Predsjednik stranke Naša priča Republika Srpska i kandidat za predsjednika Republike Srpske na Opštim izborima 2022. godine Zoran Kalinić, baveći se odnosom Bosne i Hercegovine i NATO saveza, obećao je da će, ukoliko bude izabran na navedenu funkciju, insistirati na suspendovanju NATO programa “Partnerstvo za mir”.
“Vlast kaže da se bori za neutralnost, a potpisali su ugovorni odnos, učešće u NATO programu ‘Partnerstvo za mir’ i time ušli pod okrilje NATO alijanse”, rekao je Kalinić te, između ostalog, najavio:
Svi obećavaju neutralnost, ali ne i suspendovanje NATO programa Partnerstvo za mir?! Da bi Srpska bila naša priča a ne tuđa, da bismo bili neutralni a ne neutralisani, izvan okrilja NATO alijanse, kao predsjednik ću insistirati na suspendovanju NATO programa Partnerstvo za mir. Ni vlast, ni tzv. opozicija očigledno ne žele da raskinu ugovorni odnos sa NATO alijansom sačinjen pod “nevininim” nazivom program Partnerstva za mir! Pravdaju se narodu i kažu: ‘Nećemo u NATO , ali Partnerstvo za mir je u redu jer je tamo i Rusija! To je neistina, Rusija nije unutar NATO programa Partnerstvo za mir.
Zoran Kalinić, 13.9.2022.
Ruska Federacija pridružila se NATO-ovom programu “Partnerstvo za mir” (Partnership for peace – PfP) 1994. godine, ali nakon ruske aneksije Krima, NATO je 2014. godine suspendovao svu praktičnu saradnju s Rusijom.
Pitanje odnosna Bosne i Hercegovine s NATO savezom spada u domen vanjske politike. Između ostalog, to je potvrđeno i Strategijom vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018 – 2023. koju je na svojoj 45. sjednici 13.3.2018. godine usvojilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U tom obavezujućem dokumentu, u dijelu “Stubovi vanjske politike Bosne i Hercegovine”, pored ostalog se navodi da “nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija Bosne i Hercegovine te da će te i takve aktivnosti biti prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i provođenju MAP-a.
Govoreći o programu “Partnerstvo za mir”, Strategija podsjeća da je Bosna i Hercegovina 2006. godine ušla u taj program, ali i da su, u kontekstu nadležnosti za njegovo provođenje, zadužene i odgovorne institucije na državnom nivou:
Od ulaska Bosne i Hercegovine u NATO Program Partnerstvo za mir (PfP) u 2006. godini, učinjeno je mnogo na dostizanju standarda neophodnih za ostvarenje gore navedenih ciljeva. U predmetni proces su, pored Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, sada uključene skoro sve institucije Bosne i Hercegovine.
Strategija vanjske politike BiH 2018 – 2023.
Kako se u samoj Strategiji vanjske politike BiH navodi, vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine temelji se na članu V Ustava Bosne i Hercegovine i, u skladu s istim članom, u nadležnosti je Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Pored toga, u članu III Ustava BiH, “Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta”, potvrđuje se da je vanjska politika u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, ali i nalaže entitetima da se u potpunosti pridržavaju Ustava BiH:
Entiteti i sve njihove administativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opšta načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.
Odnos BiH s NATO-om pitanje je odbrane. U vezi s tim, Zakon o odbrani BiH, donesen na osnovu članova III. 5. a) i IV.4. a) Ustava Bosne i Hercegovine 2005. godine, u dijelu “Nadležnosti Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine” ističe da je u nadležnosti tog ministarstva i “osiguravanje da Bosna i Hercegovina poštuje međunarodne obaveze koje se tiču pitanja odbrane”.
Pored toga, govoreći o Zakonu o odbrani BiH, podsjećamo na član 84, “Aktivnosti za prijem u NATO”, u kojem se, pozivajući se na ustavne i zakonske nadležnosti, navode institucije koje su dužne provoditi potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo u NATO.
Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a.
S obzirom na to da se radi o kandidatu za predsjednika Republike Srpske koji, u skladu s ustavnom legislativom i važećim zakonima u Bosni i Hercegovini nema nadležnosti da se bavi pitanjima iz domena vanjske politike BiH, obećanje Zorana Kalinića u vezi sa suspendovanjem NATO programa “Partnerstvo za mir” Istinomjer ocjenjuje neutemeljenim.
(Istinomjer.ba)