Analize

Izborne liste najdominantnijih stranaka u RS bez nositeljica za državni Parlament i najave početka izgradnje bazena u Mostaru u fokusu Istinomjera protekle sedmice

Tokom prošle sedmice Istinomjer se, pored ostalog, u analizi pod naslovom U RS-u osam dominantnih stranaka za državni nivo postavilo samo muškarce za nositelje lista osvrnuo na broj nositeljica lista na državnom i entitetskim nivoima, ali i najavio da će pratiti obećanje koje je dao gradonačelnik Mostara Mario Kordić, a koje se odnosilo izgradnju bazena u tom gradu.

Kao i uoči Opštih izbora 2018. godine, Istinomjer je i ovoga puta, nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) objavila kandidatske liste političkih subjekata za Opšte izbore 2022. godine, u svjetlu učešća i uticaja žena u politici u našoj zemlji, izvršio uvid u broj nositeljica lista na državnom i entitetskim nivoima.

Nakon što smo u obzir uzeli liste u ovom momentu najdominantnijih političkih subjekata sa sjedištem u oba entiteta, zaključak koji se nameće na osnovu podataka do kojih smo došli govori u prilog tome da se trend marginalizovanja žena u politici u Bosni i Hercegovini nastavlja. Situacija je najgora na državnom nivou, odnosno na listama za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), gdje pomalo nevjerovatno zvuči podatak da u sve tri izborne jedinice u Republici Srpskoj (521, 522 i 523) politički subjekti SDS, PDP, SNSD, SP Petar Đokić, Za pravdu i red-lista Nebojše Vukanovića, DNS, Ujedinjena Srpska i DEMOS kao nositeljicu liste nisu postavili nijednu ženu. Ni na entitetskom nivou nije puno bolje. Primjera radi, kada se radi o utrci za mandate za Narodnu skupštinu Republike Srpske, na listama navedenih političkih subjekata, u koji će pred birače/ice izaći za mandate u tom zakonodavnom tijelu, broj žena prvih na listama također se približava nuli. Upoređujući stanje iz 2018. godine, jasno je da, kada se radi o prvim na listama, muškarci ne samo da i dalje dominiraju već postoji i tendencija da ta dominacija još više dođe do izražaja. Provedena analiza jasno ukazuje na činjenicu da marginalizacija žena u politici sve više uzima maha, dok su izjave lidera političkih subjekata o značaju žena u društvu i obećanja o otvaranju prostora za radni i profesionalni angažman žena i njihovo dokazivanje u politici i dalje tu, a žena na mjestima na kojima se odlučuje sve manje.

Tokom prošle sedmice Istinomjer se osvrnuo i na dvije neistinite tvrdnje. Jednu takvu dao je šef Kluba zastupnika SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Damir Mašić, kada se obratio javnosti 21. augusta 2022. godine u blizini gradilišta na poddionici Počitelj – Zvirovići autoputa na Koridoru Vc. Tom prilikom Mašić je rekao da je od konstituisanja Vlade FBiH na čelu s premijerom Fadilom Novalićem gradnja autoceste doživjela “potpuni zastoj”, odnosno da je u posljednjih osam godina otvoreno samo deset kilometara autoputa:

Gradnja autoceste u Federaciji BiH dolaskom premijera Fadila Novalića i vlade SDA-HDZ doživjela je potpuni zastoj. Tome u prilog govori činjenica da je za gotovo 8 godina ove vlade izgrađeno i pušteno u promet samo 10 km autoceste (dionica zeničke zaobilaznice).

Damir Mašić, 21.8.2022.

Nakon što je izvršio uvid u aktivnosti u tom pravcu u periodu u kojem je Novalić na čelu Vlade Federacije BiH, Mašićevu tvrdnju da je gradnja autoceste u Federaciji BiH dolaskom premijera Fadila Novalića doživjela “potpuni zastoj”, kao i da je “za gotovo 8 godina ove vlade izgrađeno i pušteno u promet samo 10 km autoceste”, Istinomjer je ocijenio neistinitom.

Podsjećamo, o Koridoru Vc Istinomjer je pisao i u analizi objavljenoj u augustu prošle godine, pri čemu smo naglasili da je od početka izgradnje autoputa na ovom koridoru, prije više od 20 godina, do tog momenta izgrađeno 113 od ukupnih 335 kilometara. JP Autoceste FBiH sredinom 2021. godine saopćilo je da je za 113 kilometara autoceste uloženo više od dvije i po milijarde KM, a suprotno Mašićevoj tvrdnji, od 2018. do 2021. godine gradnja autoputa na Koridoru Vc započela je na dionicama Poprikuše – Nemila, Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca, Tunel Zenica – Donja Gračanica, Vlakovo – Mostarsko raskršće, Počitelj – Zvirovići, kao i Tarčin – tunel Ivan. Pored toga, Zenička zaobilaznica, dionica autoputa na Koridoru Vc u dužini 10,5 kilometara, puštena je u promet 15.7.2021. godine, nakon što su osigurane sve potrebne dozvole. Krajem septembra iste godine u promet je pušteno još 10,7 kilometara, i to na dionici Svilaj – Odžak, koja je završena 2017. godine, ali zbog nepostojanja mosta koji bi povezivao BiH s Hrvatskom, nije mogla ranije biti puštena u promet. U maju 2021. godine završeni su radovi i na poddionici Buna – Počitelj od 7,2 kilometara, ali dionica se ne može koristiti do okončanja izgradnje poddionice Počitelj – Zvirovići.

Drugu neistinitu izjavu dao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Tako je Čović, nakon dvodnevnog zatvorenog sastanka HDZ-a BiH održanog u Vitezu 19.8.2022. godine, između ostalog, još jednom ustvrdio da Centralna izborna komisija BiH “nije institucija uspostavljena sukladno zakonu i nelegitimna je i nelegalna”, kao i da su sve procedure prekršene kada su imenovani predstavnici ove institucije.

I ovom je prilikom Istinomjer podsjetio da Čovićevu tvrdnju, pored ostalog, demantuje odluka Suda BiH iz aprila 2022. godine. Naime, nakon što je bivši član CIK-a Branko Petrić pokušao osporiti izbor aktuelnih članova CIK-a, kao i pravo Predstavničkog doma PSBiH da imenuje članove CIK-a BiH bez prethodno provedene konkursne procedure, Sud Bosne i Hercegovine odbio je njegovu tužbu 21.4.2022. godine.

Tom prilikom, u obrazloženju presude, između ostalog, navedeno je da je, prema članu 2.5. stav (6) Izbornog zakona BiH, Predstavnički dom PSBiH ovlašten da imenuje članove CIK-a BiH s liste kandidata, a ako se “ova lista ne dostavi Predstavničkom domu PSBiH u roku od 30 dana prije isteka mandata CIK-a BiH, Predstavnički dom PSBiH predlaže i imenuje članove CIK-a BiH”.

Početkom maja ove godine načelnik Opštine Prnjavor Darko Tomaš najavio je da će lokalna zajednica na čijem je čelu obezbijediti udžbenike za 1.268 učenika/ca, a minule sedmice Istinomjer je njegovo obećanje ocijenio ispunjenim. Da je u osam osnovnih škola na području opštine Prnjavor počela podjela besplatnih udžbenika za sve učenike/ce, javnost je putem zvanične opštinske stranice obaviještena 24.8.2022. godine. Tim povodom, iz Opštine su podsjetili da je udžbenike za osnovce od prvog do četvrtog razreda obezbijedila Vlada Republike Srpske, a udžbenike za osnovce od petog do devetog razreda Opština Prnjavor.

Dan nakon svečanog dočeka Lane Pudar povodom osvajanja zlatne medalje na Evropskom prvenstvu u plivanju, govoreći o infrastrukturnim projektima u Mostaru, gradonačelnik tog grada Mario Kordić je u intervjuu za televiziju N1 najavio početak izgradnje bazena u narednih mjesec:

Bazen je sad top-tema, mi u Gradskoj upravi smo napravili već izvjesne radnje i očekujemo u sljedećih 15-20 dana, mjesec, stvarni početak izgradnje bazena.

Mario Kordić, 21.8.2022.

Nekoliko dana ranije, Kordić i predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić, s nadležnim u Upravi za izgradnju infrastrukturnih projekata, obišli su 17. augusta 2022. godine prostor Južnog logora u Mostaru na kojem će se graditi olimpijski bazen. Tom prilikom iz Gradske uprave naveli su da se početkom septembra 2022. godine planira raspisivanje javnog oglasa za izvođača radova, uz očekivanja da se u oktobru krene s izvođenjem potrebnih radova na premještanju objekata obrazovnih ustanova na ovoj lokaciji. U skladu s najavom gradonačelnika Mostara Maria Kordića, Isitnomjer će pratiti hoće li izgradnja olimpijskog bazena u Mostaru početi u narednih mjesec.

Intenziviranje kurikularne reforme – puna reforma nastavnih planova i programa s fokusom na dijete jedno je od obećanja dato u okviru Ekspozea premijera Kantona Sarajevo Edina Forte, a koje je, na osnovu aktivnosti na njegovom ispunjavanju, Istinomjer minule sedmice ocijenio kao ispunjeno većim dijelom.

U vezi s tim, podsjetili smo da su tokom protekle dvije godine zabilježene značajne aktivnosti kada je u pitanju realizacija mjere Vlade KS koja se odnosila na intenziviranje kurikularne reforme u Kantonu Sarajevo, a s početkom nove školske 2022/2023. godine počinje primjena predmetnih kurikuluma.

(Istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!