Više od mjesec nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile nekoliko općina u BiH i odnijele 27 ljudskih života, ogromna materijalna šteta koja je pričinjena još uvijek se procjenjuje. Do sada je skupljeno više desetina miliona KM pomoći iz raznih izvora, a koliko će oštećeni/e građani/ke čekati na nadoknadu štete, prvenstveno zavisi od nadležnih institucija.
Iako su sredstva donirana, govora o dodjeli još uvijek nema, a sanacije infrastrukturne štete, kao što je oštećena željeznička pruga u Jablanici, još uvijek nisu započele. Sanacije nastalih deponija otpada, klizišta i razorenih privatnih objekata koji prijete sigurnosti građana/ki još uvijek su u toku, a dolaskom zime raste i zabrinutost onih koji su pogođeni poplavama i klizištima.
Zašto se ne govori o isplatama donacija?
Uzimajući u obzir dostupne informacije (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16), Istinomjer je istražio da je više od 66 miliona KM izdvojeno za sanaciju šteta i pomoć ugroženim kako od institucija u BiH, tako i od Evropske unije i zemalja iz regiona. Ovaj iznos nije konačan, s obzirom na to da nadležne institucije nisu objavile tačnu informaciju o ukupnim doniranim sredstvima. O raspodjeli ovih sredstava, doniranih Bosni i Hercegovini, skoro da se i ne govori, a naznaka o dodjeli državne pomoći nema u skorijem vremenu.
Premijer Srednjobosanskog kantona (SBK) Refik Lendo, nakon posjete pogođenim općinama 5. oktobra, potvrdio je kako je Vlada SBK izdvojila po 100.000 KM interventnih sredstava.
Predstavnici Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (FMRSP), u čijoj su nadležnosti i ustanove za socijalno zbrinjavanje “Bakovići” i “Drin” u Fojnici, 7. oktobra posjetili su Fojnicu u cilju procjene stanja i štete koja je načinjena. Kako se navodi, robne rezerve FBiH, po zaključku Vlade, dostavile su 30 tona goriva za održavanje stabilnog rada agregata. Ministar Adnan Delić također je 9. oktobra održao hitni sastanak s koordinatorom UNICEF-a za BiH Marcom Lucetijem, s ciljem aktivacije programa pomoći porodicama koje su pretrpjele materijalnu štetu u poplavljenim područjima. Iz Ministarstva su istakli da je cilj programa da se putem vaučera u vrijednosti od 500 KM pruži hitna podrška najugroženijima, s naglaskom na porodice s djecom i starijim članovima/icama domaćinstva.
Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović 10. oktobra pozvao je sve pogođene privredne subjekte s područja poplavljenih općina da se pisanim putem obrate ovom ministarstvu radi sagledavanja štete koju su pretrpjeli i iznalaženja adekvatnih rješenja za njihov oporavak. Na zvaničnoj web stranici Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta (FMRPO) 22. oktobra ponovo je najavljeno otvaranje javnog poziva kroz koji će biti obuhvaćeni obrtnici i subjekti male privrede, a ukupno milion KM dodijelit će se za ove potrebe. Ipak, FMRPO još uvijek nije objavio ovaj javni poziv.
Na 42. redovnoj sjednici Vlade FBiH, održanoj 16. oktobra 2024. godine, usvojena je i Odluka o izmjeni i dopunama Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava s pozicije tekućeg transfera za sufinansiranje rada, programa i projekata socijalne zaštite, utvrđenog budžetom FBiH za 2024. godinu na zahtjev FMRSP-a.
Donesenom izmjenom se dodaje novi program materijalne i stručne podrške domaćinstvima pogođenim poplavama. Za provođenje ovog programa Crvenom križu Federacije BiH dodjeljuje se iznos od 533.201,59 KM, s ciljem zadovoljavanja egzistencijalnih potreba domaćinstava pogođenih poplavama na području pet lokalnih zajednica u FBiH, Jablanica, Konjic, Kiseljak, Fojnica i Kreševo.
Vijeće ministara također je na 61. redovnoj sjednici, održanoj 17. oktobra, donijelo Odluku o odobravanju sredstava iz tekuće rezerve budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu kojom se općinama pogođenim katastrofalnim poplavama odobrava pomoć u ukupnom iznosu od milion KM.
Delić je 8. novembra 2024. godine s Danijelom Tucičem, sekretarom Crvenog križa FBiH, potpisao ugovor kojim je ozvaničeno provođenje ovog programa. Program se provodi u saradnji s centrima za socijalni rad, službama civilne zaštite i Crvenim križem FBiH, putem kojih će se dodjeljivati vaučeri. Saopćeno je da će biti obuhvaćeno približno 900 domaćinstava u pet pogođenih općina. Vaučeri se mogu iskoristiti do 31. decembra 2024. godine.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić izjavio je 5. novembra 2024. godine da će rok za predavanje aplikacije za pristup Fondu solidarnosti EU biti ispoštovan. Istinomjer je već pisao o ovoj aplikaciji, koja je u pripremi od 30. oktobra 2024. godine, kada je Vijeće ministara BiH usvojilo Informaciju o Fondu solidarnosti Evropske unije i Modelu koordinacije za pripremu aplikacije za potrebe saniranja posljedica poplava u Bosni i Hercegovini. EUSF je osnovan kao aparat za pomoć u slučaju velike prirodne katastrofe, a kao reakcija na teške poplave u srednjoj Evropi 2002. godine. Sredstva pokrivaju javne hitne operacije, operacije oporavka te neosiguranu štetu. Opširnije čitajte ovdje.
Pomozi.ba, humanitarna organizacija iz BiH, prikupila je 7,5 miliona KM, naveo je početkom novembra Elvir Karajlić, osnivač i direktor ove organizacije. Organizacija je već započela prvu fazu uplata doniranog novca, pri čemu su 7. novembra potpisani ugovori za dodjelu 1.134.500 KM za 70 pogođenih porodica.
Javni poziv za podnošenje prijava za pomoć poslovnim subjektima za saniranje posljedica od poplava za područje općina Fojnica, Kiseljak i Kreševo objavila je Vlada SBK 8. novembra 2024. godine. Ukupno 1.500.000 KM dodjeljivat će se za nabavku i popravak mašina i opreme, nabavku sirovina i drugog materijala za redovno obavljanje registrovane djelatnosti te građevinske sanacije objekata. Krajnji rok za prijave je 20 dana od otvaranja poziva, navode iz Vlade SBK.
Međutim, građani/ke su ostavljeni/e bez informacija o dodjeli državne pomoći, a govora o sanacijama infrastrukturnih šteta i nema.
Procjene štete: koliko su općinske vlasti efektivne?
Prijave štete u Kreševu započele su 4. oktobra, u Kiseljaku 7. oktobra, a već 10. oktobra Kiseljačani/ke su obaviješteni/e da komisija izlazi na teren, dok je u Fojnici Općinska komisija za procjene na teren izašla 8. oktobra. Iako građani/ke Kreševa i Kiseljaka još uvijek nisu upućeni/e u ukupnu procjenu štete, općinska administracija Općine Fojnica 8. novembra objavila je inicijalne procjene štete koje su nastale, pri čemu su procijenili oko 50% zahtjeva. U skladu s prispjelim informacijama, iz Općine navode da je pogođeno 370 domaćinstava, uništeno ili oštećeno 88 vozila te da je 25 poslovnih objekata pretrpjelo velike štete.
Komisija za procjenu šteta Općine Fojnica smatra da će ukupna šteta na području općine Fojnica iznositi 50.000.000,00 KM.
Općina Fojnica, 8.11.2024. godine
Istinomjer je općinama Fojnica, Kiseljak i Kreševo poslao upit o načinu procjene nastale štete, kao i o mogućim procjenama iznosa štete, no općinske administracije nisu dostavile odgovor na upit.
Na zahtjev Vlade FBiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH 27. novembra raspravljat će o Preliminarnoj informaciji o poduzetim aktivnostima na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od poplava i klizišta u periodu od 4. do 16. 10. 2024 godine. Federalna uprava civilne zaštite u ovom je dokumentu navela da je šteta na području SBK preliminarno procijenjena u iznosu od 55.200.000 KM.
Uzimajući u obzir da su u pitanju preliminarne informacije, iz informacija koje pruža Federalna uprava civilne zaštite, s druge strane, i Općina Fojnica ne može se odrediti koliki je tačno razmjer nastale štete.
Aktivisti/kinje na terenu
Predsjednica Crvenog križa (CK) u Fojnici Anita Markanović svakodnevno je bila na terenu do sredine novembra. S obzirom na to da je CK uključen u Štab Civilne zaštite u Fojnici, radili su od jutarnjih sati 4. oktobra, prvenstveno na distribuciji vode, svijeća, dezinfekcije i hrane. Prvih dana rad je bio otežan zbog prekinutih telekomunikacijskih signala i strujnih vodova, pa su tako komunicirali putem vokey talkey uređaja s mještanima/kama, volonterima/kama CK-a, kao i predstavnicima/ama mjesnih zajednica.
Kako je navela, novčane donacije usmjeravali su ka posebnom općinskom računu te radili u koordinaciji s Domom zdravlja Fojnica kako bi se od privatnih donacija građanima/kama pružila pomoć pri distribuciji redovne terapije. Zbog nepovjerenja u institucije, mnogo je ljudi privatno doniralo novac pogođenima, pa se tako ne može ni znati tačan iznos novca koji je doniran.
Bekir Kršić iz CK Fojnica sudjelovao je u mapiranju potreba u Fojnici te naveo da je prva faza dodjele pomoći u obliku građevinskog i higijenskog materijala izvršena 15. novembra, obuhvaćajući 45 pogođenih porodica. Naveo je da CK neće sudjelovati u distribuciji novčane pomoći koju će obezbijediti državne institucije, već u projektu FMRSP-a.
Markanović je također podijelila svoje impresije o solidarnošću ljudi koji su se stavili na raspolaganje te nabrojala više desetina udruženja, organizacija, društava i neformalnih grupa u strahu da nekog ne izostavi. Pohvalila je i Oružane snage BiH (OSBiH) i sve građane/ke koji/e su svakodnevno cirkulisali/e pogođenim naseljima.
Kada je riječ o reakcijama, istakla je kako je znanje stečeno tokom pandemije Covid-19, ali i poplava 2014. godine, kada je skoro čitav tim CK Fojnica putovao u pogođena područja. Ipak, panika i strah često su prevladali tokom prvih dana katastrofe, pa je tako došao do izražaja i nedostatak koordinacije, s obzirom na to da su ljudi dolazili samoinicijativno.
Prijeko su potrebne obuke, ne predavanja, već prikladne obuke djelovanja u slučaju kriznih situacija, kao što je ova elementarna nepogoda. Naravno da se treba uračunati i faktor iznenađenja, ali veći broj ljudi mora znati kako reagirati u ovakvim situacijama, prvenstveno radi sigurnosti i bržih odgovora.
Anita Markanović, 18.11.2024.
Istinomjer je razgovarao i s Robertom Orozom, ekološkim aktivistom iz Fojnice, koji je i prije poplava govorio o mogućim posljedicama za pogođena naselja uz rijeku Željeznicu. Istakao je da pomoć uglavnom dolazi od raznih humanitarnih i nevladinih udruženja, kao i od prijatelja, rodbine i poznanika, dok od državnih institucija nije bilo odaziva. Na pitanje da li je odgovor nadležnih bio adekvatan i pravovremen, Oroz je naveo sljedeće:
Nadležne institucije uglavnom se bave samo posljedicama, u principu, vrlo rijetko i samim uzrocima ovakvih prirodnih nesreća. Kada im se i obratite i ukažete na probleme, često sve prođe bez ikakve reakcije. Mi smo godinama upozoravali na moguće posljedice različitih projekata koji su se radili i planirali u slivu rijeke Željeznice, međutim, nije bilo reakcije. Prije svega, tu mislim na nekontroliranu sječu šume oko vodotokova, korištenje potoka za izvlačenje drvne mase, divlju gradnju u riječnom pojasu, slabu propusnost mostova i propusta itd. Da se kojim slučajem ovakva količina padavina desi na obroncima Vranice, pritoke Željeznice Brložnjak i Bistrička rijeka napravile bi možda i veću katastrofu od ove koja se sada desila, jer su korita ovih tokova zapuštana, poluprohodna i dobrim dijelom devastirana.
Robert Oroz, 14.11.2024.
U tom kontekstu, naveo je da je ljudski faktor doprinio šteti, a da su ekološke posljedice nemjerljive, posebno jer je rijeka Željeznica bila dobrim dijelom očuvana i čista. Oroz je također naveo da se građani/ke ponajviše žale na neravnomjerno pruženu pomoć te da njihov strah leži u neadekvatnom proširenju korita rijeke Željeznice, na kojem su urađeni isprekidani nasipi, a korijenje drveća povađeno.
Reakcijama nadležnih s viših nivoa vlasti nije zadovoljan i ističe da su posjete pogođenim naseljima trajale do Lokalnih izbora 2024. (1, 2, 3, 4), pri čemu su zvaničnici vrlo površno obilazili štete, uglavnom udaljeni od pogođenih objekata, dok su viši časnici OSBiH bili nejednako pristupačni za pogođeno stanovništvo.
Šta kažu građani/ke?
Zabrinuti/ke građani/ke iz ove tri općine razgovarali/e su s Istinomjerom primarno o efektivnosti lokalnih i vlasti s viših nivoa, ali i o šteti, pomoći i problemima koji su se javili nakon što se izvršila inicijalna sanacija.
Saša Tomičić iz Kiseljaka govorio je o Općinskoj komisiji, koja je procjenjivala štetu, u pozitivnom svjetlu i naveo da je Komisija imala ljudski pristup, uz visoku stručnost, vršeći proceduru s velikim znanjem i posvećenosti detaljima. Iako još uvijek ne zna kolika mu je tačno šteta pričinjena, dodao je da vjeruje da još uvijek neće biti informisan o dodjeli pomoći. Iskoristio je priliku pohvaliti reaktivnost načelnika Mišurića Ramljaka, pripadnika Oružanih snaga BiH koji rezidiraju u vojarni “Mato Lučić Maturica”, privrednika s područja općine, kao i drugih općinskih zvaničnika koji su danonoćno radili na terenu.
Iako su visoki zvaničnici posjetili Kiseljak (1, 2, 3, 4), Tomičić navodi da su posjete bile površne i da su izazvale pogrešan efekat među zabrinutim građanima/kama. Izrazio je i zabrinutost povodom zanemarenosti od Agencije za vodno područje rijeke Save sa sjedištem u Sarajevu, koja nema nijednu mjernu stanicu na području ovih općina, te nije poslala upozorenje o bujičnim poplavama.
Posljednje upozorenje ove agencije objavljeno je 3. oktobra 2024. godine za područje Unsko-sanskog kantona i sliv Une, Sane i Sanice.
Šteta koja je nastala je nesaglediva, a na nama je da je saniramo što bolje možemo. Ove poplave dokaz su da je narod u BiH složan i odgovoran, ali da nas institucije kontinuirano ostavljaju na cjedilu. Zbog njihove ažurnosti, odgovornost za sanaciju i pripremu za sljedeće poplave spada na nas, koji ćemo se ponovno spašavati od doniranog novca ljudi umjesto od plaćenih poreza.
Saša Tomičić, 8.11.2024.
S obzirom na to da je u općini Fojnica već objavljena okvirna procjena, provjerili smo da li su građani/ke zadovoljni/e kako je proces tekao. Robert Oroz naveo je da je postupak bio proveden površno, što je potvrdila i Patricija Šimunić, čiji je posjed također pogođen poplavama. Istakla je da još uvijek nisu obaviješteni kada bi državna pomoć mogla biti uplaćena pogođenim porodicama.
Oboje su istakli da je solidarnost s pogođenima bila na visokom nivou te da su niži činovnici OSBiH odradili veliki dio posla kada su u pitanju sanacija štete i čišćenje dvorišta i objekata.
Šimunić je također pohvalila reakciju udruženja Pomozi.ba:
Pomozi.ba je nekako najsvjetlija točka cijele ove elementarne nepogode, jer su oni bili prvi baš u svemu. Prvih dana su bili ruka spasa većini ljudi.
Patricija Šimunić, 8.11.2024.
Karolina Barešić iz naselja Deževice u Kreševu istakla je da je zadovoljstvo institucijama s viših nivoa vlasti minimalno jer ona i njeni/e sugrađani/ke smatraju kako se moglo reagovati mnogo konkretnije i učinkovitije. Iako su obećanja stizala sa svih nivoa vlasti, konkretna pomoć bila je oskudna, a reakcija površna. Nedostatak koordinacije i adekvatnog djelovanja ostavio je dojam da su stanovnici/e prepušteni/e sami sebi, dok su mnogi problemi ostali neupućeni, navodi ona.
Kao i u Fojnici, Barešić je istakla da je procjena bila površna i nedovoljna, a većina oštećenih domaćinstava, kroz brz i neprecizan postupak, nije adekvatno obuhvaćena. Iako su mještani/ke upozoravali/e na dodatne štete, njihove primjedbe nisu uzete u obzir.
Nismo primili nikakve službene informacije o planu dodjele pomoći niti o raspodjeli sredstava. Stanovništvo se oslanja isključivo na usmena saznanja i međusobno dijeljenje informacija, što stvara dodatnu nesigurnost i frustraciju.
Karolina Barešić, 15.11.2024.
Ne postoji ni zadovoljstvo reakcijama i posjetama visokih dužnosnika (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8) koji su se pojavljivali tek sporadično, često radi fotografisanja i samopromocije, bez konkretne pomoći i podrške. Barešić je navela da su reakcije institucija uvelike ovisile o utjecaju i interesima pojedinaca, dok su pripadnici OSBiH i Civilne zaštite djelovali u okviru svojih kapaciteta, ali ipak ograničeno. Njena briga leži u ljudskom nemaru, neodržavanju rijeka i nelegalnoj gradnji, što smatra da je dodatno pogoršalo situaciju.
Ako se ovakav pristup ne promijeni, prijeti nam ponavljanje iste katastrofe u budućnosti. Bez konkretnih mjera i odgovornosti nadležnih, priroda će nas ponovno kazniti.
Karolina Barešić, 15.11.2024.
Posjed Roberta Raše u Kreševu također je pretrpio veliku štetu tokom ovih poplava. Za Istinomjer je istakao da je pomoć u obliku namirnica i vode bila osigurana za prvih nekoliko dana katastrofe te da nije zadovoljan. Smatra da su politički akteri u posjete dolazili prije Lokalnih izbora u cilju dobrog imidža, dok su ljudi ostavljeni bez ikakvog plana ili koordinacija tokom i nakon katastrofe. Preventivne mjere izostale su prije, tokom i nakon poplava, navodi on, a nezainteresovanost nadležnih vodi do sve veće brige. Procjenu štete opisao je konkretnom, ali preispituje njenu svrhu ako će građani/ke ostati bez naknade, s obzirom na to da niko nije zaprimio neke povratne informacije.
Kasno je tražiti krivca i ne treba tražiti krivca, ali netko treba preuzeti odgovornost i uraditi nešto da se bar ublaže posljedice ovakvih katastrofa u budućnosti.
Robert Rašo, 17.11.2024.
Sanacije katastrofalnih šteta u naselju Donja Jablanica još uvijek traju. Građani/ke svakodnevno čiste svoje posjede, a radovi širih razmjera, poput sanacije željezničke pruge ili privatnih objekata, još nisu započeti. Podsjećamo, u općini Jablanica, nakon poplava i klizišta izazvanog odronom kamenoloma, živote je izgubilo 19 mještana/ki naselja Donja Jablanica.
Na području Konjica, u Buturović-Polju, živote je izgubilo pet mještana, a nekoliko sela potpuno je evakuisano, ponajviše jer osnovni uslovi za život više ne postoje. Prema Preliminarnoj informaciji o poduzetim aktivnostima na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od poplava i klizišta u periodu od 4. do 16. 10. 2024 godine, Federalna uprava za civilnu zaštitu procijenila je da ukupan iznos preliminarne procjene štete na području Hercegovačko-neretvanskog kantona iznosi 123.281.000 KM.
(Ne)odgovornost – tradicionalna karakteristika
Od prvih razornih poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu prošla je decenija, a mehanizmi prevencije i zaštite opet su zakazali u pripremi infrastrukture, volontera/ki, mehanizacije i građana/ki za neizbježne katastrofe. Dolaskom zimskog doba raste i sve veća briga među građanima/kama, ali i strah da će ih institucije neminovno ostaviti na cjedilu.
Transparentnost u raspodjeli sredstava koja su bh. institucije primile i izdvojile zanemarena je od početka tragedije samim tim što ne postoje nikakve dostupne informacije o njihovom ukupnom iznosu. Većina aktera na višim nivoima vlasti već je preusmjerila svoju pažnju na druge teme, dok se posljedice za građane/ke, ali i ekonomiju, nastavljaju nizati.
Zasigurno će institucije pomoći ljudima, ali građani/ke se više, poučeni/e dosadašnjim angažmanom, i ne pitaju kada.
(Istinomjer.ba)