Nekoliko državnih parlamentaraca iznijelo je stav da Prijedlog zakona o Sudu BiH koji je u parlamentarnu proceduru uputio Predrag Kojović ukida nadležnost Suda za krivična djela genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Sud BiH je u svom mišljenju tretirao ovo pitanje, kao i pitanje sjedišta Apelacionog odjeljenja.
Politički akteri iz opozicionih stranaka na državnom nivou u javnim nastupima kritikovali su Prijedlog zakona o Sudu BiH koji je u parlamentarnu proceduru uputio Predrag Kojović. Predmet kritike bilo je pitanje nadležnosti Suda BiH i sjedišta Apelacionog odjeljenja Suda.
Prilikom gostovanja na Radio-televiziji Bosne i Hercegovine delegat u Domu naroda Bosne i Hercegovine Dženan Đonlagić (DF) rekao je da je “izbrisan stav koji inkriminira zločin genocida”.
Dakle, postavljam pitanje zašto je u predloženom tekstu i Marine Pendeš i Predraga Kojovića izbrisan stav koji inkriminira zločin genocida, ratni zločin, zločin protiv čovječnosti. Zašto je izbrisan taj stav? To treba vratiti u ovaj tekst.
Dženan Đonlagić, 29.5.2025.
Prema pisanju N1, slične kritike iznio je i delegat u Domu naroda PSBiH Džemal Smajić. Istinomjer je također ocijenio tvrdnju, odnosno kritiku koju je o ovom prijedlogu zakona uputio zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH Milan Dunović.
Nadležnost Suda BiH
U pogledu nadležnosti Suda BiH da sudi za zločin genocida, ratni zločin i zločin protiv čovječnosti, Prijedlog zakona o Sudu BiH Predraga Kojovića zadržava odredbu koja je i u važećem Zakonu o Sudu BiH.
Naime član 7. stav (1) važećeg Zakona o Sudu BiH utvrđuje da je ovaj sud nadležan za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine i drugim zakonima Bosne i Hercegovine, a oba spomenuta prijedloga imaju ovakvu odredbu u članu 16.
Ovaj stav zauzeo je i Sud BiH nakon što mu je zastupnik Predrag Kojović dostavio svoj prijedlog zakona o Sudu BiH. Naime, Raport.ba je objavio dokument iz kojeg su vidljivi komentari koje je Sud BiH imao na Kojovićev prijedlog.
Sud se posebno očitovao o pitanju nadležnosti Suda BiH u članu 7. stav (3) tačkama a) i b), koje glase:
a) Sud je nadležan da zauzima konačan i pravno obavezujući stav vezan za sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kojem je povjereno sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine;
b) Sud je takođe nadležan za donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenje zakona i običaja rata, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću vezano za ova djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili suda Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine
Stav Suda BiH je da ne postoje smetnje da se ove tačke vrate u Nacrt zakona, i to kao nadležnost Apelacionog odjeljenja Suda.
Ipak, iz Suda su naveli da brisanje tačaka a) i b) iz stava (3) nema utjecaj na dalji rad Suda BiH na predmetima ratnih zločina, jer Sud sudi po krivičnom zakonu BiH. Spomenute odredbe ne utječu na prebacivanje predmeta ratnih zločina na druge sudove u skladu s revidiranom Državnom strategijom za procesuiranje predmeta ratnih zločina.
U pogledu primjene ovih odredbi, Sud BiH je rekao da do sada nije koristio ovlasti iz spomenutih odredbi, a već se nekoliko godina sudska praksa na nivou najviših sudova ujednačava kroz panele za ujednačavanje sudske prakse u nedostatku vrhovnog suda na nivou države Bosne i Hercegovine. Iz Suda navode da ukoliko je namjera da se održi ista nadležnost Suda, onda je potrebno tačke a) i b) iz stava (3) člana 7. Zakona o Sudu BiH inkorporirati u postojeći nacrt.
O tvrdnjama da se Sudu BiH smanjuju nadležnosti da ujednačava sudsku praksu i daje smjernice očitovao se i Kojović 28. maja 2025. godine.
Sud BiH i Apelaciono vijeće Suda nikada nisu obavljali dužnost nekog organa koji treba da ujednačava sudsku praksu u Bosni i Hercegovini i nikada nije formirano to odjeljenje, nikada nije funkcionisalo. Ustavni sud Bosne i Hercegovine se neformalno de facto često bavio upućivanjem sudskih smjernica i preporuka, i tako dalje, i da smo dali Apelacionom odjeljenju tu vrstu nadležnosti, onda bi se ukinula potreba za osnivanjem vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, a ja smatram da nama treba vrhovni sud Bosne i Hercegovine, ne samo iz ovog razloga, usklađivanja sudske prakse, nego iz mnogih drugih razloga.
Predrag Kojović, 28.5.2025.
Sjedište Apelacionog odjeljenja
Još jedna bitna stavka o kojoj se očitovao Sud BiH jeste pitanje sjedišta Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Podsjećamo, dosta se polemika vodilo o ovom odjeljenju, čije je osnivanje predviđeno novim zakonom, a SNSD se zalagao da bude u Banjoj Luci. Kao sjedište je spominjano i Istočno Sarajevo, a u Kojovićevom prijedlogu se kao sjedište Apelacionog odjeljenja navode Pale, dok se u onom Marine Pendeš navodi Istočno Novo Sarajevo.
Iz Suda BiH smatraju da se Apelaciono odjeljenje ne mora premještati iz postojećeg kompleksa u kojem su smještene državne pravosudne institucije u Sarajevu. Sud je također naglasio da su potrebne paralelne izmjene zakona, kako bi se omogućilo da Apelaciono odjeljenje bude institucionalno i finansijski odvojeno od Suda BiH.
Pored pitanja nadležnosti i sjedišta, Sud BiH dao je još nekoliko preporuka.
Portal Javna rasprava analizirao je ovaj prijedlog zakona, a detalje o predloženim izmjenama u pogledu temeljnih načela rada i organizacije Suda BiH, te krivičnoj, građanskoj i upravnoj nadležnosti Suda BiH, možete pročitati na ovom linku, a možete i glasati za ili protiv predloženih rješenja.
Nakon višemjesečnih najava i usaglašavanja zakona o Sudu BiH, Vijeće ministara BiH svoj prijedlog ovog zakona nije uputilo u proceduru, ali dva različita prijedloga ovog zakona ipak su se našla na dnevnim redovima dva doma PSBiH.
Međutim, zanimljivo je da je tek naknadno tražen stav, odnosno mišljenje Suda BiH, o čijem se radu u ovom zakonu raspravlja.
Iz cjelokupne situacije vidljivo je da je usvajanje ovog zakona predmet političkih igara, a sam tekst predloženog zakonskog rješenja nije predmet konstruktivnog dijaloga između političkih aktera.
Podsjećamo, zakon o sudovima BiH trebao je biti usvojen kako bi se nastavio evropski put BiH, ali tekst ovog zakona nije dogovoren.
(Istinomjer.ba)