Iako je zakonskim aktima zabranjeno korištenje oružja na javnim mjestima, naročito onog vatrenog, u praksi se navedene zakonske odredbe krše i to predstavlja veliku opasnost za građane/ke, a pogotovo kada se oružje koristi na svečanostima poput svadbi ili rođendanskih proslava na kojima se puca u zrak. Da zalutali meci mogu biti opasni po život građana/ki, te izazvati strah i paniku, svjedočili smo mnogo puta do sada, a posljednji slučaj korištenja vatrenog oružja na Ilidži ponovo je skrenuo pažnju javnosti na ovaj problem.
Javnost je ostala uznemirena nakon što je krajem jula 2021. godine, u blizini kuće Muriza Memića, oca stradalog Dženana Memića, ispaljeno nekoliko hitaca iz pištolja. Potom se oglasio Mirza Hadžiabdić, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, koji je objasnio da su pronađene čahure koje su ispaljene iz gasnog pištolja.
Raspolažemo informacijama da se radilo o upotrebi oružja iz vozila čiji je vozač navodno krenuo u svatove. Sva saznanja kojima policija raspolaže se provjeravaju i istražuju, ali nijedno, do sada, ne govori o tome da se radilo o upotrebi oružja s ciljem napada na kuću M.M. kako su to prenijeli pojedini mediji.
Mirza Hadžiabdić, 30.7.2021.
No, nije samo navedeni slučaj izazvao pažnju javnosti. Naime, na Facebooku je vijećnik Naše stranke u Općinskom vijeću Ilidža Amar Bungur opisao svoje iskustvo sa zalutalim metkom kojeg je pronašao ispred porodične kuće.
Savjet za ove što pucaju po svadbama, dobro razmislite naredni put kada se odlučite da uzmete oružje i pucate u naseljenom području. Metak je pao na krov automobila samo dva metra udaljenosti od troje djece koja su se kupala u bazenu.
Amar Bungur, 1.8.2021.
Istinomjer je kontaktirao Ministarstvo unutrašnjih poslova KS s ciljem dobivanja detaljnih informacija o sličnim slučajevima, ali odgovor do objavljivanja ovog teksta nismo dobili.
Iz Federalne uprave policije za Istinomjer su dostavljeni podaci o evidentiranim slučajevima neovlaštene upotrebe oružja za područje ovog entiteta, i to od 2016. do 2020. godine. Iz podataka je vidljivo da je, nakon blagog pada ukupnog broja ovih prekršaja u 2017. i 2018. godini, ponovo došlo do njihovog rasta tokom 2019. i 2020. godine, dok je evidentno da je među prijavljenim licima bio i određeni broj maloljetnika, te osoba mlađih od 25 godina.
Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Armin Kržalić za Istinomjer pojašnjava da je najvažnije da se dosljedno primjenjuju zakonska rješenja jer, kako kaže, kaznena politika je u dobroj mjeri usklađena s evropskim direktivama, ali se slabo primjenjuje, te je potrebno da tužilaštvo i policija unaprijede sistem kako bi kaznena politika bila što primjenjivija.
Ako posmatramo problem držanja ilegalnog oružja i gotovo sve češće pucnjave u vrijeme ovih ljetnih praznika, većinom se to dešava za vrijeme određenih svadbi, vidljivo je da, u suštini, postoji taj problem gdje sve više ljudi poseže za oružjem za vrijeme određenog slavlja, što je apsolutno nerazumljivo i nedopustivo ako gledamo s aspekta sigurnosti. Ljudi očito nisu svjesni da zrno koje se ispali iz vatrenog oružja, koje ode uvis, može ugroziti sigurnost i u svom povratku nekoga pogoditi, zalutati nesretno, te može doći do ugrožavanja ljudskog života. Ono što je evidentno jeste da se u većini slučajeva ovi incidenti dešavaju upotrebom Ilegalnog oružja. Čak i prema statistikama policijskih službenika, u većini krivičnih djela u kojima je korišteno vatreno oružje, korišteno je ono bez upotrebne dozvole, odnosno ilegalno, i to je ono što treba da zaokupira zakonodavnu vlast, a svakako i izvršnu – da pronađu određeni način kako da riješe pitanje zloupotrebe oružja za vrijeme svadbi, proslava, ne samo legalnog nego i ilegalnog. Mislim da tu treba, s aspekta sigurnosti, pooštriti kazne, odnosno dosljedno primjenjivati zakone.
Armin Kržalić, 5.8.2021.
Prema službenim informacijama iz Izvještaja o radu Uprave policije MUP-a KS za period od 2015. do 2020. godine, prema odredbama krivičnih zakona FBiH i BiH koja se odnose protiv opće sigurnosti ljudi i imovine, od 164 slučaja 2015. godine, broj krivičnih djela 2020. godine iznosio je 111.
Krivični zakoni FBiH i BiH koji se odnose protiv opće sigurnosti ljudi i imovine.
Šta podrazumijeva krivično djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine po Krivičnom zakonu FBiH definisano je u članu 323, koji se odnosi na izazivanje opće opasnosti.
KRIVIČNA DJELA PROTIV OPĆE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE
Član 323
Izazivanje opće opasnosti
Ko požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim plinom, ionizirajućim zračenjem, motornom silom, električnom ili drugom energijom ili pucanjem iz vatrenog oružja ili kakvom opće opasnom radnjom ili opće opasnim sredstvom izazove opasnost za život ljudi ili imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira KS u tački 5. člana 8, koji tretira odredbe o prekršajima i novčanim kaznama za fizička lica, u pogledu korištenja oružja predviđa sljedeće:
Član 8
(Prekršaji i novčane kazne za fizička lica)
(…)
(5) Novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 će se kazniti za prekršaj:
(…)
g) ko neovlašteno upotrijebi oružje rukovanjem ili pokazivanjem na javnom mjestu,
h) ko neovlašteno upotrijebi oružje i time ugrozi sigurnost ljudi ili imovine ili izazove osjećanje uznemirenosti građana.
Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira KS
U Kantonu Sarajevo je od aprila 2018. godine na snazi novi Zakon o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije, u kojem je objašnjeno kada je i na kojim mjestima zabranjeno nositi i koristiti oružje.
Član 38. (Zabrana nošenja i upotrebe oružja)
“1) Zabranjeno je nošenje vatrenog, vazdušnog i hladnog oružja na javnim okupljanjima, u obrazovnim, zdravstvenim i drugim javnim ustanovama, u prostorijama državnih organa i institucija, ugostiteljskim objektima i prostorima koji se koriste za pružanje ugostiteljskih usluga.”
(…)
4) Zabranjena je upotreba oružja na javnim i drugim mjestima na kojima se može ugroziti sigurnost ljudi i imovine, naruštiti javni red i mir ili izazvati osjećaj ugroženosti ili uznemirenosti građana.
Zakon o nabavljanju, držanju i nošenju oružja
Prema službenim informacijama iz Izvještaja o radu Uprave policije MUP KS za period od 2015. do 2020. godine, po odredbama Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije, od 108 krivičnih djela, koliko je broj krivičnih djela iznosio 2015. godine, 2020. je prepolovljen na 55 krivičnih djela.
Korištenje vatrenog oružja zakonski je kažnjivo, a građani su prethodnih godina svjedočili brojnim slučajevima ranjavanja, ali nažalost i smrtnim ishodima uzrokovanim zalutalim mecima.
Tako je početkom 2020. godine u Laktašima maloljetnik zadobio ustrelnu ranu u predjelu desne noge od zalutalog metka dok se igrao u dvorištu. U sarajevskom naselju Boljakov Potok je 2013. godine golman tokom utakmice pogođen metkom u glavu, te potom nastavio braniti sve do okončanja nogometnog susreta, nakon čega je odvezen u Zavod hitne medicinske pomoći gdje mu je pronađen metak u glavi. MUP KS je potom ustanovio da se radi o zalutalom metku koji je došao sa svadbenog veselja koje se održavalo u neposrednoj blizini nogometnog susreta.
U novembru 2019. godine, radnicu Kantonalnog javnog preduzeća Park Sarajevo pogodio je zalutali metak dok je započinjala radni dan u rasadniku, te je pritom ranjena. Još jedan primjer, koji je, nažalost, završio tragično, desio se u septembru 2012. godine u Zenici, kada je Amer Pivić smrtno stradao od zalutalog metka dok je čekao autobus.
Sve navedeno ukazuje da je korištenje vatrenog oružja uveliko prisutno, što u konačnici ugrožava javni red i mir, ali i ljudske živote. Pritom se krše zakonski propisi, te je neophodan efikasniji rad policijskih i tužilačkih struktura kako bi se broj krivičnih djela u vezi s upotrebom vatrenog oružja smanjio.
(Istinomjer.ba)