Analize

Slučaj gradnje katoličke crkve u Drvaru-politizacija i međusobne optužbe

Slučaj gradnje katoličke crkve u Drvaru još jednom potvrđuje da se povezanost politike i religije u Bosni i Hercegovini često veoma negativno odražava na ukupnu društveno-političku klimu kako na lokalnom nivou tako i šire. Da to ne mora biti tako svjedoči primjer Bosanskog Petrovca.

Opština Drvar nadavno je odbila zahtjev Katoličke Crkve u Drvaru za izdavanje urbanističke saglasnosti za gradnju crkve što je još jednom izazvalo oštre reakcije iz Župe Drvar.

Da se neće, kako se navodi, “odustati od potraživanja svojih prava pa će uložiti žalbu Ministarstvu graditeljstva, obnove i prostornog uređenja HBŽ u nadi da će u odluci ovog ministarstva Vlade HBŽ prevagnuti pravda i pravo, a ne politikantstvo, politička trgovina i podrška bezakonju”, pored ostalog se navodi u saopštenju za javnost Župe Drvar:

Katolička Crkva u Drvaru već više od 20 godina ima problem s lokalnim vlastima i oko iznalaženja lokacije za izgradnju crkve, budući da se od 1995. svi vjerski obredi za katolike vrše u zgradi nekadašnjeg Sokolskog doma, odnosno društvenog doma ‘Partizan’ (kako se zvao za vrijeme SFRJ) kojeg je tadašnje povjerenstvo Vlade HRHB za Drvar dalo Župi na privremeno korištenje do izgradnje nove crkve s pratećim objektima. To ‘privremeno’ traje već 24 godine, a zgrada improvizirane crkve – koja je u općinskom vlasništvu – u međuvremenu je toliko propala i oronula da je postala opasna po zdravlje i život vjernika koji se tamo okupljaju, napose za nemali broj djece.

Župa Drvar, 11.04.2019.

Ako se tragom ovog pitanja osvrnemo u prošlost, vidjećemo da je prebacivanje odgovornosti, međusobne optužbe i politizacija čitavog slučaja ono što preovladava.

Po riječima nekadašnjeg načelnika Drvara, Stevice Lukača pitanje izgradnje Katoličke crkve u Drvaru otvoreno je od 1997. godine kada su predložene dvije potencijalne lokacije za ovaj objekat, ali su nakon toga, kako je istakao, uslijedila “politička potkusurivanja” vezana za sve druge okolnosti koje, smatra, ne bi trebalo da se vežu s ovom crkvom.

Međutim, ispostavilo se da nakon toga nisu uslijedili koraci u smislu podnošenja konkretnog prijedloga za dodjelu zemljišta, koji bi sadržavao i projektnu dokumentaciju kako bi to sve trebalo na kraju da izgleda. U tom momentu ta priča je završila tako što nije okončan proces do kraja.

Stevica Lukač, 11.04.2015.

U isto vrijeme, kardinal Vinko Puljić izjavio je da se Župni ured sv. Josipa u Drvaru Skupštini opštine Drvar prvi put “obratio prije 17 godina za dodjelu zemljišta za ponovnu izgradnju župne crkve ili povrat otetog zemljišta, jer je Katolička crkva imala zemljišta na dvije parcele, ukupno 7.420 metara kvadratnih”, te na kraju dodao:

Nažalost, kako je završio rat traži se da se ponovno sagradi crkva u Drvaru. Međutim, mjesne vlasti uporno ne daju.

Vinko Puljić, 11.04.2015.

Na ovaj problem osvrtali su se i zvaničnici na federalnom nivou.

Svim vjerskim zajednicama treba iskazati počast i osigurati ljudima koji vjeruju u Boga i koji se mole da imaju svoje bogomolje” rekao je tako još uvijek aktuelni federalni ministar pravde Mato Jozić podvlačeći da “to ničim ne treba uvjetovati već treba ljudima omogućiti da u Bosni i Hercegovini imaju pravo iskazivati svoju vjeru i svoj identitet.

Mato Jozić, 11.04.2015.

Početkom 2017. godine na momenat se činilo da bi se moglo iznaći rješenje za gradnju ovog religijskog objekta.

“Molba za dodjelu zemljišta sa svim dozvolama za izgradnju katoličke crkve u Drvaru” koju je 06.02.2017. godine sada već bivšem načelniku Drvara, Goranu Broćeti uputio župnik i opunomoćeni predstavnik Župe sv. Josipa u Drvaru, Don Davor Klečina označila je ponovno intenziviranje napora da se ovo pitanje riješi. U pomenutom dokumetnu se, pored ostalog, načelnika “konkretno moli da na jednoj od sljedećih sjednica Općinskog vijeća jedna od točaka bude i pitanje izgradnje katoličke crkve u Drvaru, te da se ovo pitanje rješava zasebno, bez uvjetovanja rješavanjem drugih problema u gradu, županiji, entitetu ili državi”.

Samo nekoliko dana nakon što je molba upućena na adresu načelnika Broćete, i Visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko posjetio je Drvar kojom prilikom se, kao je navedeno, “obilazeći unutrašnjost molitvenog prostora mogao uvjeriti u neprimjerene uvjete u kojima katolici Drvara obavljaju svoje vjerske obrede, a na poseban način u neuvjetnost prostorija u kojima se okupljaju djeca i mladi iz župe”.

Na kraju svoje posjete Incko je “naglasio da je potpuno neprihvatljiva politizacija ovog problema, te podcrtao svoj jasan stav, ali i stav međunarodne zajednice, da se katolicima u Drvaru mora poštivati pravo na slobodno ispovijedanje vjere, što uključuje i pravo na izgradnju crkve, te da Opština Drvar mora osigurati prikladno zemljište za njezinu izgradnju”.

Istovremeno je u drvarskoj opštini boravio i zamjenik šefa Misije OSCE u BiH Aleksandar Čuplingin, kojom prilikom je “iskazana dobra volja za rješavanje ovog pitanja.”

Da je drvarska opština “pokazala da ima najbolju namjeru po ovom pitanju” rečeno je i u odgovoru koji je tadašnji načelnik Broćeta uputio Župi sv. Josipa, a kao dokaz “dobre volje” navodi se da je “u program rada Opštinskog vijeća za 2017. godinu, u drugi kvartal uvrštena tačka – Prijedlog odluke o dodjeli lokacije za izgradnju katoličke crkve”.

Međutim, u nastavku odgovora se, također, apostrofiraju politički odnosi što “ne uliva mnogo nade za stvarno rješavanje ovog problema” te se poziva na “prilike koje vladaju u Kantonu 10, a koje se uveliko reflektuju na samu lokalnu zajednicu, tj. sam odnos HDZ BiH prema vlastima u Drvaru, odnosno SNSD-u.”



Međusobne optužbe po ovom pitanju koje su polovinom 2017. godine jedan drugom upućivali zvaničnici HDZ-a BiH i SNSD-a, kako na nivou Kantona 10, tako i u okviru Skupštine opštine Drvar svjedoče da je politika ta koja vodi glavnu riječ kada se radi o izgradnji katoličke crkve u Drvaru. Optimistični tonovi s početka 2017. godine, ispostavilo se, nisu imali utemeljenje u stvarnosti. Tokom ljeta iste godine, Skupština opštine Drvar kako na Petoj, tako i na Šestoj svojoj sjednici nije donijela odluku o dodjeli lokacije za izgradnju katoličke crkve, te je to pitanje i do današnjeg dana ostalo otvoreno, nastavljajući da opterećuje međunacionalne odnose na tom području.

Slučaj gradnje katoličke crkve u Drvaru još jednom potvrđuje da se povezanost politike i religije u Bosni i Hercegovini često veoma negativno odražava na ukupnu društveno-političku klimu kako na lokalnom nivou, tako i šire. Da to ne mora biti tako svjedoči primjer Bosanskog Petrovca i tamošnje izgradnje katoličke kapele. Podsjećamo, radi se također o Župi Drvar, o čemu je Istinomjer imao priliku pisati, te će ove teme u svakom slučaju nastaviti biti predmet našeg interesovanja.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!