Prvu godinu mandata obilježio je aktivniji rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u odnosu na cijeli prethodni mandat, navodi se u pregledu prve godine mandata ovog zakonodavnog tijela, koji je objavio portal Javna rasprava.
Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma (PD) PSBiH održana je 1. decembra 2022. godine, a Dom naroda (DN) PSBiH konstituirajuću sjednicu održao je 16. februara 2023. godine.
U prvoj godini mandata održano je ukupno 40 sjednica u oba doma PSBiH. U Predstavničkom domu ukupno je održano 25 sjednica (15 redovnih i deset hitnih), a Dom naroda održao je 15 sjednica, od čega 13 redovnih i dvije hitne.
Na osnovu podataka dostupnih na web stranici PSBiH koje je platforma Javna rasprava analizirala, ovo je zakonodavno tijelo u protekloj godini na sjednicama Predstavničkog doma donijelo ukupno 64 odluke o 31 zakonu. Od 31 propisa koji se našao pred ovim domom, usvojeno je 15 zakona, 12 je odbijeno ili je obustavljen zakonodavni postupak, a četiri su ostala u proceduri.
U Domu naroda delegati/kinje su donijeli/e ukupno 37 odluka o 24 prijedloga zakona, od čega je 14 usvojeno, sedam zakona je odbijeno, a tri se nalaze u proceduri.
Raspravljani i doneseni zakoni
Doneseni zakoni uglavnom su se odnosili na stabilnost sistema finansiranja BiH, upravljanje i kontrolu javnih finansija i ispunjenje međunarodnih finansijskih obaveza (zakoni o budžetu, o plaćama i naknadama, o akcizama, porezu na dodatu vrijednost itd.), pravosuđe (npr. zakoni o Vrhovnom sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Sudu BiH, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i dr.), ali i sigurnost (kontrola granice, oružane snage, krivično zakonodavstvo i sigurnost saobraćaja na putevima).
Ostale oblasti gdje se zakonodavno intervenisalo jesu radnopravni odnosi zaposlenika/ca u državnim institucijama, pitanje državljanstva, statusa stranaca, vanjski poslovi, uređenje tržišta vina, kao i morskog i pomorskog prostora.
Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH usvojen krajem augusta 2023. godine privukao je pažnju medija, organizacija civilnog društva i učesnika/ca javnih konsultacija. Najveće zamjerke na ove izmjene jesu da se njim značajno ograničava pristup informacijama od javnog interesa te da kao takav sadrži dugu listu izuzetaka ili mogućih ograničenja kod pristupa informacijama u posjedu javnih vlasti te samim tim ostavlja prostor za diskreciono odbijanje pristupa informacijama.
Nedavno je usvojen i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti BiH, koji se nalazi i u okviru 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
Najveću pažnju građana/ki na platformi Javna rasprava izazvala je analiza Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji je usvojen u oba doma PSBiH. Za usvajanje ovog prijedloga na Javnoj raspravi glasalo je 75 građana/ki, dok niko nije bio protiv, a za najvažnije izmjene koje donosi ovaj prijedlog glasalo je ukupno 218 građana/ki, a devet je bilo protiv. Najznačajnija izmjena ovog zakona odnosila se na podizanje praga ulaska u PDV sistem, koji je podignut s 50.000 KM na 100.000 KM.
PSBiH je u prvoj godini mandata usvojila 14 zakona, dok ih je, poređenja radi, za četiri godine prošlog mandata usvojeno 20. U tom kontekstu ipak se može zaključiti da je proteklu godinu obilježio aktivniji rad PSBiH te raspravljanje i donošenje važnijih zakona za građane i građanke BiH.
Aktivnosti parlamentaraca/ki na platformi Javna rasprava
Građani i građanke putem platforme Javna rasprava imaju mogućnost postavljanja pitanja parlamentarcima i parlamentarkama, a u protekloj godini postavljeno je 40 pitanja. Parlamentarci i parlamentarke, s druge strane, odgovorili/e su na svega 11 pitanja.
Među onima koji su najangažovaniji/e istakli/e su se zastupnik u Predstavničkom domu Šemsudin Mehmedović (Naprijed), koji je odgovorio na sva postavljena pitanja. Pored njega, najaktivnija po broju odgovorenih pitanja bila je zastupnica Aida Baručija (BHI – FK). U Domu naroda jedini je Zlatko Miletić (ZNG) pokazao značajan interes za komunikaciju s građanima/kama kroz četiri postavljena, te isto toliko odgovorenih pitanja, kao i delegat Džemal Smajić, koji je na jedno postavljeno pitanje građanina/ke dao odgovor, dok su članovi/e drugih političkih subjekata ostali/e potpuno pasivni/e.
Izazovi u radu PSBiH
PSBiH se, za razliku od Parlamenta FBiH, kako se navodi u analizi portala Javna rasprava, pokazala dosta transparentnijom u redovnom objavljivanju najava za sjednice, zapisnike, statuse zakona i druge informacije, koje su pomogle i olakšale prezentaciju podataka u radu ove institucije tokom prve godine mandata.
Posebni izazovi koji slijede za PSBiH jesu da u kratkom roku donese set zakona koji su od značaja za pristupanje BiH u Evropsku uniju (EU). Evropsko vijeće (EV) je u decembru 2023. godine donijelo odluku da će započeti pristupne pregovore s BiH kada se postigne potreban stepen usklađenosti sa zahtjevima za članstvo, s obzirom na to da EK podnosi svoj izvještaj o napretku EV najkasnije u martu 2024. godine. Između ostalog, potrebno je usvojiti zakon o sukobu interesa i zakon o sudovima.
Rad PSBiH možete pratiti putem platforme Javna rasprava, gdje imate priliku čitati analize propisa u zakonodavnoj proceduri i glasati za ili protiv njihovih izmjena i dopuna te postavljati pitanja i davati prijedloge zastupnicima/ama i delegatima/kinjama u ovom zakonodavnom organu.
(Istinomjer.ba / Javnarasprava.ba)