Stanje robnih rezervi u Bosni i Hercegovini popularna je politička tema posljednjih mjeseci, a naročito je aktualizirana nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Bosna i Hercegovina ne posjeduje robne rezerve na državnom nivou, već su one u nadležnosti entiteta.
Pišu: Amina Izmirlić Ćatović i Sanjin Mahmutović
Robne rezerve u Federaciji BiH označene kao “državna tajna”
Kako se navodi u saopćenju Vlade FBiH od 16.2.2022. godine, Vlada je u budžetu za 2022. godinu planirala deset puta veći iznos za Federalnu direkciju robnih rezervi u odnosu na ranije godine.
Naime, sa dva miliona KM budžet ove institucije, kako je planirano, bit će povećan na 20 miliona KM u 2022. godini.
Saopćenje Vlade FBiH, 16.2.2022.
Direktor Federalne direkcije robnih rezervi Tončo Bavrka ustvrdio je tada na sastanku Kolegija Vlade FBiH da u Federaciji BiH “trenutno na rezervama ima dostupnih roba u vrijednosti od 30 miliona KM”.
Uz te zalihe robe, kao i 20 miliona KM predloženih u budžetu, stanovništvo Federacije nema razloga za strah. Nakon sastanka u Uredu premijera Fadila Novalića, mogu potvrditi da je Vlada Federacije zajedno sa Federalnom direkcijom robnih rezervi preduzela mjere i aktivnosti na donošenju plana da se pomogne građanima u zaustavljanju rasta cijena, prvenstveno, brašna ali i ostalih osnovnih životnih namirnica. Sa postojećim zalihama pšenice, Federacija ima dovoljno brašna koje bi se proizvelo za četiri mjeseca, a to znači do naredne žetve pšenice. Brašna neće nestati i građane niko ne treba strašiti povećanjima njegovih cijena.
Tončo Bavrka, 16.2.2022.
Premijer Federacije BiH Fadil Novalić je krajem ove godine poručio da javnost nema razloga za paniku i za stvaranje zaliha hrane.
Mnogi stvaraju zalihe hrane. Nema mjesta panici, jer ova vlada ima kapaciteta. Ove godine umjesto dva, dajemo 20 miliona za robne rezerve. To je dovoljno da podmiri potrebe do naredne žetve.
Fadil Novalić, 28.2.2022.
Zbog rasta cijena energenata na tržištu, Vlada FBiH je 24.3.2022. godine, na prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi, donijela Odluku o davanju na trajno korištenje iz federalnih robnih rezervi, bez naknade, 1.400.000 litara dizel-goriva poljoprivrednim proizvođačima u Federaciji. Vlada je zadužila Federalnu direkciju robnih rezervi da provede potrebne procedure i izvrši podjelu dizel-goriva poljoprivrednicima. Za realizaciju odluke bili su zaduženi, pored Federalne direkcije robnih rezervi, i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalno ministarstvo financija.
Zakonom o federalnim robnim rezervama definisani su “formiranje, korištenje, obnavljanje, teritorijalni razmještaj, osiguranje i održavanje prostora za smještaj i čuvanje, poslovanje i finansiranje federalnih robnih rezervi, te prava i dužnosti federalnih organa o poslovanju federalnim robnim rezervama”. Također, Zakonom je definisano da je za provođenje poslova koji se odnose na robne rezerve nadležna Federalna direkcija robnih rezervi.
Kako je određeno članom 4. Zakona, robne rezerve formiraju se kao stalne robne rezerve i tržišno interventne robne rezerve. Definisano je i šta čine robne rezerve Federacije BiH:
Federalne robne rezerve iz člana 4. ovog zakona, čine:
- osnovni poljoprivredni proizvodi (uključivo i rezerve mesa u živoj stoci) i industrijsko-prehrambeni proizvodi, nužni za ishranu stanovništva;
- određeni industrijsko-neprehrambeni proizvodi (sirovine, reprodukcioni materijal, derivati nafte, lijekovi humani i veterinarski, sanitarni materijal i medicinsko-veterinarska sredstva) potrebni za proizvodnju i transport roba od posebnog značaja za odbranu zemlje;
- novčana sredstva u domaćoj i stranoj valuti
Zakon o federalnim robnim rezervama
Prema Zakonu o federalnim rezervama, stalne robne rezerve formiraju se za potrebe snabdijevanja u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti ili radi otklanjanja poremećaja u privredi prouzrokovanih većim prirodnim elementarnim nepogodama ili drugim vanrednim prilikama. S druge strane, tržišno interventne robne rezerve formiraju se radi “intervencije robama radi sprečavanja većih poremećaja na tržištu” ili održavanja dostignutog nivoa stabilnosti u proizvodnji određenih roba.
Poslovi federalnih robnih rezervi obavljaju se na osnovu “srednjoročnog programa od pet godina i godišnjeg programa”, ali su programi, kako je određeno zakonom, državna tajna.
Član 12.
Federalne robne rezerve održavaju se povremenim obnavljanjem, zavisno o vrsti i prirodi robe i njenom vijeku trajanja, a u skladu s godišnjim programom.
Roba se obnavlja zamjenom, davanjem na zajam, prodajom i kupovinom, o čemu odlučuje direktor Federalne direkcije.
Zakon o federalnim robnim rezervama
Republika Srpska bez robnih rezervi
Za razliku od Federacije BIH, u Republici Srpskoj trenutno ne postoji entitetsko tijelo koje je nadležno za obavljanje stručnih poslova koji se odnose na robne rezerve. Za upravljanje robnim rezervama, u Republici Srpskoj je ranije bilo nadležno Javno preduzeće Robne rezerve RS. Međutim, nakon što je Vlada RS usvojila Prijedlog zakona o interventnim nabavkama 2017. godine, ovo je preduzeće ugašeno, a svi poslovi vezani za “interventne nabavke” podijeljeni su između Ministarstva trgovine i turizma RS i lokalnih zajednica. Prijedlog zakona o interventnim nabavkama usvojen je u Narodnoj skupštini Republike Srpske u julu 2017. godine. Podsjećamo, Istinomjer je tada neispunjenim ocijenio obećanje Željke Cvijanović, koja je tada bila na funkciji predsjednice Vlade RS, da će doći do reorganizacije JP Robne rezerve RS.
Zakonom o interventnim nabavkama RS uređuje se “način interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Republike Srpske”. Ozbiljni poremećaji na tržištu, kako je definisano zakonom, mogu nastati uslijed “velikih prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških, ekoloških katastrofa, ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti i drugih vanrednih prilika koje dovode do nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva”.
Član 2.
Proizvodi, roba i sredstva iz člana 1. ovog zakona su: osnovni poljoprivredni proizvodi (uključujući i rezerve mesa u živoj stoci) i industrijsko-prehrambeni proizvodi neophodni za ishranu stanovništva, određeni industrijsko-neprehrambeni proizvodi, sirovine, reprodukcioni materijal, energetski proizvodi, derivati nafte i druga sredstva potrebna za proizvodnju i transport robe, koji su od posebnog značaja za Republiku.
Zakonom o interventnim nabavkama RS
Ovim je zakonom određeno da Vlada RS jednom godišnje, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, donosi Plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava. Planom se definišu vrsta, količina i vrijednost proizvoda, robe i sredstava te nosioci snabdijevanja u jedinicama lokalne samouprave.
Plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava za 2022. godinu usvojen je na 146. sjednici Vlade RS, održanoj 18.11.2021. godine. Tom prilikom, ministrica trgovine i turizma RS Suzana Gašić ustvrdila je da se Plan interventnih nabavki “radi u skladu sa potrebama cijele Republike Srpske, odnosno raspoređeno po gradovima, opštinama i svim lokalnim zajednicama”.
Vlada RS je na 159. sjednici, održanoj 3.3.2022. godine, usvojila Informaciju o mogućnostima realizacije interventnih nabavki roba te donijela zaključak kojim se nalaže nabavka osnovnih životnih namirnica i nafte u iznosu od 15 miliona KM. Vlada je zadužila Ministarstvo trgovine i turizma da u koordinaciji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS po hitnom postupku izvrši nabavku i obezbijedi skladištenje doba i proizvoda.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je da Republika Srpska ima dovoljne količine osnovnih životnih namirnica te da je Vlada RS spremna intervenirati ako se javi potreba za tim.
U datom momentu, ako bude potrebno, intervenisat ćemo i s određenim namirnicama na tržištu, kako bi, prije svega, spriječili eventualnu nestašicu, a isto tako i divljanje cijena. Imamo dovoljne količine i brašna i ulja i svih onih namirnica. Svjedoci ste da naši marketi, naši tržni centri nisu sa praznim policama.
Radovan Višković, 6.4.2022.
Situaciju s robnim rezervama u Republici Srpskoj komentarisala je i zastupnica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Jelena Trivić (PDP).
Robne rezerve jesu na neki način trošak državi u vremenima u kojima nemate potrebu za njima, i morate da operište s njima, morate operativno da ih održavate, da imate određene troškove, normalno, i administrativne, funkcionisanja tog sistema. Ali u ovakvim situacijama, ako ih nemate, onda praktično nemate ništa.
Jelena Trivić, 6.4.2022.
Kada je riječ o susjednim zemljama, Vlada Republike Hrvatske je u martu 2022. godine odlučila obnoviti robne zalihe. Ministrica poljoprivrede RH Marija Vučković je tom prilikom istakla da se planira vanredna nabavka strateških roba u vrijednosti od 594.6 miliona eura. S druge strane, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, govoreći nedavno o zalihama Republičke direkcije za robne rezerve, ustvrdio je da je “do sada izdvojeno 37 milijardi eura”.
Stav analitičara i udruženja
Kako je u intervjuu za Al Jazeeru ustvrdio ekonomista Admir Čavalić, oznaka “državna tajna” u Federaciji BiH naslijeđena je iz prošlosti, a danas je nepotrebna. Kada je riječ o modelu interventnih nabavki u Republici Srpskoj, Čavalić ističe da on kratkoročno daje bolje rezultate, ali su dugoročno robne rezerve bolja opcija.
Dezinformiranost vodi ka paničnoj kupovini, što narušava tržišne odnose. Oznaku trajnosti (op. a. u slučaju Federacije BiH) treba pod hitno ukloniti i pristupiti modelu kriznog komuniciranja, kako bi se smirila javnost. Vezano za vrijednost od 30 miliona, vjerovatno da je to nedovoljno, međutim, još uvijek ne znamo šta će se dalje dešavati na globalnom tržištu, tako da je teško planirati koliko je tačno potrebno i, još važnije, koje vrste roba.
Admir Čavalić, 12.3.2022.
Čavalić je u intervjuu također istakao da ne očekuje nestašicu, već poskupljenja, te dodaje da je Bosna i Hercegovina, a naročito Federacija BiH, manje izložena od susjedne Srbije kada je riječ o nafti i naftnim derivatima, budući da postoji više nezavisnih izvora ovog energenta.
Robne rezerve su potrebne kako bi se u vanrednim situacijama interveniralo, ne sistemski, već ciljano, i, naravno, kako bi se smanjila panika u javnosti.
Admir Čavalić, 12.3.2022.
Model interventnih nabavki i nabavku robnih rezervi u Republici Srpskoj komentarisao je nedavno i ekonomista Zoran Pavlović.
Zašto to nije otkupljeno u augustu prošle godine, kada smo imali cijenu koja je bila 50% manja, bila je 320 KM, sad je 700. Sve što radimo je potpuno pogrešno, u smislu robnih rezervi. Robne rezerve koje će sada Vlada RS da kupi, ne znam ni gdje će da stoje, ni kada će biti dostupne građanima i zašto bi bile dostupne građanima.
Zoran Pavlović, 6.4.2022.
Predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara Marin Bago u intervjuu za Nezavisne novine ističe da u Federaciji BiH nije dobro usaglašena zakonska regulativa te ne vidi inicijativu nadležnih da se to promijeni. Bago smatra da Federacija BiH ne izdvaja dovoljno novca te da robne rezerve “ne mogu potrajati ni 24 sata”.
Mi skoro 80 odsto hrane uvozimo. To je politički problem – zbog čega se naš poljoprivrednik ne može osjećati ugodno na svom tržištu.
Marin Bago, 10.2.2022.
S druge strane, poljoprivrednici iz Republike Srpske ističu da godinama ukazuju na neophodnost robnih rezervi u “njihovom pravom kapacitetu”. Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković dodaje da to podrazumijeva otkup tržišnih viškova po tržišnim cijenama, kako bi poljoprivrednici “imali proizvodnju u plusu”.
A sa druge strane, u slučaju ogromnih poremećaja na tržištu, kakvom smo sada svjedoci na globalnom nivou, moglo bi se blagovremeno intervenisati i amortizovati cjenovne udare.
Stojan Marinković, 10.2.2022.
Poređenja radi, susjedna Hrvatska je za nedavnu vanrednu nabavku strateških roba izdvojila više od pola miliona eura, a Federacija BiH i Republika Srpska ne služe se čak ni istim modelom kada je riječ o skladištenju robnih rezervi. I dok predstavnici vlasti ističu kako građani nemaju razloga za brigu, ekonomski analitičari i predstavnici udruženja ukazuju na mnoge nedostatke modela u oba bh. entiteta.
(Istinomjer.ba)