U fokusu, kako predizbornih, tako i postizbornih izjava, još uvijek aktuelnog člana Predsjedništva BiH, Dragana Čovića, osim izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH, svakako su i izmjene Izbornog zakona BiH, bez kojih je, kako tvrdi Čović, “nemoguće implementirati” izborne rezultate. Međutim, ova Čovićeva tvrdnja nije tačna, obzirom da se na osnovu podzakonskog akta Centralne izborne komisije BiH, rezultati itekako mogu implementirati.
Nakon juče održane sjednice Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ), predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović izjavio je da je “nemoguće implementirati rezultate ovogodišnjih izbora sve dok se ne izmijeni Izborni zakon BiH”.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH, nakon odluke po apelaciji Bože Ljubića, izbrisao je odredbu iz Izbornog zakona BiH na osnovu koje je Centralna izborna komisija (CIK) ranije određivala formulu za raspored mandata u Domu naroda FBiH. Obzirom da Parlamentarna skupština BiH do danas nije izvršila potrebne izmjene Izbornog zakona BiH, a CIK još uvijek nije odredio novu formulu, implementacija izbornih rezultata jedna je od gorućih tema na bh. političkoj sceni.
Istinomjer je već pisao o tome da je najizvjesnija varijanta implementacije izbornih rezultata to da Centralna izborna komisija (CIK) podzakonskim aktom donese tzv. formulu na osnovu koje će se implementirati izborni rezultati kada je upitanju Dom naroda Parlamenta FBiH.
Naime, zakonsko uporište za donošenje ovog akta nalazi se u Članu 10.12. stav 1 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u kojem se navodi:
Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog tijela svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona.
Član 10.12. (1) Izborni zakon BiH
Ipak, ukoliko neka od strana u postupku podnese apelaciju na ovaj akt CIK-a, i isti bude eventualno osporen od strane nadležnih sudskih instanci, nakon što se po takvoj odluci CIK-a implementiraju rezultati Općih izbora 2018. godine, čitav proces implementacije izbornih rezultata bio bi automatski proglašen nezakonitim.
Iz svega navedenog jasno je da se izborni rezultati itekako mogu implementirati i bez Izmjena izbornog zakona BiH, te da je CIK nadležna instanca koja može donijeti odluku o načinu implementacije istih. Iz CIK-a je nedavno saopšteno da se “još uvijek ne radi na pripremi podzakonskog akta kojim bi se trebalo osigurati formiranje domova naroda u Parlamentu FBiH i Parlamentarnoj skupštini BiH”, bez kojeg je nemoguće popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH, kao i imenovanje novog predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, te novog saziva Vlade Federacije BiH.
Dakle, da bi se implementirali rezultati izbora, tj. njihov posredni dio, koji se odnosi na formiranje Doma naroda FBiH, sve što je potrebno jeste da CIK donese, kao i do sada, podzakonski akt, odnosno formulu za određivanje raspodjele mandata, zbog čega Dragan Čović za svoju izjavu da “trenutno nije moguće implementirati rezultate izbora u BiH” dobija ocjenu neistina.
Istinomjer će i dalje pratiti priču vezanu za implementaciju izbornih rezultata u BiH.
(Istinomjer.ba)