Analize

Šanse za uvođenje sankcija nekome u BiH svedene na minimum posljednjom odlukom Vijeća EU

Nakon sjednice Vijeća Evropske unije (EU), održane 18.3.2022. godine, jasno je da su šanse da Evropska unija primijeni uvođenje ciljanih mjera ograničavanja protiv pojedinaca ili subjekata koji ugrožavaju suverenitet, teritorijalnu cjelovitost, ustavni poredak i međunarodnu osobnost Bosne i Hercegovine znatno manje nego ranije.

Foto: europa.ba

Ministarstvo finansija SAD-a objavilo je 5.1.2022. godine proširenu listu sankcija za djela korupcije, na kojoj su se našli član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, Alternativna televizija d.o.o. Banja Luka (ATV), ali i bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV) Milan Tegeltija, njegova supruga Tijana Tegeltija te predsjednik Pokreta za demokratsku akciju (PDA) i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mirsad Kukić.

To je, pored ostalog, bio povod da se u bh. javnosti, ali i šire, intenziviraju rasprave o tome da li će i Evropska unija na sličan način pratiti navedene odluke vašingtonske administracije i uvesti sankcije pojedinim političkim akterima i subjektima u našoj zemlji.

No, nakon sjednice Vijeća Evropske unije, koja je održana 18.3.2022. godine, jasno je da su šanse da se to desi znatno manje nego ranije.

Naime, na navedenoj sjednici, Vijeće Evropske unije je, kako se očekivalo, donijelo odluku o produženju okvira za mjere ograničavanja do 31.3.2024. s obzirom na stanje u Bosni i Hercegovini.

“Evropska unija stoga će zadržati mogućnost uvođenja ciljanih mjera ograničavanja protiv pojedinaca ili subjekata koji ugrožavaju suverenitet, teritorijalnu cjelovitost, ustavni poredak i međunarodnu osobnost Bosne i Hercegovine”, navodi se u odluci, te dodaje da se “mjere ograničavanja mogu uvesti i onima koji ozbiljno prijete sigurnosnom stanju u zemlji ili ugrožavaju Opći okvirni sporazum za mir iz Daytona i Pariza.”

Okvirom za mjere ograničavanja predviđa se zabrana putovanja u EU za fizičke osobe i zamrzavanje imovine pojedinaca i subjekata. Povrh toga, osobama iz EU-a zabranjeno je stavljati novčana sredstva na raspolaganje onima koji su uvršteni na popis. Zasad nijedan pojedinac ili subjekt ne podliježe mjerama ograničavanja u tom kontekstu. Vijeće ponovno ističe svoju nedvosmislenu predanost perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje u EU-u. Vijeće duboko žali zbog dugotrajne političke krize u zemlji, poziva na potpuni povratak državnim institucijama te poziva čelnike te zemlje da se ponovno usredotoče na provedbu reformi potrebnih za napredak na putu prema EU-u, uključujući ustavnu i izbornu reformu te reforme u području vladavine prava.

Vijeće Evropske unije, 18.3.2022.

Međutim, iako je spomenuti mehanizam ovom odlukom produžen, ono što umnogome umanjuje šanse da se on i primijeni jeste druga odluka koju je Vijeće Evropske unije donijelo na navedenoj sjednici, kojom je izmijenjen raniji način odlučivanja o primijeni uvođenja ciljanih mjera ograničavanja.

Tako je, a u skladu sa Odlukom Vijeća EU objavljenom u Službenom listu Evropske unije 18.3.2022. godine, Vijeće EU izmijenilo Odluku 2011/173/ZVSP, i to na sljedeći način:

Odluka 2011/173/ZVSP u članku 3. nastavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

1. Vijeće, koje odlučuje jednoglasno na prijedlog države članice ili Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uspostavlja i mijenja popis naveden u Prilogu.

Službeni list EU, 18.3.2022.

Ključna promjena koja je nastupila posljednjom odlukom jeste ona na osnovu koje će, od 31.3.2022. godine, eventualne odluke o aktiviranju mehanizma sankcija Vijeće Evropske unije morati donositi jednoglasno.

Podsjećamo, Istinomjer je u nekoliko navrata pisao o dosadašnjoj proceduri donošenja odluke o uvođenja sankcija, a koja je bila definisana Ugovorom o funkcioniranju, u Glavi IV, pod nazivom “Restriktivne mjere”, član 215, stavovi (1) i (2), gdje je, opet na zajednički prijedlog visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije, u okviru Vijeća Evropske unije bila potrebna kvalificirana većina.

Pod kvalificiranom većinom se u ovom slučaju podrazumijevalo da 55% država članica glasa “za” te da ona predstavlja najmanje 65% cjelokupnog stanovništva Evropske unije. Takvu je odluku bilo moguće blokirati ukoliko postoji tzv. blokirajuća manjina, koja je morala uključivati najmanje četiri člana Vijeća, a koji predstavljaju više od 35% stanovništva EU.

Nakon posljednje odluke Vijeća Evropske unije, nemali broj medija prenio je reakciju, kako je navedeno, analitičara iz Brisela Tobyja Vogela, koji je putem svog Twitter naloga ustvrdio “da su države članice EU popustile pred Viktorom Orbanom, premijerom Mađarske, i promijenile uslov glasanja za sankcionisanje Dodika”.

Od ponderisane većine (QMV) do jednoglasnosti, što znači da se to nikada neće dogoditi. I onda se EU pita zašto niko ozbiljno ne shvata njenu politiku prema Balkanu.

Toby Vogel, 19.3.2022.

Špekulacije o tome zašto je izmijenjen način odlučivanja o eventualnom aktiviranju ciljanih mjera ograničavanja protiv pojedinaca ili subjekata koji ugrožavaju suverenitet, teritorijalnu cjelovitost, ustavni poredak i međunarodnu osobnost Bosne i Hercegovine vjerovatno će se nastaviti i u budućnosti.

S druge strane, ono što je činjenica u ovom momentu jeste da će, nakon zadnje odluke, a uzimajući u obzir različite stavove članica i nejedinstvo po tom pitanju, zvanični Brisel znatno teže donijeti takvu vrstu odluke, za koju će, najmanje do marta 2024. godine, u okviru Vijeća Evropske unije biti potreban konsenzus svih članica.

(Istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!