim gorivima
– diversifikacijom opskrbe i pravaca
– daljnjim razvojem tržišta vodika u EU-u
– ubrzavanjem razvoja obnovljivih izvora energije
– poboljšanjem međupovezanosti europskih električnih i plinskih mreža
– jačanjem EU-ova planiranja za nepredvidive situacije u pogledu sigurnosti opskrbe
– poboljšanjem energetske učinkovitosti i promicanjem kružnosti.
Vijeće EU, 18.5.2022.
Tako, govoreći u kontekstu kandidatskog statusa BiH, koordinator Inicijative za monitoring EU integracija Edo Kanlić za Detektor je rekao da smatra da Evropska unija vjerovatno neće gledati blagonaklono na projekat “Nova istočna interkonekcija”.
Vlasti u Republici Srpskoj insistiraju na “Novoj istočnoj interkonekciji” koja će se kod Bijeljine spajati sa gasovodom u Srbiji i za koji očekuju da će ga finansirati ruski “Gazprom”. Evropska unija vjerovatno neće gledati blagonaklono na moguće propuštanje takvog kapitala u državu koja jednog dana želi biti članica, odnosno BiH bi mogla ostati bez ustupaka Unije i podrške energetskoj politici.
Edo Kanlić, 9.5.2023.
Kanlić je i mišljenja da je ovakav potez, “ako se razmišlja u kontekstu u kom se sada nalazi Evropa, pucanje u svoju nogu” te naglašava da ako naša zemlja pretenduje da postane članica, mora svoju vanjsku i sigurnosnu politiku u potpunosti uskladiti s politikom EU.
Smatram prvo politički nije mudra odluka – dodatno se vezivati sa industrijama koje su zapravo povezane sa državnim strukturama u Rusiji u momentu kada EU čini sve da nađe dodatne izvore energije i da smanji svoju ovisnost o ruskom plinu.
Edo Kalnić, 9.5.2023.
Vijeće ministara BiH još uvijek nije postupilo u skladu sa zaključkom Predsjedništva BiH da Parlamentarnoj skupštini BiH dostavi na razmatranje i usvajanje zakon o gasu Bosne i Hercegovine, ali je, i pored toga, usvojilo nacrte osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o Južnoj i Novoj istočnoj interkonekciji.
Jasna razlika u pristupu ovim projektima između dva tijela izvršne vlasti u BiH, Vijeća ministara BiH i Predsjedništva BiH, nesumnjivo će u narednom periodu obilježiti eventualne daljnje korake u pravcu realizacije navedenih projekata.
S obzirom na činjenicu da se radi o međudržavnim projektima, nije jasno kako bi se bez saglasnosti Predsjedništva BiH projekti o kojima je riječ mogli implementirati.
Državni zakon o gasu obaveza je BiH i na njenom evropskom putu. U tom smislu, uzevši u obzir i vanjsku politiku EU i kandidatski status BiH, otvara se i pitanje da li je konkretno Nova istočna konekcija projekat koji je usklađen s vanjskom politikom Brisela.
(Istinomjer.ba)