Iz odgovora pristiglih na adresu Istinomjera iz kantonalnih MUP-ova jasno je da se alibi za neredovne ljekarske preglede policijskih službenika/ca traži u novcu, ali i nepotpunoj legislativi. S druge strane, struka je mišljenja da bi trebalo razmotriti i skraćivanje perioda predviđenih za obavezne preglede, uz stavljanje posebnog akcenta na prevenciju.
Nakon što je 7. februara 2024. godine u Tuzli policajac Elvis Ćustendil, koji se trenutno nalazi u pritvoru, hicima iz službenog pištolja usmrtio Amru Kahrimanović, Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona (TK) dan kasnije saopćilo je da osumnjičeni policijski službenik, zaposlen u Operativnom centru Uprave policije MUP-a TK, nije bio na dužnosti kada se ubistvo dogodilo te da je ubistvo počinjeno službenim pištoljem.
Tokom konferencije za medije koja je održana 8. februara 2024. godine, direktor Uprave policije MUP-a TK Dževad Korman potvrdio je da je Ćustendil bio na godišnjem odmoru, ali i da sa sobom nije smio imati službeni pištolj kojim je počinio ubistvo, odnosno da je imao obavezu da oružje vrati.
Korman je podsjetio i da je obaveza policijskog službenika da preda oružje, koje se uvodi u evidenciju i odlaže na predviđeno mjesto, te da to treba provjeriti neposredni rukovodilac.
Izjavio je da policija nema nikakvih saznanja da je Ćustendil imao psihičkih problema, a na pitanje da li policijski službenici prilikom prijema u policiju moraju obaviti sistematski pregled, potvrdio je da se vrši ljekarski pregled kadeta koji se upućuju na Policijsku akademiju, ali da je zadnji pregled aktivnih policajaca na kojem je on bio obavljen 1993. godine.
Pokušavam od 2018. godine da organiziram ljekarski pregled za sve uposlenike, ali nema razumijevanja, jer zahtijeva malo više novčanih sredstava. Za ljekarski pregled 300 pripadnika Jedinice za javni red i mir i jedinice za specijalnu podršku obezbijedio sam sredstva 2022. godine i pregled je urađen. Ove godine planirana su sredstva da se uradi pregled svih zaposlenika.
Dževad Korman, 8.2.2024.
Niz reakcija, ali za sada bez konkretnih rezultata
Nakon što je u javnost dospjela informacija da policijski/e službenici/e u Tuzlanskom kantonu nisu imali/e redovne ljekarske preglede, uslijedio je niz reakcija nadležnih lica, institucija u TK, ali i šire.
Komentarišući za Klix.ba informaciju koju je iznio Korman, ministar unutrašnjih poslova TK Hajrudin Mehanović ustvrdio je da je aktuelna Vlada TK izdvojila sredstva za ljekarske preglede, kao i da je “neposredno pred dolazak aktuelne Vlade TK usvojen Pravilnik koji propisuje obavljanje ljekarskih pregleda u dvije, odnosno četiri godine”. Dodao je i da je Uprava policije pokrenula obavljanje ljekarskih pregleda koji se, prema njegovim riječima, očekuju u ovoj godini.
Ističući da je posao komesara da provodi ljekarske preglede i vodi računa o službenicima na način da provjerava kako rade, ali i da li su sposobni da odgovore radnim zadacima, federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak izjavio je da nema pojedinačnih informacija o stanju u kantonima te da je s direktorom Federalne uprave policije Vahidinom Munjićem “slao dopise i komesarima i ministrima o stvarima koje trebaju poduzeti”, dodavši da misli da se u većini kantona postupilo prema njihovim instrukcijama.
Skupština TK na hitnoj sjednici održanoj 15. februara 2024. godine zatražila je od Vlade ovog kantona da formira interresornu grupu koja će analizirati sve akte MUP-a Tuzlanskog kantona, Krivičnog zakona Federacije BiH i Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH te predložiti njihove izmjene i dopune. Vlada je na sjednici i pozvana da nastavi s kadrovskim i materijalnim jačanjem MUP-a.
Nakon ubistva u Tuzli, reagovao je i ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (KS) Admir Katica, najavivši da će osigurati neophodna sredstva u budžetu da svi uposlenici MUP-a KS – Uprave policije – do kraja tekuće godine obave sistematske preglede te da će se dosljedno primjenjivati Pravilnik o kriterijima i načinu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti policijskih službenika i načinu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti policijskih službenika Uprave policije MUP-a KS.
Katica je istakao da MUP KS – Uprava policije – ima dva uposlena stručna savjetnika psihologa kojima je, kako je dodao, posao da za potrebe Uprave policije upućuju na periodične i vanredne ljekarske preglede policijske službenike, postupaju u skladu s odredbama posebnog propisa kada dođe do primjene sile i vatrenog oružja od policijskog službenika, kao u slučaju napada na policijskog službenika.
U članu 42. Zakona o policijskim službenicima MUP-a TK, “Zdravstveni pregledi”, navedeno je da je policijski službenik dužan da se podvrgne redovitom ili vanrednom zdravstvenom pregledu koje organizuje policijski organ u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi u cilju utvrđivanja opšte i posebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova i zadataka policijskih službenika.
U iznimnim slučajevima, precizira se dalje u istom članu, na obrazložen prijedlog neposrednog rukovoditelja policijskog organa policijski službenik može biti upućen na vanredni zdravstveni pregled uz pribavljeno mišljenje nadležne zdravstvene ustanove.
Kriteriji i način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti policijskih službenika pravilnikom utvrđuje ministar, a na prijedlog ravnatelja Uprave policije i u saradnji s ovlaštenom zdravstvenom ustanovom.
Tako Pravilnik o kriterijima i načinu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti policijskih službenika Uprave policije MUP-a KS nalaže da se redovni zdravstveni pregled za policijske službenike raspoređene u Specijalnoj policijskoj jedinici obavljaju svake dvije godine, dok bi za ostale policijske službenike pregledi trebali biti obavljani svake četiri godine.
Pored toga, predviđeni su i vanredni zdravstveni pregledi policijskih službenika Uprave policije, a koji se obavljaju za policijskog službenika za kojeg je neposredni rukovodilac uputio prijedlog policijskom komesaru za upućivanje na vanredni zdravstveni pregled.
Kako stvari stoje u kantonima?
Kako su iz Vlade TK naveli u odgovoru na upit Istinomjera, Vlada ovog kantona do sada je izdvojila oko 20 miliona KM za finansiranje nabavke roba i usluga u skladu s potrebama i prioritetima Uprave policije, TK te je u kantonalnom budžetu za 2024. godinu izdvojeno više od 30 miliona KM za podršku Upravi policije TK.
Iz Vlade su poručili da, u okviru spomenutih 30 miliona KM, ne vide smetnju da Uprava policije, kao samostalan organ, u skladu sa svojim procjenama, dio odobrenih sredstava usmjeri i za ljekarske preglede službenika policije.
S druge strane, iz MUP-a TK obavijestili su nas da će, u skladu sa sredstvima planiranim u budžetu za 2024. godinu, tokom ove godine započeti realizaciju vršenja ljekarskih pregleda policijskih službenika.
Iz Vlade KS nije odgovoreno na naš upit, a u odgovoru pristiglom iz MUP-a KS rečeno je da će se u budžetu za 2024. godinu osigurati finansijska sredstva za ljekarske preglede policijskih službenika Uprave policije, kao i svih ostalih uposlenika MUP-a KS.
Iz MUP-a Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (BPK) obavijestili su nas da policijski službenici Uprave policije MUP-a BPK Goražde obavljaju periodične i vanredne ljekarske preglede shodno raspoloživim finansijskim sredstvima Uprave policije MUP-a BPK Goražde.
Kako su naveli u odgovoru iz MUP-a Srednjobosanskog kantona (SBK), policijski službenici Uprave policije tog kantona posljednji redovni ljekarski pregled obavili su krajem 2019. i početkom 2020. godine. Uz podsjećanje da je važećim Pravilnikom o zdravstvenim pregledima policijskih službenika MUP-a SBK/KSB Travnik propisano da se redovni zdravstveni pregledi policijskih službenika obavljaju periodično svake četiri godine, iz MUP-a SBK poručili su da je pokrenuta procedura oko obavljanja redovnog ljekarskog pregleda za policijske službenike.
Posljednji redovni pregled policijskih službenika Uprave policije MUP-a Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) izvršen je u periodu od oktobra do decembra 2023. godine, navedeno je za Istinomjer, s tim da je jedan broj policijskih službenika upućen na dodatne ljekarske preglede (vid, sluh, povišen krvni pritisak i dr.) te da je posljednji ljekarski pregled prije spomenutog obavljen od novembra 2011. do januara 2012. godine.
Pripadnici MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) će za tekuću godinu imati sistematski pregled, za šta su osigurana sredstva u budžetu Vlade HNK, navedeno je iz tog kantona, dok je iz MUP-a Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK) rečeno da će se lijekarski pregledi za uposlenike tog ministarstva vršiti u skladu s Kolektivnom ugovoru za djelatnike u Ministarstvu unutarnjih poslova ZHK.
Iz MUP-a Kantona 10 za Istinomjer je potvrđeno da se, u skladu s Pravilnikom o psihofizičkim i zdravstvenim uvjetima koje moraju ispunjavati policijski službenici MUP-a Kantona 10, zdravstveni pregledi policijskih službenika obavljaju kao prethodni zdravstveni pregledi kandidata za školovanje ili prijem na rad u MUP Kantona 10 te kontrolni i vanredni zdravstveni pregledi policijskih službenika.
U nastavku je pojašnjeno da se vanredni zdravstveni pregledi policijskih službenika vrše na zahtjev policijskog komesara, a na prijedlog rukovoditelja ustrojbene jedinice Ministarstva i u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog bolesti ili povrede koja traje duže od godinu, privremene spriječenosti za rad uzrokovane duševnim poremećajima, povrede ili oboljenja koja mogu dovesti do funkcionalnog oštećenja, kod sumnje na zloupotrebu ili neopravdanu spriječenost za rad zbog bolesti ili povrede, i u drugim posebnim slučajevima.
Prema kategorijama sistematizovanih radnih mjesta policijskih službenika, određeni su rokovi za obavljanje kontrolnog zdravstvenog pregleda, i to za kategoriju A svake dvije godine, a za kategorije B, C i D svakih pet godina, pri čemu su posljednji put vanredni zdravstveni pregledi policijskih službenika obavljeni 2021. godine.
Iz ovog ministarstva navode i da je u Upravi policije zaposlen stručni savjetnik-psiholog kojem je posao pružanje psihološke pomoći i psihološko savjetovanje zaposlenih, kao i da je u tekućoj godini planirano provođenje ljekarskog pregleda svih policijskih službenika Uprave policije MUP-a Kantona 10.
U opširnom odgovoru koji je stigao iz MUP-a Unsko-sanskog kantona (USK) pored ostalog se podsjeća da su, u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima USK, policijski službenici obavezni da pristupe periodičnom ljekarskom pregledu koji organizuje Ministarstvo, kao i da u izuzetnim slučajevima policijski komesar, kada ocijeni to potrebnim, može policijskog službenika uputiti i na vanredni ljekarski pregled. Međutim, kako su naveli, ove se odredbe ne provode zbog nepostojanja podzakonskog akta kojim bi se propisao postupak upućivanja na periodični i vanredni ljekarski pregled, ali i nepostojanja procedure postupanja nakon obavljenog ljekarskog pregleda u slučaju da se utvrdi da policijski službenik nije sposoban za obavljanje poslova i zadataka policijskog službenika.
U odgovoru se konstatuje da se ljekarski pregledi obavljaju prilikom zasnivanja radnog odnosa, ali da ni periodični, ni vanredni ljekarski pregledi, zbog nepostojanja navedenih podzakonskih akata, nisu vršeni.
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima USK, koji bi se, kako je rečeno, uskoro trebao naći u skupštinskoj proceduri, propisana je obaveza donošenja podzakonskog propisa, nakon čijeg bi se donošenja obezbijedila novčana sredstva za provođenje tog podzakonskog propisa.
U međuvremenu, na prijedlog federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, Vlada Federacije BiH je 27. februara 2024. godine usvojila zaključak kojim je od kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova zatraženo da obave ljekarske preglede svih policijskih službenika te da se prilikom vršenja ljekarskih pregleda, koji trebaju biti okončani u najkraćem roku, a najduže za tri mjeseca, poseban fokus stavi na pregled psihičkog zdravlja policijskih službenika.
Struka za Istinomjer: Skraćivanje perioda predviđenih za obavezne preglede uz akcenat na prevenciju
S obzirom na to da bi se, u skladu s važećim pravilnicima, u pojedinim kantonima u Federaciji BiH periodični zdravstveni pregledi policijskih službenika/ca trebali obavljati svake četiri godine, gdje su izuzetak pripadnici/e Specijalne policijske jedinice, za koje se pregled obavlja svake dvije godine, potražili smo i mišljenje struke o tome da li period od četiri godine treba biti kraći.
Šef Odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Mirza Smajić za Istinomjer je istakao da bi bilo korisno razmotriti skraćivanje perioda od četiri godine u okviru kojeg je predviđen obavezan ljekarski pregled te da bi uvođenje periodičnih pregleda svake tri godine moglo omogućiti ranije otkrivanje potencijalnih zdravstvenih i drugih problema i pružiti priliku za promptnu intervenciju, čime bi se smanjili rizici za zdravlje službenika/ca i povećala njihova operativna efikasnost.
Podsjećajući da je prosjek zemalja Evropske unije od tri do pet godina, Smajić je naglasio da, pored toga, akcenat treba biti na prevenciji, odnosno, kako je dodao, ranom prepoznavanju određenih zdravstvenih devijacija (fizičkih, psihičkih i psiholoških) koje kolege ili pretpostavljeni uoče u svakodnevnom ponašanju na dužnosti.
Iz odgovora koji su pristigli, kao i onoga što je od ranije bilo poznato, jasno je da policijski/e službenici/e u pojedinim kantonima u FBiH nemaju redovne zdravstvene preglede, kao i da su uzroci tome nedovoljna finansijska sredstva, ali i nepostojanje podzakonskih akata. Ono što je također uočljivo jeste da se pravilnici razlikuju od kantona do kantona.
S obzirom na to da se radi o utvrđivanju zdravstvenih sposobnosti policijskih službenika/ca koji su, u skladu s važećim zakonima, ovlašteni da primjenjuju policijska ovlaštenja i postupaju kao ovlaštena službena lica prema zakonima o krivičnom postupku i drugim zakonima u BiH, opravdanja bilo kakve vrste zbog čega ljekarski pregledi nisu redovni ne bi smjelo biti.
U oba slučaja, bilo da se radi o finasijskim sredstvima ili nedostajućoj legislativi, zakonodavne i izvršne vlasti moraju naći rješenje, jer se radi o bezbjednosti građana/ki, koja je propustima nadležnih institucija da riješe problem redovnog zdravstvenog pregleda policijskih službenika/ca i na ovaj način dodatno ugrožena.
(Istinomjer.ba)