U posljednjem izvještaju Reportera bez granica pod nazivom Indeks slobode medija, Bosna i Hercegovina našla se na najnižem mjestu do sada od 2002. godine. Međutim, suprotno tvrdnji iz saopćenja SDA, pad naše zemlje na ovoj listi bilježi se i prije 2023. godine, a uzroci pada su brojni.
Povodom Dana slobode medija i objave Indeksa slobode medija Reportera bez granica, na kojem je BiH zabilježila novi pad s 86. mjesta u 2025. godini na 90. mjesto u 2026. godini, Stranka demokratske akcije (SDA) objavila je saopštenje u kojem je navedeno da se kontinuirani pad na ovoj listi bilježi od 2023. godine.
Indeks slobode medija Reportera bez granica ukazuje na zabrinjavajući i kontinuirani pad rejtinga Bosne i Hercegovine od 2023. godine i dolaska na vlast stranaka Trojke. Bosna i Hercegovina je 2021. i 2022. godine, u periodu kada je SDA predvodila zakonodavnu i izvršnu vlast, bila ubjedljivo najbolje rangirana država Zapadnog Balkana po pitanju slobode medija. Naša zemlja je tada bila ispred svih država regije, uključujući Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Kosovo i Srbiju.
SDA, 3.5.2026.
Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. maja od 1993. godine, kad ga je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda. Reporteri bez granica objavljuju Svjetski indeks slobode medija od 2002. godine s ciljem da mjere i upoređuju nivo medijskih sloboda u različitim državama, ukažu na pritiske, cenzuru i nasilje nad novinarima te izvrše pritisak na vlasti i međunarodnu zajednicu. Indeks se zasniva na kombinaciji anketa među medijskim stručnjacima/kinjama i analize faktora poput političkog uticaja, pravnog okvira, sigurnosti novinara i ekonomskih pritisaka.
Pad od 71 mjesta za 20 godina
Indeks slobode medija na stranici Reportera bez granica prikazuje podatke od 2002. godine.
Bosna i Hercegovina bila je na 43. mjestu u 2002. godini, a 2006. godine popela se na 19. mjesto, što je bila i najbolja pozicija BiH. Nakon toga, naša zemlja bilježi konstantan pad na ovoj listi. Već naredne, 2007. godine BiH je zauzimala 34. mjesto. Od 2023. godine do posljednjeg izvještaja BiH je na listi pala sa 64. na 90. mjesto.
U indeksu za 2021. godinu BiH je bila na 58. mjestu, da bi u 2022. godini zauzimala 67. mjesto, a u 2023. godini se popela na 64.. Zemlje Zapadnog Balkana u izvještaju objavljenom 2021. godine zauzimale su niže pozicije od BiH. Crna Gora zauzimala je 104. mjesto, Sjeverna Makedonija 90, Albanija 83, Kosovo 78, a Srbija 93. mjesto u Indeksu slobode medija Reportera bez granica.
Međutim, u 2022. godini, bolje rangirane od BiH bile su Crna Gora na 63. mjestu, Sjeverna Makedonija na 57, Kosovo na 61. mjestu, dok su niže rangirane od BiH bile Albanija na 103. mjestu i Srbija na 79. mjestu.
Na državnom nivou, u Vijeću ministara BiH od 2002. godine vlast su obnašale koalicije u kojima je SDA bila jedan od najdugovječnijih aktera. SDA je učestvovala u vlasti u periodima od 2002. do 2012. godine i od 2015 do 2023. godine, dok je izvan vlasti bila između 2012. i 2015. godine te od 2023. godine do danas.
Šta su uzroci pada?
Kako se navodi u posljednjem izvještaju Reportera bez granica, sloboda medija i kvalitet novinarstva značajno se razlikuju u bh. entitetima. Novinarstvo u javnom interesu u Republici Srpskoj, kako je navedeno, suočeno je s ponovnom kriminalizacijom klevete i rastućim utjecajem ruske propagande.
Okruženje za medije, kako je navedeno u izvještaju, bolje je u Federaciji Bosne i Hercegovine nego u Republici Srpskoj, gdje su vlasti preuzele političku kontrolu nad entitetskim javnim servisom RTRS i dovele državni javni kanal BHRT na rub finansijskog kolapsa. Reporteri bez granica na problem opstanka BHRT-a ukazivali su još 2022. godine.
Iako je pravni okvir za medije uglavnom usklađen s međunarodnim standardima, modernizacija politike javnih medija u posljednjim je godinama zaustavljena. Republika Srpska je ponovo kriminalizovala klevetu, što može potaknuti dodatnu autocenzuru, navedeno je u izvještaju. Podsjećamo da je kleveta u RS ponovo uvedena u entitetski Krivični zakonik u julu 2023. godine. Prema tim zakonskim izmjenama, koje su na snagu stupile u augustu iste godine, za klevetu su predviđene novčane kazne do 3.000 eura.
Reporteri bez granica navode i da je pristup informacijama u principu otvoren svim novinarima/kama, ali da nedavna reforma krivičnog zakona uključuje obavezu pribavljanja prethodne saglasnosti za objavu bilo kakvih ličnih podataka, pod prijetnjom zatvorske kazne.
Osim toga, navodi se i da je ekonomsko okruženje teško za novinare/ke zbog malog tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Bosanskohercegovački mediji također pate od podjela po etničkim linijama i konkurencije medija iz susjednih zemalja koje pripadaju istom jezičkom prostoru. Zbog teške ekonomske situacije i zavisnosti od političkih i ekonomskih centara moći, veliki broj medija izbjegava kritičko novinarstvo.
Pitanja etničkog i vjerskog identiteta zasjenjuju teme individualnih sloboda, uključujući slobodu medija. Kao i u društvu u cjelini, položaj žena u medijima je nepovoljniji.
U izvještaju se navodi i da su novinari često meta verbalnih prijetnji i napada, a ponekad i fizičkog nasilja. Većina novinara se ne osjeća dovoljno zaštićeno tokom obavljanja svog posla i nema povjerenja u policiju ni pravosudni sistem.
S obzirom na to da BiH posljednjih 20 godina bilježi kontinuirani pad u Indeksu slobode medija Reportera bez granica, a ne od 2023. godine, Istinomjer tvrdnje iz saopćenja SDA ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)