Nakon što je postignut konačni dogovor između SDA, HDZ-a i DF-a oko formiranja Vlade FBiH i Vijeća ministara BiH, ove političke partije objavile su imena svojih kandidata za ministarske i pozicije zamjenika ministara/ki za ove nivoe vlasti. SDA, koja će u Vladi FBiH pored premijera imati i 6 ministara, a u Vijeću ministara zajedno sa predsjedavajućim tri ministra, imena svojih kandidata objavila je u ponedjeljak, 16. marta, a predsjednik Vlade FBiH Marinko Čavara je imenovao članove vlade u srijedu 18. marta. Veoma interesantno je uporediti predložene kadrove i njihove kompetencije sa onim što su iz ove stranke najavljivali u pogledu imenovanja svojih kadrova.
Tako je zamjenik predsjednika SDA i član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, nakon završenih pregovora o formiranju vlasti, najavio imenovanje referentnih i obrazovanih osoba na ministarske funkcije.
“Tom prilikom ćemo utvrditi imena ministara. Trudit ćemo se da to budu referentne i obrazovane osobe, koje mogu dati svoj doprinos“, kazao je Izetbegović.
Također, sredinom februara, kada je održana sjednica Glavnog odbora SDA, na kojoj je razgovarano o implementaciji izbornih rezultata, zaključeno je da će ova stranka na najvažnije funkcije u državi imenovati najstručnije kadrove. Međutim, ukoliko pogledamo predložena imena kandidata i njihove biografije sa pravom se možemo zapitati koliko su neki od njih stručni za funkcije koje će obavljati u naredne četiri godine.
U Vijeće ministara BiH, SDA je kandidovao Semihu Borovac na mjesto ministrice za ljudska prava i izbjeglice, te Adila Osmanovića na mjesto ministra civilnih poslova.
Semiha Borovac javnosti je najpoznatija kao gradonačelnica Sarajeva od 2005. do 2009. godine, a njen mandat ostaće upamćen po masovnim protestima građana 2008. godine koji su uslijedili nakon pogoršanja sigurnosne situacije u gradu i ubistva Denisa Mrnjavca. Građani su tada tražili njenu ostavku, ali Borovac se nije povukla do kraja svog mandata. Trenutno obnaša funkciju državne koordinatorice za reformu javne uprave, a iz njene biografije može se zaključiti da pitanja ljudskih prava i izbjeglica nisu bila u domenu njenog dosadašnjeg političkog djelovanja.
Adil Osmanović obnašao je dužnost potpredsjednika RS-a, bio je i poslanik u NSRS, te ministar za raseljene osobe i izbjeglice u Vladi FBiH.Osmanović je inače i tri puta bio potpredsjednik SDA, a u biografiji mu stoji da je završio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Prištini, a magistrirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. S obzirom da je Osmanovićevo iskustvo mnogo veće na polju povratka izbjeglica i raseljenih osoba, zaista je čudna odluka da mu se povjeri resor civilnih poslova.
Za ministre u Vladi FBiH SDA je, pored Fadila Novalića na mjesto premijera, predložila Amira Zukića za ministra razvoja, poduzetništva i obrta, Elviru Dilberović za ministricu obrazovanja i nauke, Šemusudina Dedića za ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Aljošu Čamparu za ministra unutrašnjih poslova i Edina Ramića za ministra izbjeglica i raseljenih osoba. Za ministra za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodilačkog rata predložen je Salko Bukvarević, uz saglasnost Demokratske fronte.
Edin Ramić je doktor ekonomskih nauka. Obavljao je niz funkcija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, a bio je savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, delegat u Vijeću naroda RS-a, načelnik Općine Osmaci, te načelnik pojedinih sektora u Općini. Zvanje docenta na Ekonomskom fakultetu u Zenici je stekao 2012. godine.
Šemsudin Dedić je magistar ekonomskih nauka, rođen u Bihaću. Osnovnu i srednju ekonomsku školu završio je u Bihaću, diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, a magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Obavljao je dužnost ministra finansija u Vladi USK i premijera Vlade USK.
Salko Bukvarević osnovno, srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje stekao je u Tuzli. Magistrirao je i doktorirao na RGGF-u Univerziteta u Tuzli. U SDA je obavljao niz dužnosti – između ostalog je bio predsjednik Mjesnog odbora SDA Slavinovići, prvi predsjednik Muslimanskog omladinskog saveza Tuzla, predsjednik Omladinskog saveza SDA BiH i član Predsjedništva SDA od 1996.-1999. godine. Aktuelni je predsjednik OO SDA Tuzla. Bio je prvi direktor BKC Tuzla.
Aljoša Čampara diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Radio je kao stručni saradnik u Odjelu za kadrovska pitanja i Odjelu za protokol PSBiH, bio sekretar Ustavno-pravne komisije Doma naroda PS BiH, sekretar Doma naroda PS BiH, sekretar Zajedničke službe PS BiH, savjetnik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, član zakonodavno-pravne Komisije Doma naroda Parlamenta FBiH iz reda vanjskih eksperata, a bio je i zamjenik gradonačelnika Sarajeva Ive Komšića.
Ako samo letimično pogledamo biografije ova tri kandidata SDA koji su imenovani od strane Predsjednika FBiH, možemo zaključiti da im je svima zajedničko da su imali jako malo ili gotovo nikakvo iskustvo pri resorima na čije čelo će biti imenovani. Tako se stiče dojam da SDA i njen lider Bakir Izetbegović, uprkos datim obećanjima, nisu vodili dovoljno računa o stručnosti imenovanih kadrova nego je, prema svemu sudeći, ključan faktor u njihovom izboru bila stranačka podobnost.
Za dvoje imenonovanih u Vladu FBiH bi se pak moglo reći da su predloženi na osnovu svojih stručnih kompetencija.
Amir Zukić aktuelni je direktor VGT osiguranja iz Visokog, a bio je i kandidat za Parlament BiH na izborima u oktobru prošle godine, ali nije dobio dovoljan broj glasova. Najvažnije funkcije koje je obavljao bile su: od 1986. do 1988. predsjednik Izvršnog odbora Skupštine Općine Visoko, od 1988. do 1996. generalni direktor Velepromet DC d.d., 1996. godine zamjenik ministra trgovine FBiH, 1999. godine savjetnik premijera FBiH za ekonomska pitanja, od 2001. do 2004. generalni direktor Duhanpromet d.d. Sarajevo, 2010. godine potpredsjednik Vanjsko-trgovinske komore BiH.
Elvira Ćemalović-Dilberović aktuelna je zastupnica SDA u Skupštini HNK i profesorica na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru. Doktorirala je iz oblasti jezika, a tokom univerzitetske karijere na fakultetima u BiH izdala je nekoliko knjiga i publikacija. Bila je šefica pojedinih odsjeka na fakultetima, a sarađivala je i sa univerzitetima izvan BiH.
Dodatno, veoma je interesantna činjenica da je ova stranka u Vladi FBiH ostala sa gotovo istim brojem pozicija kao i u prethodnom mandatu, iako je na prošlim izborima osvojila mnogo više glasova nego prije četiri godine, na što su ukazali i pojedini visoki zvaničnici ove partije.
Ako pogledamo sam uvod u Izbornu platformu SDA za izbore 2014. godine, vidjet ćemo da SDA navodi kako su protekle četiri godine, kada nisu bili pobjednička stranka, bile najgore poslijeratne godine u kojima je omogućena destabilizacija BiH, te su naveli i da će u slučaju pobjede na izborima obezbijediti snažnu bošnjačku poziciju. No, SDA je u proteklom mandatu, za koji smatraju da nisu bili u vlasti, u Vladi FBiH imala pet ministarstava, dok će sada, kada su osvojili gotovo 70.000 glasova više nego 2010. godine imati 6 ministara, od kojih je jedan imenovan uz saglasnost DF-a (Salko Bukvarević).
Na ovu činjenicu ukazao je i član Predsjedništva SDA i zastupnik u Parlamentu BiH, Senad Šepić, koji na sjednici Predsjedništva SDA nije podržao kandidate svoje stranke za ministre u Vijeću ministara BiH i Vladi FBiH. Šepić je na svom Facebook profilu istakao i da je razlog za nedavanje podrške bio taj što smatra da je SDA prošla najlošije u raspodjeli ministarskih pozicija jer je dobila isti broj ministarstva u Vladi FBiH kao i prije četiri godine, a da je HDZ BiH, sa više nego duplo manje osvojenih glasova, dobila 6 ministarskih pozicija. Šepić je istakao i da je nezadovoljan načinom na koji su imenovani kandidati SDA za ministarska mjesta.
„Suprotno našim unutarnjim aktima i kriterijima u stranci, koje je usvojio i Glavni odbor, na sjednici nismo diskutirali o programima i viziji kandidata za vođenje resora, a samim tim i o odgovornosti za preuzimanje tog posla, što nam mora biti ključna obveza prema našim biračima i građanima ove zemlje. To mora biti praksa na kojoj ćemo temeljiti najbolje odluke, a u osnovi sam uvijek bio protiv privatnih i rođačkih kandidata i zato nisam mogao za to glasovati“, napisao je Šepić.
O tome da je Izetbegović tokom pregovora o formiranju vlasti napravio velike ustupke, pogotovo HDZ-u BiH, svjedoči i odnos broja osvojenih glasova i mjesta u vlasti. Tako je SDA sa 300.000 glasova na prošlim izborima dobila predsjedavajućeg Vijeća ministara i dva ministra na državnom nivou, te uz premijera i šest ministara u Vladi FBiH. Sa druge strane, HDZ BiH će imati tri ministra u Vijeću ministara BiH i šest ministara u Vladi FBiH sa svega 118.000 osvojenih glasova.
“Tako su se završili ovi pregovori i mislim da je ovo sasvim solidan kompromis za sve tri strane i za SDA”, kazao je Izetbegović nakon završetka pregovora komentarišući prijedlog HDZ-a da ministrica finansija bude Jelka Miličević. Ipak nije jasno koji je to kompromis tokom pregovora učinio HDZ, s obzirom da je ova stranka od samog početka insistirala na 6 ministarskih pozicija koliko je na kraju i dobila.
Na kraju, možemo zaključiti da SDA i njen lider Bakir Izetbegović u najmanju ruku nisu ispunili obećanje o “referentnosti” i stručnosti predloženih ministara, s obzirom da se iz njihovih biografija jasno vidi da su imali jako malo iskustva u resorima koje će voditi u naredne četiri godine. Sa druge strane, a kako je to ustvrdio i Senad Šepić, SDA je definitivno napravila velike ustupke u korist HDZ-a koji je imao daleko manji broj osvojenih glasova, te su tako ostali nedosljedni svom izbornom programu u kojem su tvrdili da će u slučaju pobjede ostvariti snažnu poziciju, što ipak nije bio slučaj.
(istinomjer.ba)