Govoreći o trenutnoj političkoj situaciju u Federaciji BiH, aktuelni predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, Mirsad Zaimović između ostalog je komentarisao princip konstitutivnosti u kontekstu presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
S tim u vezi, Zaimović je ustvrdio da je “u presudama Evropskog suda za ljudska prava vrlo jasno, bez ikakve dvosmislenosti, rečeno da ne smije biti jačanja principa konstitutivnosti” te dodao:
Taj princip jeste ugrađen u Dejtonski sporazum, ali to nije jedini princip. Svuda gdje se pominju narodi stoje „i građani“, te je napravljen balans između nacionalnog i građanskog. To je Dejton. Ne možemo ga mijenjati u korist samo nacionalnog, samo u korist konstitutivnih naroda, naročito ako je Evropski sud rekao da taj princip na putu ka članstvu BiH u EU treba slabiti.
Mirsad Zaimović, 22. septembar 2020.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, 15. 7. 2014. godine donio je presudu u predmetu “Zornić protiv Bosne i Hercegovine”.
Podsjećamo, dana 19. 12. 2015. godine postupak u ovom predmetu pokrenut je po aplikaciji (br. 3681/06) protiv Bosne i Hercegovine koju je Sudu podnijela državljanka Bosne i Hercegovine gđa Azra Zornić („aplikantica“), prema članu 34. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda („Konvencija“).
Kako se u presudi navodi, aplikantica se žalila zbog činjenice da se nema pravo kandidirati na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jer se ne izjašnjava kao pripadnica jednog od „konstitutivnih naroda“, pozivajući se na član 3. Protokola br. 1 uz Konvenciju sam po sebi i u vezi sa članom 14. Konvencije, te na član 1. Protokola br. 12.
Konstatujući da se “aplikantica ne izjašnjava kao pripadnica nijednog od „konstitutivnih naroda“ (odnosno, Bošnjaka , Hrvata i Srba ), nego jednostavno kao građanka Bosne i Hercegovine, te da time ne može biti kandidat na izborima za drugi dom državnog parlamenta (Dom naroda), kao ni za kolektivnog šefa države (Predsjedništvo), u kontekstu daljeg odnosa spram prava “konstitutivnih naroda” Sud se u tački 43. poziva na presudu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine te pored ostalog zaključuje:
U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“. Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir. Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, 15. juli 2014.
Proglašavajući jednoglasno aplikaciju dopuštenom, Sud je presudio da je došlo do povrede člana 14. Konvencije u vezi sa članom 3. Protokola br. 1 u odnosu na nemogućnost da se aplikantica kandidira na izborima za Dom naroda Bosne i Hercegovine, da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12 u odnosu na nemogućnost da se aplikantica kandidira na izborima za Dom naroda Bosne i Hercegovine, te da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12 u odnosu na nemogućnost da se aplikantica kandidira na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
S obzirom na to da je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u presudi Zornić protiv Bosne i Hercegovine između ostalog zaključio da “više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi”, te da je “došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine”, Istinomjer s tim u vezi tvrdnje Mirsada Zaimovića ocjenjuje istinitim.
(Istinomjer.ba)