Dekarbonizacija energetskog sistema

Vijeće ministara BiH je 10.3.2023. donijelo Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do 31.12.2023. godine. Kako je navedeno tom prilikom, Vijeće ministara BiH na ovaj način želi doprinijeti dekarbonizaciji kao jednom od ključnih stupova Zelene agende za Zapadni Balkan u borbi protiv klimatskih promjena.

I u februaru 2024. godine Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do 31.12.2024. godine. Donošenjem nove odluke do kraja 2024. godine ukinute su carine na uvoz električnih automobila u BiH i značajno smanjene carinske stope s 15% na 5%  za uvoz hibridnih automobila.

Vijeće ministara je 15.3.2023. usvojilo Strategiju prilagođavanja klimatskim promjenama i niskoemisijskog razvoja Bosne i Hercegovine za period 2020–2030. Riječ je o dokumentu napravljenom 2020 godine, a na portalu ekonsultacije objavljen je u martu 2022. godine godina. Kako je navedeno, ovim dokumentom predstavljen je sveobuhvatan sistemski okvir za rješavanje izazova klimatskih promjena s kojima se BiH suočava.

BiH je potpisnica i Ugovora o uspostavljanju energetske zajednice, Sofijske deklaracije i Pariskog sporazuma kojim se obavezala da će se do 2050. godine dekarbonizirati, poručeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na samitu energetike SET Trebinje 2023.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine sredinom jula 2023. godine donijelo je Nacrt integrisanog energetskog i klimatskog plana Bosne i Hercegovine za period do 2030. godine (NECP BiH). Nakon provedenih konsultacija polovinom 2023. godine, više aktivnosti na donošenju ovog stratškog dokumenta u prvoj godini mandata nije zabilježeno.

Na 41. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine  (VM BiH), održanoj 4.3.2024. godine, usvojen  je Izvještaj Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o provođenju Okvirne energetske strategije Bosne i Hercegovine do 2035. godine koji uključuje aktivnosti koje su poduzete tokom 2022. i 2023. godine. Osim informacije da je elektroenergetski sistem BiH tokom 2022. i 2023. godine radio stabilno i bez većih problema, drugih informacija nema. Izvještaj do polovine marta 2024. godine nije objavljen na stranicama VM i MVTEO.

U decembru 2024. godine Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog ugovora o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske investicijske banke – Vjetroelektrana “Poklečani”. Izgradnjom vjetroelektrane “Poklečani” povećat će se proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora i doprinijeti ukupnom smanjenju CO2, što korespondira s ciljevima koje je postavila Bosna i Hercegovina u sklopu provođenja EU Zelene agende za Zapadni Balkan.

Na sjednici održanoj 30.12.2025. godine Vijeće ministara BiH utvrdilo je i usvojilo više sporazuma i inicijativa vezanih za izgradnju vjetroelektrana Vlašić i Poklečani, s ciljem povećanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Bosni i Hercegovini.

Za Vjetroelektranu Vlašić (do 50 MW, Srednjobosanski kanton) utvrđena su tri sporazuma s KfW-om: zajam od 16,5 miliona eura, grant od 19,93 miliona eura za izgradnju te dodatni grant od 2 miliona eura za propratne mjere. Sredstva su alocirana na Federaciju BiH, implementator projekta je JP Elektroprivreda BiH, a zajam ima rok otplate od 15 godina uz grejs period od 10 godina. Sporazumi će biti upućeni Predsjedništvu BiH na dalje odlučivanje.

Za Vjetroelektranu Poklečani (132 MW, Zapadnohercegovački kanton) osiguran je grant Evropske investicijske banke u iznosu od 42,17 miliona eura u okviru WBIF/EU, a implementator projekta je JP Elektroprivreda HZHB. 

Također, Vijeće ministara usvojilo je inicijativu za zaključivanje dodatnog sporazuma o zajmu s KfW-om u iznosu od 75 miliona eura za isti projekt. Planirana je izgradnja 20 vjetroturbina s očekivanom godišnjom proizvodnjom od oko 437 GWh električne energije.

Mehanizam za prekogranično prilagođavanje emisija ugljika (eng. Carbon Border Adjustment Mechanism- CBAM) mehanizam je kojim EU uvodi uvoznu taksu na ugljen dioksid emitovan tokom proizvodnje roba s visokim emisijama ovog gasa. CBAM osigurava da je plaćena taksa na emisije CO2 ispuštene prilikom proizvodnje roba koje se nalaze na tržištu EU. 

Plaćanje uvoznih taksi uvedenih CBAM-om moguće je izbjeći ako su države u kojima se roba proizvodi dio evropskog mehanizma oporezivanja stakleničkih plinova ili imaju sličan sistem tako da se porez na emisije ne plaća dva puta. Osim toga, za tržište električne energije moguće je ishoditi izuzeće od plaćanja CBAM taksi do 2030. godine ukoliko je unutar države uspostavljeno tržište električne energije usklađeno s propisima EU i integrisano u tržište EU.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 27. novembra 2025. godine usvojio Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini koji bi izuzeo BiH od plaćanja ove takse. Međutim, ovaj zakon nije razmatran u Domu naroda državnog parlamenta jer su HDZ i SNSD glasali protiv njegovog uvrštavanja na dnevni red, čime procedura usvajanja zakona nije završena.