SDP: Ujednačeni zakoni u oblasti odgoja i obrazovanja djece i omladine sa teškoćama u učenju
Na državnom nivou donositi i sprovoditi istovjetne Zakone u oblasti odgoja i obrazovanja djece i omladine sa teškoćama u učenju i učešću.
Na državnom nivou donositi i sprovoditi istovjetne Zakone u oblasti odgoja i obrazovanja djece i omladine sa teškoćama u učenju i učešću.
Uspostaviti bolju koordinaciju javne uprave u sektoru obrazovanja.
Poboljšati pokretljivost studenata radi nastavka svakog oblika studija priznavanjem stranih obrazovnih kvalifikacija, razdoblja studiranja i položenih ispita.
Ujednačiti kriterije rada visokoškolskih ustanova sa sličnim institucijama EU-a, s ciljem podizanja kvalitete obrazovanja.
Koordinacijsku politiku, strategiju i planove za razvoj obrazovanja treba donositi na državnom nivou, s jasnom perspektivom regionalnog razvoja i evropskih integracija. Ovo posebno u oblasti srednjeg stručnog i visokog obrazovanja, poslijediplomskih studija, u znanosti i istraživanju.
Potrebno je da se Bosna i Hercegovina što prije, u najboljem slučaju do 2012. godine, uključi u OECD-ove programe praćenja znanja (PISA, TIMS), kako bi se odredili polazni indikatori u vezi s razvijenošću znanja kod 15-godišnjaka iz pojedinih oblasti, koje se prate u okviru ovog sistema.
Kad je u pitanju praćenje rezultata obrazovanja (kroz statistiku i indikatore), treba poći od onih koji su predloženi u Srednjoročnoj razvojnoj strategiji za period 2004.–2007. godine. Nakon toga valja koristiti indikatore potrebne za praćenje milenijskih ciljeva UN-a.
Zbog zahtjeva integracija u EU, potrebno je da se prikupljanje ključnih statistika u vezi s obrazovanjem koordinira u okviru jedne institucije na razini BiH.
Statistički zavodi bi, osim prikupljanja standardnih podataka o obrazovanju, trebali pratiti neke ključne indikatore i kroz Anketu radne snage (ARS). Međutim, imajući u vidu put BiH prema EU-u, posebnu pažnju potrebno je posvetiti tome da BiH što prije uspostavi sistem praćenja indikatora u obrazovanju koji će omogućiti poređenje i integraciju sa zemljama EU-a.
Obrazovne vlasti bi, u saradnji sa zavodima za statistiku, na odgovarajućim razinama trebale poraditi na razvoju statistike obrazovanja u skladu s procedurama i zahtjevima Evropske komisije i EUROSTAT-a.
Održivost i napredak unutar Bolonjskog procesa i Evropskog prostora visokog obrazovanja i istraživanja bili bi znatno lakši ako visokoškolske ustanove udruže svoje snage i profiliraju svoje programe na razini BiH, prije nego to isto učine na regionalnoj razini, prvenstveno unutar zone“mutual intelligibility” (Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora). Na taj način bi se najbolje mogli
Revizija i usklađivanje okvira za finansiranje obrazovanja, primarno temeljeni na formuli po učeniku/studentu, od suštinskog je značaja, jer su postojeći finansijski mehanizmi često nepravedni i neučinkoviti, a u visokom obrazovanju i netransparentni, pa tako pružaju mogućnost za diskriminaciju i istovremeno uzrokuju gubitak ionako ograničenih javnih sredstava koja se izdvajaju za obrazovanje.