Pomoćnik Federalne ministrice finansija Jelke Miličević Hajrudin Hadžimehanović je prije četiri dana izjavio kako će novi zakoni o doprinosima i dohotku poreski rasteretiti sve radnike čija su ukupna primanja do 1.500 KM.
Porezno rasterećenje obuhvatiće sve radnike čija su ukupna primanja do 1.500 KM, a prema analizama Federalnog ministarstva finansija oni čine oko 90 posto od ukupnog broja poreznih obveznika.
Hajrudin Hadžimehanović, 09.04.2017.
Istinomjer je već ocjenjivao slične izjave koje je davala Hadžimenovićeva pretpostavljena, ministrica finansija Jelka Miličević, ali ne škodi se još jednom upustiti u izračun novih nameta, budući da je ovo pitanje koje pogađa sve zaposlene u Federaciji BiH.
Pogledajmo, dakle, kakva je situacija kada su u pitanju trenutni zakoni o doprinosima i porezu na dohodak u Federaciji i uporedimo ih sa zakonima koje planira da predloži Novalićeva Vlada.
Prema važećem Zakonu o doprinosima FBiH, doprinosi na dohodak se dijele na one koji idu na teret poslodavca i one koji idu na teret radnika. Tako na teret radnika ide 17% za PIO, 13,5% za zdravstvo i doprinos za zapošljavanje 1,5%. Na teret poslodavca ide 6% za PIO, 4%, te 0,5% za zapošljavanje. Ukupno, obaveze na osnovicu plate iznose 41,5%.
Prema novom rješenju Novalićeve Vlade, porezni obveznik na ime doprinosa za PIO bi izdvajao 18,5 %, za zdravstvo 13,5% i za nezaposlenost 1%. Za doprinose bi se, dakle, izdvajalo 33% osnovice, što je smanjenje po obavezama na osnovicu od 8,5%.
Međutim, prema novom prijedlogu, osnovica za obračun doprinosa se proširuje, pa u nju ulaze i naknade kao što su topli obrok, regres i prevoz.
Recimo da je bruto plata radnika 900 KM, te da prima maksimalan iznos neoporezivog toplog obroka, koji od juna 2016. godine iznosi 8 KM, i naknadu za prijevoz od 50 KM.
Prema važećem zakonu, na ime doprinosa poslodavac i radnik su državi dužni da uplate 373,5 KM doprinosa, od čega je 94,5 KM na teret poslodavca, a 279 KM na teret radnika, te se radniku isplaćuje neto plata u iznosu od 621 KM (bruto plata – doprinosi na teret radnika). Na ovaj iznos se dodaje i topli obrok u iznosu od 176 KM (8 KM za 22 radna dana) i dodatak za prevoz u iznosu od 50 KM, te radnik na kraju ‘na ruke’ dobije 847 KM (bez plaćanja poreza na dohodak).
U identičnoj situaciji, prema novom zakonu, oporeziva osnovica bi iznosila 1.126 KM (bruto plata + topli obrok + naknada za prevoz), a na ime doprinosa bi se moralo platiti 33% osnovice, te bi u konačnici neto plata radnika iznosila 754 KM, dakle skoro 100 KM manje.
Na sve ovo bismo sada trebali da uračunamo i porez na dohodak. Prema važećem zakonu, porez na dohodak se plaća na iznos neto plate, a lični odbitak (iznos koji se ne oporezuje) iznosi 300 KM. Dakle, radnik bi trebao da plati porez na dohodak u iznosu od 10% na iznos svoje neto plate umanjene za 300 KM, što u našem slučaju iznosi 321 KM. Porez na dohodak u ovom slučaju iznosi 32,1 KM, te radniku na kraju mjeseca ostaje 814,9 KM.
Prema novom zakonu, porez se također plaća na neto iznos plate, sa razlikom da se za primanja (neto platu) do 800 KM plaća porez u iznosu od 13%, dok se za primanja iznad 800 KM plaća porez u iznosu od 20%. Neoporeziva osnovica, prema novom prednacrtu sada iznosi 700 KM. Budući da naš virtuelni radnik ima neto platu od 754 KM, kada odbijemo neoporezivu osnovicu ostaje 54 KM. Ovaj iznos se oporezuje sa 13%, što znači da radnik treba da plati još 7 KM poreza, te mu u konačnici ostaje 747 KM, što je oko 68 KM manje nego u slučaju zakona koji su trenutno na snazi.
Dakle, ukoliko troškovi poslodavca za svakog radnika ostaju isti, to znači da radnici dobijaju oko 70 KM manje svakog mjeseca. Da bi radnici zarađivali jednako kao po trenutno važećim zakonima poslodavci bi mjesečno morali da izdvoje više novca nego do sada po svakom radniku, što potencijalno može da znači probleme u poslovanju samih firmi. U ovom slučaju realno je očekivati da će se poslodavci, pogotovo u većim firmama odlučivati za opciju u kojoj oni troše jednako novaca, što dalje znači da će radnici imati manje plate, te se nikako ne može reći, kako je to ministrica izjavila, da usvajanjem ovih zakona radnici mogu biti samo u povoljnijem položaju. Prema predloženim rješenjima, siguran dobitnik je jedino budžet Federacije BiH u koji će se svakog mjeseca uplaćivati jednako ili više novca nego do sada.
Budući da će novi zakoni vjerovatno rasteretiti tek novčanike radnika, Hadžimehanović od Istinomjera dobija ocjenu neistinito.
(istinomjer.ba)