Projekti uspostave postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije aktuelni su u Unsko-sanskom kantonu od početka 2019. godine, kada je Vlada USK potpisala ugovor s kompanijom “Ivicom Consulting” d.o.o. za izgradnju vjetroelektrana u blizini Bihaća. Od tada je najavljena izgradnja i nekoliko solarnih elektrana. Kako bi projekti iz oblasti obnovljivih izvora energije (OIE) bili realizirani, potrebno je usvajanje novog zakona o koncesijama. Radna grupa Vlade Unsko-sanskog kantona završila je Nacrt zakona o koncesijama te ga uputila u dalju proceduru.
U februaru 2019. godine, Vlada USK je sa hrvatskom kompanijom “Ivicom Consulting” d.o.o. potpisala ugovor o dodjeli koncesije za korištenje građevinskog zemljišta za istraživanje, građenje i korištenje vjetroelektrana instalirane pojedinačne snage do 5MW na području grada Bihaća, na lokalitetu Teočak. Projekat je vrijedan 120 miliona KM.
Tadašnji ministar privrede USK Nijaz Kadirić istakao je da je ovo najveći projekat Kantona kada je riječ o proizvodnji električne energije, te da se nada da će istraživanja pokazati da postoji potencijal za dalju izgradnju vjetroelektrana.
Nadam se da će istraživanja pokazati da imamo taj potencijal da se krene u izgradnju vjetrolektrana što bi ovaj dio BiH učinilo neovisnim u proizvodnji električne energije.
Nijaz Kadirić, 14.2.2019.
Iz kompanije “Ivicom Consulting” su tada poručili da dugo rade na pripremi tog projekta, te da imaju iskustvo iz drugih projekata u regiji, uključujući i projekat vjetroparka na Podveležju. Dodali su i da će istraživanja na izabranom lokalitetu trajati godinu.
Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić je tom prilikom istakao da vjetroparkovi imaju izrazit privredni potencijal.
Ovo je poruka da će Unsko-sanski kanton, kad je u pitanju privreda i privredni razvoj, krenuti uzlazno da bude Kanton broj jedan. Vlada Kantona partnerski se stavila na raspolaganje investitoru i tako će nastupati u svim ozbiljnim razgovorima za pokretanje investicija na ovom području.
Mustafa Ružnić, 14.2.2019.
U mjestu Krnjeuša, Općina Bosanski Petrovac, u junu 2019. godine otvorena je prva solarna elektrana kapaciteta 150kW. Investitor ovog projekta je privredno društvo RSV ENERGY d.o.o. Bosanski Petrovac, koje je u ovaj projekat uložilo preko 700.000 KM.
Tadašnji ministar privrede USK Nijaz Kadirić izjavio je za Al Jazeeru da je Vlada fokusirana na energetske projekte obnovljivih izvora.
Osim projekta vjetroparka čija će izgradnja, ako sve bude u redu, trajati najmanje četiri godine, radimo na projektima iskorištavanja solarne energije i izgradnju fotonaponskih centrala, trenutno je u fokusu općina Bosanski Petrovac gdje bi elektrane na sunčev pogon imale instalisanu snagu od 47 MW na površini od 80 hektara.
Nijaz Kadirić, 5.10.2019.
U oktobru 2019. godine, firma RSV ENERGY planirala je investirati oko 70 miliona KM u solarnu elektranu snage 47 MW. Tada se ministar Kadirić sastao s predstavnicima ove firme vlasnicima fotonaponske elektrane u Krnjeuši, koji su predstavili plan izgradnje i drugih solarnih elektrana. Ministar je dodao da Ministarstvo, na osnovu iskazanog interesa investitora, priprema dokumentaciju za izgradnju fotonaponskih elektrana na 80 hektara, ukupne snage 47 MW, na području općine Bosanski Petrovac.
Vlada USK planirala je raspisati još tri tendera za izgradnju solarnih elektrana. Kako je tom prilikom istakao Kadirić, kompanije iz Austrije, Belgije i Njemačke pokazale su određeno interesovanje za projekte izgradnje solarnih elektrana. Dodao je da vlasti planiraju da olakšaju uslove za ulaganje u ovu oblast.
U martu prošle godine, Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona dobilo je saglasnost Općinskog vijeća Bosanski Petrovac za pokretanje postupka dodjele koncesije na području ove općine za solarnu proizvodnju električne energije. Planirana solarna elektrana u Bjelajskom Vagancu je očekivane snage 90 megavata na površini 150 hektara. Ministar Kadirić je izjavio da se radi o projektu izgradnje najvećeg solarnog parka u cijeloj BiH.
Vrijednost ukupne investicije prelazi 100 miliona maraka, a sva proizvodnja bi se izvozila. Mi ćemo ići u izmjenu Zakona o koncesijama da u cijelosti ispoštujemo zakonske obaveze u proceduri dodjele ove koncesije, a biće raspisan i međunarodni javni poziv. (…) Zadali smo sebi okvir da sav posao završimo u ovoj godini uključujući i sam početak radova na terenu.
Nijaz Kadirić, 22.3.2021.
Načelnik Općine Bosanski Petrovac Mahmut Jukić istakao je da bi realizacija ovog projekta donijela višestruke beneficije ovoj općini.
Općina Bosanski Petrovac polaže velike nade u najavljene projekte izgradnje solarnog parka i energetskih postrojenja za transmisiju sunčeve svjetlosti u električnu energiju.
Mahmut Jukić, 22.3.2021.
Kako je početkom februara 2022. godine kazao ministar građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša USK, potpisane su urbanističke dozvole firmama koje će raditi na parkovima solarne energije na području općine Bosanski Petrovac. Izgradnja elektrana planirana je na lokalitetu Vođenica i Medeno polje. Alagić je dodao da je aktuelan i projekat vjetroelektrana, gdje se pribavljaju potrebne dozvole.
Kad je u pitanju ta alternativna energija, imamo i projekat vjetroelektrana za koji ste već čuli, o tome se puno priča. To je u fazi ishođenja urbanističke dozvole, to je područje općine Bihać, u blizini Vrtoča. Radi se o osam vjetrenjača koje su po 5 MW.
Adnan Alagić, 3.2.2022.
Načelnik Općine Bosanski Petrovac Mahmut Jukić izjavio je da su u pripremi i projekti na proizvodnji solarne energije, koji su prethodno započeti s Ministarstvo privrede USK.
Ovo je jedan od najznačajnijih projekata koji je u pripremi na području Bjelajskog Vaganca. To je solarni park koji treba da se gradi, snage blizu 90 MW. On će ići u fazama tri puta po 29,5 MW. Godišnji prihod od tih koncesija bi godišnje bio oko 200.000 KM.
Mahmut Jukić, 3.2.2022.
Od jula 2021. godine, napajanje električnom energijom graničnog prelaza Užljebić, koji se nalazi u Unsko-sanskom kantonu, vrši se putem solarne energije. Ovaj granični prelaz prethodno nije imao dovod električne energije, te se strujom napajao putem agregata. Kako su saopćili iz Uprave za indirektno oporezivanje, zbog opterećenja, vrlo često je dolazilo do prekida snabdijevanjem električnom energijom i prelaz je znao ostati u mraku. Vrijednost ove investicije iznosila je 60.000 KM.
Zakon o koncesijama USK prošao je kroz niz izmjena i dopuna, što je “zakompliciralo situaciju na terenu te koncesionarima otežalo korištenje prirodnih potencijala”. U vezi s tim, ranije je u okviru Ministarstva privrede USK formirana radna grupa koja je radila na izradi novog zakona o koncesijama, kojeg bi uskoro trebala razmatrati Vlada USK. Novi zakon bi trebao omogućiti koncesije i na druge građevine i djelatnosti, među kojima su i izvori energije koji do sada nisu bili uvršteni u zakon. Član radne grupe Nisvet Jusić rekao je da je predmet koncesija potrebno proširiti i na oblast obnovljivih izvora energije, zbog sve većeg interesovanja u ovom području.
Mi smo i do sada imali u jednom segmentu možda poprilično dobro uređen sistem koncesija, ali predmet koncesija je bilo nužno proširiti. Prije svega, zbog određenih potreba i interesa koji se javljaju na terenu, tu mislimo na OIE, kao što su solarne elektrane, vjetroelektrane, koje u postojećim propisima nisu bile adekvatno tretirane i nailazili smo na ogromne poteškoće u realizaciji takvih koncesionih zahtijeva.
Nisvet Jusić, 3.2.2022.
Kako su za Istinomjer rekli iz Ministarstva privrede Unsko-sanskog kantona, radna grupa završila je Nacrt zakona o koncesijama, te je on upućen u dalju proceduru.
U vezi sa vašim upitom, prosljeđujemo Vam informaciju da je Radna grupa Vlade Unsko-sanskog kantona završila nacrt Zakona o koncesijama i isti uputila na mišljenje Uredu za zakonodavstvo, Ministarstvu finansija i Ministarstvu pravosuđa i uprave u skladu sa Poslovnikom o radu Vlade Unsko-sanskog kantona. Po prijemu mišljenja Zakon će se uputiti na razmatranje Vladi Unsko-sanskog kantona.
Ministarstvo privrede USK, 9.2.2022.
Iz Ministarstva privrede su dodali da je za realizaciju projekata izgradnje vjetroelektrana u blizini Bihaća, solarnog parka u Bjelajskom Vagancu i drugih sličnih projekata potrebno usvajanje novog zakona o koncesijama.
U Bosni i Hercegovini trenutno postoje tri vjetroelektrane. Prva vjetroelektrana u našoj zemlji je Mesihovina, koja je s radom počela u martu 2018. godine, a nalazi se na području Tomislavgrada. Smještena je u centralnom dijelu ove općine i ima 22 vjetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW, te godišnje proizvodnje oko 165,17 GWh. Ova vjetroelektrana može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 kućanstva. Na području Tomislavgrada s radom je početkom 2019. godine počela i vjetroelektrana Jelovača, a riječ je o privatnoj investiciji. Ovaj vjetropark ima 18 turbina sa ukupno instalirane snage 36 MW i godišnje proizvede 110 GWh. Treća po redu otvorena vjetroelektrana je Podveležje 1, koja je prva u vlasništvu Elektroprivrede BiH. Podveležje 1 ima instaliranu snagu 48 MW, te godišnje proizvodi 130 GWh. Projekat je vrijedio 77 miliona eura, a Elektroprivreda BiH ga je finansirala kreditnim sredstvima Njemačke razvojne banke i vlastitim sredstvima. Krajem 2021. godine započeti su radovi na izgradnji najvećeg vjetroparka u Bosni i Hercegovini, u blizini Livna, a vrijednost investicije je 130 miliona eura. Riječ je o vjetroelektrani čiju izgradnju finansiraju kineski investitori, ukupne snage 84 MW, a planirana godišnja proizvodnja je 236,6 GWh.
Kako su za Istinomjer ranije rekli iz Elektroprivrede BiH, do 2030. godine planirana je izgradnja i vjetroelektrana Vlašić 1 i Bitovanja, ukupne instalirane snage 110 MW, kao i osam solarnih elektrana, i to na Podveležju, kod budućeg vjetroparka Vlašić, te na rekultivisanim površinama u rudnicima u okviru Koncerna Elektroprivrede BiH, ukupne snage 243 MW. Elektroprivreda RS planira izgradnju tri solarne elektrane na području Trebinja, ukupne snage 179 MW. Solarna elektrana Trebinje 1, snage 73 MW, bit će najveća solarna elektrana na Balkanu.
Uspostavljanje vjetroelektrana i solarnih elektrana u Unsko-sanskom kantonu je posljednjih godina u fokusu nadležnih. Međutim, ovi projekti trenutno ovise o tome da li će, i kada, biti usvojen novi zakon o koncesijama USK. Realizacija projekata vjetroelektrana i solarnih elektrana zasigurno bi doprinijela privrednom prosperitetu Unsko-sanskog kantona, ali i neovisnosti u proizvodnji električne energije, uzimajući u obzir problem s kojim se Bosna i Hercegovina suočava kada je riječ o proizvodnji električne energije, o čemu je Istinomjer nedavno pisao u analizi Da li će BiH u budućnosti biti ovisna o uvozu električne energije?.
Istinomjer će nastaviti da prati proces donošenja novog zakona o koncesijama, kao i projekte izgradnje solarnih elektrana i vjetroelektrana u ovom kantonu.
(Istinomjer.ba)