Već više od godinu, pandemija novog koronavirusa širom svijeta ostavlja nesagledive posljedice, u prvom redu po zdravlje i život stanovništva, ali i ekonomiju koja bilježi crne brojke. Istovjetna situacija je i u našoj zemlji u kojoj teret ekonomske krize nije jednako raspoređen.
Zvanični podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (BiH) pokazuju da je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu 2020. godine potonuo na -6,3 posto u odnosu na isti period 2019. godine. Ni ostali ekonomski parametri u BiH nisu ništa bolji. Tako je, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz iz naše zemlje u 2020. manji za gotovo devet, a uvoz za 13 posto. Da je broj nezaposlenih sve veći, pokazuju i podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH, prema kojima je krajem 2019. godine taj broj iznosio 401.846 osoba, dok je krajem 2020. godine bilo 413.627 nezaposlenih.
Za to vrijeme, kada se usvajao federalni budžet, premijer ovog bh. entiteta imao je jasnu poruku:
Kriza je naša šansa.
Fadil Novalić, 29. 12. 2020.
Šansa koju su očito mnogi vidjeli kao pogodan trenutak da prioriteti budu veća finansijska izdavanja za stavke koje nisu usmjerene ka pomoći pogođenim sferama društva zbog pandemije novog koronavirusa.
Jedan od primjera je i nabavka skupocjenih automobila, a detaljnu evidenciju o tome vodi Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH) koja navodi da se samo na nivou FBiH nalazi više od 2.600 službenih vozila skupocjene vrijednosti, od kojih su neka nabavljena i tokom pandemije.
Tako se Jozo Ivančević, načelnik Općine Prozor-Rama, odlučio počastiti novim službenim automobilom procijenjene vrijednosti veće od 130 hiljada maraka bez poreza. Prema istraživanju BIRN-a, u BiH je u 2020. godini ukupno kupljeno 150 službenih putničkih vozila, a najskuplje vozilo je u vrijednosti 14.957 KM bez PDV-a, koje je nabavila Agencija za osiguranje Republike Srpske.
Osim kupovine novih službenih vozila, novinari su istraživali i druge nabavke u vrijeme od početka pandemije novog koronavirusa. Tako su zastupnici u Zastupničkom domu BiH u planu nabavki odlučili da se poprave stolice na kojima sjede, iako je, zbog epidemioloških razloga, održavanje sjednica prebačeno u najveću salu u državnom parlamentu. Ranije su u Parlamentarnoj skupštini BIH odlučili nabaviti nove automobile, tepihe i slike. Smanjenja administracije nije bilo, ali se našlo mjesta za nove savjetnike federalnog premijera, pa i člana Kolegija Doma naroda BiH, ali i, recimo, ministra odbrane BiH.
Nakon održanih Općih izbora 2020. godine, politički zvaničnici su koristili i privilegiju u javnosti poznatu kao “bijeli hljeb”. Tako je Nedžad Ajnadžić, koji je izgubio u utrci za načelnika sarajevske Općine Centar, iskoristio mogućnost “bijelog hljeba” po kojoj će mu, godinu nakon izbora, biti isplaćivana neto plata u iznosu od 4.289 KM (bruto 7.649 KM).
Osim njega zakonsku mogućnost korištenja “bijelog hljeba” iskoristio je i bivši načelnik sarajevske općine Novo Sarajevo, Nedžad Koldžo. Koldžo je korištenje “bijelog hljeba” u medijskim istupima objasnio ovako:
Bijeli hljeb ću koristiti dok budem nezaposlen. Znate da je teško naći posao, posebno kao načelnik jer imate brojne sukobe interesa. Meni je staž bitan. Imam nekoliko godina do penzije i da ne prekidam to.
Nedžad Koldžo 3. 2. 2021.
Koliko je građane koštao tzv. bijeli hljeb pokazuju i podaci Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u čijoj se bazi nalaze imena 476 političara koji su za period 2008-2015. godina primali naknadu nakon prestanka mandata, na šta je utrošeno cca 8,5 miliona KM.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je početkom marta 2016. godine usvojio izmjene Zakona o plaćama i naknadama izabranih dužnosnika u BiH kojim je ukinuto pravo na tzv. bijeli hljeb, a istovjetne izmjene zakonskih rješenja usvojene su i u pojedinim kantonima, ali i u Brčko distriktu. Sada postoje i inicijative da se izmjenama Zakona ukine pravo na “bijeli hljeb” i na nivou FBiH. Pet godina nakon ukidanja “bijelog hljeba” na državnom nivou bilo je sasvim dovoljno vremena da se ova privilegija ukine i na svim drugim nižim nivoima na kojima to još nije učinjeno. Ovoga puta, pritisak javnosti još jednom je doveo do toga da se, barem u Federaciji BiH, takav prijedlog uskoro nađe pred poslanicima u Parlamentu FBiH.
Upravo realni sektor punjenjem budžeta finansira one koji bi im trebali pomoći, olakšati trenutnu krizu u kojoj su se našli, ali od toga sasvim izvjesno nema ništa, u intervjuu za Oslobođenje rekao je Safudin Čengić, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH.
Teret koronavirusa sveo se na poslodavce i uposlenike iz realnog sektora. Javni sektor i njihovi uposlenici to niti u kojem segmentu ne osjećaju. Pred poslodavcem iz realnog sektora je ogroman teret i mač sa dvije oštrice. Kako otpustiti radnika koji ovisi od plate koju mu poslodavac obezbjeđuje i time stvoriti socijalni slučaj, ostaviti čovjeka bez posla i egzistencije, a s druge strane, otpustiti radnika koji je kvalifikovani kadar i koji će vam, za tri ili pet mjeseci, itekako trebati za tržišnu utakmicu.
Safudin Čengić, 17. 2. 2021.
Treba podsjetiti da je u FBiH početkom maja 2020. godine usvojen Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, nastalih uslijed pandemije novog koronavirusa, nazvan „korona-zakon“, koji je kratkoročno riješio subvencionisanje doprinosa radnika u privrednim subjektima koji su najviše pogođeni ekonomskom krizom zbog pandemije. Osim toga, u Kantonu Sarajevo je istoimenim zakonskim rješenjem, usvojenim također u maju 2020. godine, sufinansirana minimalna plaća. Navedeno zakonsko rješenje je dopunama produženo i za juni i juli 2020. godine. I Vlada RS-a krajem aprila 2020. godine donijela je mjere za ublažavanje štetnih posljedica koronavirusa na privredu RS-a.
Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske (UPRS) u novembru 2020. godine predstavila je izvještaj o utjecaju novog koronavirusa na poslovanje u ovom entitetu. Tako su podaci iz navedenog izvještaja pokazali da tek tri posto privrednika iz različitih grana radi u punom kapacitetu, 31 posto ih uspijeva raditi u punom kapacitetu uz rad od kuće, djelimično ih radi 39 posto, dok 26 posto privrednih subjekata više uopšte ne radi.
U Obrtničkoj komori FBiH smatraju da plaće državnih službenika utječu na rast prosječne plaće u FBiH. To, kako objašnjavaju, dovodi do povećanja osnovice za plaćanje doprinosa koje Federalno ministarstvo finansija donosi upravo u skladu sa trenutnom prosječnom plaćom u FBiH.
Za privatni sektor nimalo utješno ne zvuči najava novoimenovanog ministra finansija KS-a Davora Čičića da smanjenja plata u javnom sektoru neće biti, iako je priliv novca u budžetu sve manji. Stranih investicija skoro i da nije bilo, a Agencija za privlačenje stranih investicija BiH (FIPA) se javnosti, u prijedlogu izvještaja o radu za 2020. godinu, pohvalila brojem lajkova i objava na društvenim mrežama:
U 2020. godini nastavilo se sa unošenjem i postavljanjem novih sadržaja na Facebook stranicu Invest in Bosna and Herzegovina, Statistika Facebook stranica na kraju 2020. godine pokazuje da stranica ima 6,228 like-ova tj. korisnika Facebook-a kojima se stranica sviđa i koji redovno prate njene sadržaje.(..) U 2020. godini objavljeno je ukupno 13 novih sadržaja na Facebook-u, koji se odnose na FIPA aktivnosti, investicione događaje u zemlji i inostranstvu i ostale značajne poslovne vijesti.
FIPA 6. 1. 2021.
Iz svih dostupnih podataka uočljivo je da, dok je realni sektor pretrpio najveći udar ekonomske krize usljed pandemije novog koronavirusa, politički zvaničnici kupovinom novih, izrazito skupih službenih vozila i zapošljavanjem dodatnog osoblja ne pokazuju pravi, odgovarajući primjer solidarisanja sa privatnim sektorom. Realni sektor je tu gdje jeste, u borbi sa komplikovanom i glomaznom administracijom i neizvjesnim dešavanjima na svjetskom tržištu.
(Istinomjer.ba)