Analize

Plate u FBiH i RS: Koliko razloga za slavlje imaju radnici u BiH

Plate radnika u BiH među najnižim su u regionu, a tokom protekle četiri godine gotovo da nikako nisu rasle u RS, dok je u FBiH primjetan blagi porast prosječne plate tokom aktuelnog mandata Vlade FBiH. Koliko radnici u našoj zemlji imaju razloga za proslavu Praznika rada, kolike su plate u dva bh. entiteta, te ko prima najvišu, a ko najmanju platu, Istinomjer vam donosi u nastavku.

Plate u RS stagniraju tokom mandata

 

Prosječne plate u RS nisu se mnogo mijenjale tokom aktuelnog mandata Vlade RS. Tako je prosječna neto plata u ovom entitetu prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS u 2015. godini iznosila 831 KM; u 2016. godini – 836 KM, a u 2017. godini se vratila na 831 KM. Tokom prva tri mjeseca ove godine, prosjek isplaćenih plata u RS vraćen je na 836 KM.

Tradicionalno najviše isplaćene neto plate u ovom entitetu u prosjeku su one u sektorima finansija i osiguranja; informacija i komunikacija; proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom i gasom; javne uprave, te sektora vađenja rude i kamena.

Tako je prosječna neto plata u ovim oblastima tokom prva tri mjeseca ove godine iznosila:

Finansije i osiguranje: 1346 KM
Informacije i komunikacije: 1181 KM
Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i gasom: 1118 KM
Javna uprava: 1110 KM
Vađenje ruda i kamena: 1096 KM

Sa druge strane najmanje prosječne neto plate tokom prva tri mjeseca ove godine su bile u oblastima građevinarstva; administracije i pomoćnih uslužnih djelatnosti; hotelijerstva i ugostiteljstva; umjetnosti, zabave i rekreacije i trgovine. Među najmanje plaćenim zanimanjima u RS su i ona u oblastima prerađivačke industrije; saobraćaja i skladištenja, ali i u oblasti poljoprivrede.

Građevinarstvo: 558 KM
Administracija i pomoćne uslužne djelatnosti: 561 KM
Hotelijerstvo i ugostiteljstvo: 562 KM
Umjetnosti, zabava i rekreacija: 575 KM
Trgovina: 604 KM
Saobraćaj i skladištenje: 631 KM
Prerađivačka industrija: 652KM
Poljoprivreda: 704 KM

Prema podacima za protekle tri godine, najviše plate u RS imali su radnici u sektoru Finansija i osiguranja (1284 KM), a najnižu oni u sektoru Administracije i pomoćnih uslužnih djelatnosti (528 KM).

PODRUČJE201720162015Q 2015 – 2017
Finansije i osiguranje: 1321126912611284 KM
Informacije i komunikacije:1136116111491149 KM
Proizvodnja i snabdijevanje električnom
energijom i gasom:
1083107410671075 KM
Javna uprava: 1098111511041106 KM
Vađenje ruda i kamena: 1084109010971090 KM
Administracija i pomoćne uslužne
djelatnosti:
552518515528 KM
Građevinarstvo:548537520535 KM
Umjetnosti, zabava i rekreacija: 564548551554 KM
Hotelijerstvo i ugostiteljstvo: 562561581568 KM
Trgovina: 589585602592 KM
Prerađivačka industrija: 638626612625 KM
Saobraćaj i skladištenje: 630626629628 KM
Poljoprivreda: 725710682706 KM

Plate u FBiH u blagom porastu

 

Sa druge strane, prosječne plate u FBiH porasle su za 40 KM u prva dva mjeseca 2018. u odnosu na 2015. godinu. Prosječna neto plata u FBiH prema posljednjim podacima FZS je u 2015. godini iznosila 830 KM, u 2016. godini je porasla na 839 KM, da bi u 2017. godini iznosila 860 KM. Tokom prva dva mjeseca 2018. godine (Zavod još uvijek nije objavio podatke za mart) prosjek svih isplaćenih neto plata u FBiH je 870 KM.

Slično kao i u RS, najviše plate u FBiH imaju radnici u oblastima proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije; finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; javne uprave i odbrane, te informacija i komunikacija. U ovim oblastima, iznos prosječnih neto plata u februaru je bio:

Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija: 1532 KM
Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja: 1436 KM
Javna uprava i odbrana: 1268 KM
Informacije i komunikacije: 1238 KM

Najniže prosječne plate u FBiH su u oblastima hotelijerstva i ugostiteljstva; građevinarstva; administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti; prerađivačke industrije, te trgovine. Među tradicionalnim radničkim zanimanjima, rudarstvo je u FBiH sektor koji bilježi plate veće od prosječnih.

Hotelijerstvo i ugostiteljstvo: 528 KM
Građevinarstvo: 567 KM
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti: 599 KM
Prerađivačka industrija: 609 KM
Trgovina: 625 KM
Vađenje ruda i kamena: 998 KM

Prema prosjeku za posljednje tri godine u FBiH najviše plate imaju radnici u sektoru proizvodnje električne energije (1580 KM), a najnižu oni u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva (515 KM).

Prema podacima za protekle tri godine, najviše plate u RS imali su radnici u sektoru Finansija i osiguranja (1284 KM), a najnižu oni u sektoru Administracije i pomoćnih uslužnih djelatnosti (528 KM).

PODRUČJE201720162015Q 2015 – 2017
Proizvodnja i snabdijevanje električnom
energijom:
1609157315571,580 KM
Finansijske djelatnosti i djelatnosti
osiguranja:
1473143614021,437 KM
Informacije i komunikacije: 1281126412471,264 KM
Javna uprava i odbrana: 1247123212131,231 KM
Hotelijerstvo i ugostiteljstvo: 529509507515 KM
Građevinarstvo: 566537530544 KM
Administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti:
578534540551 KM
Prerađivačka industrija: 626595572598 KM
Trgovina: 627596583602 KM
Vađenje ruda i kamena:974943932950 KM
Poljoprivreda:839809795814 KM

Ako pogledamo godišnji prosjek plata u oba entiteta tokom posljednje tri godine, možemo vidjeti da su radnici u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom i drugim enegrentima u FBiH mnogo plaćeniji u odnosu na radnike iz RS u ovom sektoru, a razlika u primanjima iznosi blizu 500 KM. Radnici u drugim tradicionalno najplaćenijim zanimanjima kao što su informacije i komunikacije, javna uprava ili finansijske i djelatnosti osiguranja, također su plaćeniji od kolega u RS.

Sa druge strane, rudari u RS tokom posljednje tri godine primali su prosječno 1090 KM, dok su njihove kolege u FBiH imali dosta nižu platu 950 KM. Radnici u prerađivačkoj industriji u FBiH također su bili nešto slabije plaćeni u FBiH nego u RS, kao i radnici u hotelijerstvu i ugostiteljstvu.

S obzirom da su tradicionalno radnička zanimanja već duži niz godina upravo ona u kojima se najmanje zarađuje u oba bh. entiteta, možemo zaključiti kako ni ove godine oni zaposleni nemaju pretjerano mnogo razloga za proslavu 1. maja.

(Istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!