Zakonodavne aktivnosti na nivou Federacije BiH obilježila su usvajanja zakonskih regulativa u oblastima ekonomije, javnih finansija i socijalne politike, dok su manje zastupljeni bili propisi iz oblasti obrazovanja, zdravstva, kulture i sporta.
Ova analiza obuhvata rad oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) od početka mandata do 1. septembra 2026. godine.
Iako je Parlament u tom periodu usvojio značajan broj zakona, analiza njegovog rada pokazuje i da je Vlada FBiH bila najveći predlagač, a da su relativno mali broj zakonskih rješenja predložili zastupnici/e. U ovom izvještajnom periodu oba doma Parlamenta FBiH ukupno su usvojila 226 propisa. Prema informacijama sa službene web stranice Parlamenta FBiH, od tog broja na snagu je stupilo 84.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PD PFBiH) formalno je započeo s radom nakon prve sjednice održane 1. decembra 2022. godine i njenog nastavka 13. januara 2023. godine. Ima 98 zastupnika/ca raspoređenih u deset klubova političkih stranaka. Tokom mandata predsjedavajući Predstavničkog doma bio je Dragan Mioković (NS), koji je razriješen dužnosti u martu 2026. godine. Pokušaj izbora njegovog nasljednika Amira Purića (NS) u maju 2026. godine nije realizovan jer je sjednica otkazana zbog nedostatka kvoruma. Do kraja jula 2026. godine Predstavnički dom ostao je bez predsjedavajućeg, što je dodatno otežalo njegov rad.
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (DN PFBiH) konstituisan je 17. januara 2023. godine, dok je nastavak sjednice održan 27. januara 2023. godine. Dom naroda broji 80 delegata/kinja; po 23 iz reda tri konstitutivna naroda te 11 iz reda ostalih. Predsjedavajući je Tomislav Martinović (HDZ BiH), a dopredsjedavajući Slađan Ilić (SDP BiH) i Nezim Alagić (NiP).
Intenzitet rada i zakonodavna aktivnost tokom mandata
Predstavnički dom je od svog konstituisanja do 1. septembra 2026. godine održao ukupno 51 sjednicu. Najintenzivnija je bila treća godina mandata, kada je održano 18 sjednica, dok je u prvoj godini održano 17, a u drugoj 11 sjednica. U četvrtoj godini, zaključno s 1. septembrom 2026. godine, održano je pet sjednica, od čega dvije redovne i tri vanredne. Bitno je naglasiti da je posljednja redovna sjednica u ovom izvještajnom periodu, 30. redovna sjednica, zakazana za 13. maj, otkazana zbog nedostatka kvoruma.
Predstavnički dom je tokom mandata razmatrao ukupno 145 prijedloga i nacrta zakona, od kojih je usvojeno 117.
U prvoj godini razmatrana su 23 zakona i svi su usvojeni, dok je u drugoj godini razmatrano 53, a usvojeno 48 zakona. U trećoj godini razmatrano je 40 zakona, od kojih je usvojeno 28, dok je u četvrtoj godini, zaključno s 1. septembrom 2026. godine, razmatrano 29 zakona, a usvojeno 18.
U zakonodavnoj aktivnosti i dalje je bila dominantna uloga Vlade FBiH, ali su se tokom 2026. godine pojavili i prijedlozi pojedinačnih zastupnika/ca i radnih tijela (I, II). Zanimljivo je napomenuti da je u trećoj godini saziva Parlamenta sve zakone u proceduru uputila Vlada FBiH.
Tokom mandata bilo je povučenih, odbijenih i prijedloga koji su skinuti s dnevnog reda. Među značajnijim primjerima bili su Prijedlog zakona o rudarstvu FBiH, koji je povučen iz parlamentarne procedure, Nacrt zakona o zaštiti mentalnog zdravlja FBiH, o kojem se nije nastavilo raspravljati nakon što je skinut s dnevnog reda, te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima FBiH, koji nije dobio potrebnu podršku u Parlamentu FBiH.
Dom naroda je od konstituisanja do 1. septembra 2026. godine održao ukupno 39 sjednica. U prvoj godini mandata Dom naroda održao je deset sjednica, dok je u drugoj godini održano 13 sjednica. U trećoj godini održano je još deset sjednica, od čega osam redovnih i dvije vanredne. U četvrtoj godini mandata, zaključno s 1. septembrom 2026. godine, održano je šest sjednica, i to četiri vanredne i dvije redovne.
Dom naroda je tokom mandata razmatrao ukupno 141 zakon, od kojih je usvojeno 109.
U prvoj godini razmatrana su 23 zakona, i svi su usvojeni. U drugoj godini razmatrana su 53 zakona, od kojih je usvojeno 34, dok je u trećoj godini razmatran 41 zakon, a usvojena 33. U četvrtoj godini, zaključno s 1. septembrom 2026. godine, Dom naroda razmatrao je 24 zakona, od kojih je usvojeno 19.
U mandatu 2022–2026. oba doma Parlamenta FBiH ukupno su usvojila 226 propisa, a na snagu je stupilo 84.
Poređenja radi, u mandatu 2018–2022. na dnevnim redovima sjednica Predstavničkog doma našlo se 215 prijedloga i nacrta zakona, od kojih je usvojeno/prihvaćeno čak 209. Od 209 usvojenih prijedloga i nacrta u Predstavničkog domu, 186 našlo se i na dnevnim redovima sjednica Doma naroda, a usvojeno/prihvaćeno ih je 167. Na snagu su stupila ukupno 104 zakona.
Pregled usvojenih i razmatranih akata po evidenciji Parlamenta FBiH (do 28. 7. 2026.godine) možete pogledati OVDJE.
Koliko su parlamentarci/ke bili/e dostupni/e građanima/kama tokom mandata?
Platforma Javna rasprava i dalje ostaje jedan od rijetkih kanala direktne komunikacije građana/ki s izabranim predstavnicima/ama.
Podaci platforme pokazuju da su građani/ke tokom mandata parlamentarcima/kama u oba doma Parlamenta FBiH uputili ukupno 2.558 pitanja. Od tog broja, odgovoreno je na tek 292 pitanja, odnosno 11,4%. Veći broj pitanja upućen je zastupnicima/ama Predstavničkog doma – 1.404, uz 185 odgovora (13,2%) – dok je delegatima/kinjama Doma naroda upućeno 1.154 pitanja, na koja je zabilježeno 107 odgovora (9,3%).
Po broju odgovora na pitanja građana/ki, najaktivniji/e parlamentarci/ke bili/e su Admir Čavalić (NiP), koji je odgovorio na 61 pitanje, Almir Babajić (SDP) s 29 odgovora, Sanel Kajan (DF) s 25, Miomirka Melank (NS) s 22 i Haris Silajdžić (SBiH) s 20 odgovora. Među aktivnijim su bili/e i Adisa Kokić-Hinović (SDA) i Sandra Imširović (DF), s po 17 odgovora, dok je Silva Banović (NiP) odgovorila na 14, Goran Bulajić (DF) na 13, a Marijan Marjanović (HDZ BiH) na 12 pitanja.
Poređenja radi, u mandatu 2018–2022. na platformi Javna rasprava građani/ke su postavili/e 1.327 pitanja zastupnicima/ama Predstavničkog doma FBiH, od kojih su odgovor dobili/e na samo 316. Delegatima i delegatkinjama Doma naroda FBiH postavljena su 293 pitanja, dok je odgovoreno samo na 28.
Građani i građanke mogu i dalje putem platforme Javna rasprava, na OVOM LINKU, postavljati pitanja izabranim parlamentarcima i parlamentarkama Parlamenta FBiH.
Dominantne teme: Ekonomija, javne finansije i socijalna pitanja
Od početka mandata, ekonomija i socijalna politika predstavljale su jednu od najzastupljenijih oblasti zakonodavne aktivnosti.
U prvoj godini među značajnijim ekonomskim propisima bili su prijedlozi zakona o izvršavanju budžeta, dok su se u oblasti privrede našli i Prijedlog zakona o poduzetničkoj infrastrukturi u Federaciji BiH i Prijedlog zakona o poticanju razvoja male privrede. U drugoj godini fokus je, između ostalog, bio na Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, kojim je uvedena neradna nedjelja, kao i na propisima iz oblasti poreza i javnih prihoda, uključujući Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak FBiH. U trećoj godini posebno su bili prisutni budžet i propisi vezani za porezni i finansijski sistem, bankarstvo, fiskalizaciju, zaduživanje i kontrolu cijena, uključujući Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, kojim se predviđa mogućnost privremenog ograničavanja cijena i marži u slučaju značajnih poremećaja na tržištu.
Tokom 2026. godine ovaj trend nastavljen je propisima kojima se uređuje finansijski sistem, među kojima su Prijedlog zakona o platnim uslugama FBiH, Prijedlog zakona o elektronskom novcu FBiH, Prijedlog zakona o računima za plaćanje FBiH i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o bankama FBiH, kao i izmjene Zakona o budžetima u Federaciji BiH.
Socijalne teme bile su prisutne tokom cijelog mandata, uključujući penzijsko i invalidsko osiguranje, prava branilaca, zapošljavanje, zaštitu osoba s invaliditetom, zaštitu od nasilja u porodici te pitanja raseljenih lica. Tako se u parlamentarnoj proceduri našao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške licima s invaliditetom u Federaciji BiH, kojim se, između ostalog, predlaže pomjeranje starosne granice za kontrolne preglede djece s invaliditetom s 15 na 18 godina, kao i preciziranje načina ostvarivanja pojedinih prava. U oblasti zaštite porodica s djecom usvojene su izmjene Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, kojima su unaprijeđena postojeća rješenja i nastojalo se ujednačiti ostvarivanje pojedinih prava na području Federacije, uključujući pravo na dječiji dodatak za djecu oboljelu od malignih bolesti, bez obzira na prihod porodice. Istovremeno, izmjenama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica uređeno je usklađivanje mjesečne novčane egzistencijalne naknade za demobilizirane branioce, uz osiguravanje dodatnih sredstava u budžetu FBiH.
U završnici mandata pažnja je dodatno usmjerena na penzijski sistem i tržište rada. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH otvorio je pitanje promjene formule usklađivanja penzija, uključujući veće uvažavanje rasta plaća i cijena, kao i uvođenje više nivoa najniže penzije u zavisnosti od dužine staža. Istovremeno je Prijedlogom zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba pokrenuta reforma sistema posredovanja u zapošljavanju i prava nezaposlenih, uključujući jasnije definisanje statusa nezaposlenih osoba, zaštitu njihovih podataka te materijalnu i socijalnu sigurnost.
Obrazovanje, zdravstvo, kultura i sport ostali su slabije zastupljeni. U drugoj godini na dnevnim redovima našao se samo jedan zakon iz kulture i sporta i jedan iz zdravstva, dok zakona iz oblasti obrazovanja nije bilo.
Među zakonima koji su tokom mandata izazvali značajniju pažnju građana/ki na platformi Javna rasprava posebno se izdvaja Nacrt zakona o djelatnosti psihologa, koji je u drugoj godini prikupio 11.800 glasova podrške i 8.074 glasa protiv, te čak 1.268 postavljenih pitanja u vezi s ovim prijedlogom.
U završnici mandata najveće interesovanje građana/ki na platformi izazvao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, u vezi s kojim su građani/ke postavili/e 534 pitanja. Pitanja su se prvenstveno odnosila na trasu projekta, izbor investitora i način upravljanja gasovodom, kao i na pitanja eksproprijacije zemljišta. Slijedio je Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, sa 178 pitanja, što pokazuje da su među temama koje su izazvale najveće interesovanje građana/ki bili veliki infrastrukturni projekti i pitanja direktno povezana s ekonomskim položajem i životnim standardom građana/ki.
Transparentnost i funkcionisanje Parlamenta i dalje izazov
Praćenje rada Parlamenta FBiH tokom cijelog mandata otežavale su netransparentne prakse. Zapisnici i izvještaji sa sjednica često su objavljivani sa zakašnjenjem, a javnosti nije bio dostupan sistematizovan pregled svih razmatranih zakona ni pregled pojedinačnog glasanja parlamentaraca/ki.
Komunikacija s građanima/kama također je ostala sporadična. Iako je broj pitanja putem platforme Javna rasprava u toku mandata bio poprilično visok, broj odgovora ostao je nizak.
Pozitivnim primjerom može se izdvojiti praksa Doma naroda, na čijoj se web stranici ažurira dokument s pregledom usvojenih akata u mandatnom periodu 2022–2026. godina. Ipak, ukupna dostupnost i preglednost podataka o radu Parlamenta ostaje prostor za unapređenje.
Kako ocjenjujete rad Parlamenta FBiH tokom mandata 2022–2026?
Izvještaje o Parlamentu FBiH za prvu, drugu i treću godinu mandata možete koristiti kao osnovu za detaljniji pregled pojedinačnih perioda.
Rad Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine možete pratiti putem platforme Javna rasprava, gdje imate priliku čitati analize propisa u zakonodavnoj proceduri i glasati za ili protiv njihovih izmjena i dopuna te postavljati pitanja i davati prijedloge zastupnicima/ama i delegatima/kinjama u ovom zakonodavnom organu.
Piše: Javna rasprava