Ubrzanje EU puta Bosne i Hercegovine

Krajem augusta 2023. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojeno je pet zakona značajnih za Evropski put. Usvojeni su tekstovi dva nova zakona i to Zakon o pristupu informacijama na nivou Institucija BiH i Zakon o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini. Pored ovih zakona usvojene su izmjene i dopune Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH, Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Zakona o Strancima. 

Izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, koje su donesene u augustu 2023. godine nisu u potpunosti usklađene sa preporukama EU, pa je u samim izmjenama predviđeno da će u roku od jedne godine od stupanja na snagu biti donesen novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću koji će biti usklađen sa standardima EU. Rok za donošenje novog zakona je istekao u augustu 2024. godine.

U novembru 2023. godine Evropska komisija objavila je Izvještaj o napretku BiH na putu ka Evropskoj uniji. Ovaj se izvještaj odnosio na period od juna 2022. do juna 2023. godine, ali su u njemu i navedene aktivnosti koje su bh. institucije provodile do oktobra 2023. Godine. Evropska komisija usvojila je 8.11.2023. godine Paket proširenja za 2023. godinu u kome je, između ostalih, prezentovana i ocjena stanja i napretka koji je ostvarila Bosna i Hercegovina, a u kojem je preporučila otvaranje pregovora o pristupanju, ali tek “kada se postigne neophodni stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo”. Ovakvu ocjenu Evropske komisije potvrdilo je i Evropsko vijeće 14.12.2023. godine.

Na 30. sjednici 27.11.2023. godine Vijeće ministara BiH imenovalo je ad hoc tijelo za izradu Plana reformi za provedbu Plana rasta za Zapadni Balkan koji je usvojila Europska komisija, vrijedan šest milijardi eura, za razdoblje 2024. – 2027. godine.  

Ovo radno tijelo bilo je dužno do sastanka u Bruxellesu 6. 12. 2023. godine sačiniti plan reformi BiH za Plan rasta za Zapadni Balkan. Ipak u 2023. i 2024. godini vlasti u BiH nisu sačinile plan reformi BiH za Plan rasta za Zapadni Balkan u skladu sa kojim bi mogli povući sredstva. Plan rasta za Zapadni Balkan ima za cilj omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija. U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan vrijedan 6 milijardi eura za period od 2024-2027.

Na sjednici Predstavničkog doma PSBiH, održanoj 21.12.2023. godine, na prijedlog Vijeća ministara BiH usvojen je Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, što je jedna od obaveza BiH. Nakon Prestavničkog doma navedeni Zakon usvojio je Dom naroda. Zakon je objavljen u Službenom glasniku BiH broj 13/2024 od 19.02.2024. godine. 

Na sjednici održanoj 6. marta 2024. godine Vijeće ministara BiH usvojilo je Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH i uputilo ga Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj proceduri. U saopćenju Vijeća ministara navodi se da je Prijedlog zakona usklađen sa zakonodavstvom EU i međunarodnom praksom u tom području.  Oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvojila su Zakon o sprečavanju sukoba interesa po hitnom postupku 8. marta 2024. godine.

Na sjednici održanoj 12.3.2024. godine Vijeće ministara je utvrdilo Prijedlog sporazuma o finansiranju za Interreg IV-B IPA Program za Dunavsku regiju za period 2021. – 2027. godine, između Evropske unije i Mađarske i Bosne i Hercegovine. Iz Vijeća ministara je tom prilikom saopćeno da će Program dodatno osigurati podršku zemljama korisnicima u usvajanju i provođenju političkih, institucionalnih, pravnih, administrativnih, društvenih i ekonomskih reformi u procesu usklađivanja s vrijednostima Evropske unije.

Na sjednici održanoj 19.3.2024. godine, Vijeće ministara BiH usvojilo je Strategiju javnih nabavki u Bosni i Hercegovini za period 2024 – 2028. godine i Akcioni plan za njeno provođenje, s ciljem jačanja kapaciteta u ovom području i ispunjavanja jednog od prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

Evropsko  vijeće dalo je odobrenje za otvaranje pristupnih pregovora između  Bosne i Hercegovine i Europske unije 21.3.2024. godine.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto inicirala je na sjednici 30.10.2024.  ubrzanje aktivnosti radi uspostave ureda glavnog pregovarača BiH u procesu formiranja  pregovaračke strukture, za potrebe eksplanatornih sastanaka o pravnoj stečevini Evropske unije.

Vijeće Ministara BiH usvojilo je 17.12.2024. godine Prijedlog zakona o graničnoj kontroli BiH i Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka BiH. Ovi zakoni su ključni prioriteti na europskom putu Bosne i Hercegovine i nose oznaku ‘EI’, kojom se potvrđuje odgovarajuća usklađenost s pravnom stečevinom Europske unije (EU). Predstavnički dom PSBIH usvojio je Prijedlog zakona o graničnoj kontroli BiH i Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka BiH na sjednici 23.1.2025. godine.

 Bosna i Hercegovina je 1.januara 2025. godine preuzela jednogodišnje presjedavanje Strategijom EU za Dunavski regiju. Najvljeno je da će Fokus bosanskohercegovačkog predsjedavanja EUSDR-om bit će ubrzanje procesa proširenja EU. Ostali prioriteti će uključivati pitanja mladih, odliva mozgova, sigurnosti, turizma i povezivosti. EUSDR je jedna od četiri postojeće makroregionalne strategije EU koje služe kao integrisani okviri za rješavanje zajedničkih izazova u istom geografskom području. 

Ministarstvo pravde BiH objavilo je 17.1.2025. godine da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 12. prosinca 2024. godine, donijelo Odluku o ratifikaciji Međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o učešću Bosne i Hercegovine u programu „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ (CERV) 2021. – 2027. godine, („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine – Međunarodni ugovori“ broj 9/24). Pristupanjem programu CERV stvorena je mogućnost kvalitetnije suradnje zemalja regije i EU kroz razmjenu iskustava, informacija i praksi sa ciljem unapređenja međunarodnih odnosa u ovoj oblasti, bržoj integraciji Bosne i Hercegovine u EU, kao i pripremi za učestvovanje u strukturnim i kohezionim fondovima EU.