O uvođenju sankcija Evropska unija donosi odluke kvalificiranom većinom

Među pojedinim političkim dužnosnicima u našoj zemlji vlada konfuzija oko pitanja na koji način Evropska unija donosi odluke o uvođenju sankcija.

Od momenta uvođenja sankcija predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku od strane Sjedinjenih Američkih Država januara 2017. godine, javnost u Bosni i Hercegovini špekuliše o mogućnosti da Evropska unija također povuče sličan potez kada je Dodik u pitanju.

Tako je Draško Aćimović, potpredsjednik SDP-a BiH, uz ocjenu “da je to vrlo moguće”, ustvrdio:

…Zemlje članice EU-a o sankcijama ne moraju odlučivati konsenzusom, nego prostom većinom članica.

Draško Aćimović, 12.04.2018.

Da među političkim dužnosnicima u našoj zemlji vlada konfuzija oko pitanja na koji način Evropska unija donosi odluke o uvođenju sankcija, svjedoči i izjava poslanice u državnom parlamentu Bosne i Hercegovine, Milice Marković u kojoj ona komentarišući mogućnost sankcionisanja Milorada Dodika od strane Evropske unije, podsjeća da o tom pitanju “Savjet EU odlučuje konsenzusom”.

06.02.2017.

Odgovor na ovu “nedoumicu” političarima u Bosni i Hercegovini stoji pri ruci, i to u Ugovoru o funkcioniranju Evropske unije, u njegovoj Glavi IV, pod nazivom Restriktivne mjere, gdje se u članku 215., stavovima 1. i 2. kaže:

“1. Kad odluka donesena u skladu s Poglavljem 2. Glave V. Ugovora o Europskoj uniji predviđa prekid, odnosno djelomično ili potpuno smanjenje, gospodarskih i finansijskih odnosa s jednom ili više trećih zemalja, Vijeće kvalificiranom većinom na zajednički prijedlog Visokoga predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije donosi potrebne mjere. O tome obavještava Europski parlament.

2. Kad odluka donesena u skladu s Poglavljem 2. Glave V. Ugovora o Europskoj uniji tako predviđa, Vijeće može donijeti restriktivne mjere prema postupku iz stavka 1. protiv fizičkih ili pravnih osoba i skupina ili nedržavnih subjekata”.

Dakle, obzirom da se protiv i fizičkih osoba, kako kaže stav 2., odluke donose u skladu sa procedurom iz stava 1., jasno je da je za odluku o sankcijama, u ovom slučaju Miloradu Dodiku, potrebna kvalificirana većina unutar Vijeća Evropske unije.

Novim pravilom uvedenim 01.11.2014. godine, prilikom glasanja Vijeća EU o prijedlogu Komisije ili Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kvalificirana većina postignuta je ako su ispunjena 2 uslova. Prvi je da 55% država članica glasa “za”, a drugi da tih 55% država predstavlja najmanje 65% cjelokupnog stanovništva Evropske unije. Odluka se može blokirati ukoliko postoji tzv. “blokirajuća manjina” koja mora uključivati najmanje 4 člana Vijeća, a koji predstavljaju više od 35% stanovništva EU-a.

Obzirom na način donošenja odluka Vijeća EU po pitanju uvođenja sankcija protiv fizičkih ili pravnih osoba i skupina ili nedržavnih subjekata, izjava Draška Aćimovića u dijelu koji se odnosi na tvrdnju vezanu za konsenzus jeste tačna, dok u drugom dijelu u kojem se tvrdi da se odluka donosi prostom većinom ona to nije, te je Istinomjer u cijelosti ocjenjuje kao poluistinu.

(istinomjer.ba)

 

Da li će biti pokrenuta tužba protiv Hrvatske zbog svojatanja bh. imovine iz bivše SFRJ?

Nakon što je 12.12.2018. godine održana prva sjednica Predsjedništva BiH, u novom sastavu, donesen je, između ostalog,...

Zenička zaobilaznica: Blokada ili alternativno rješenje?

Proteklih dana svjedočili smo negodovanjima, kako lokalnog stanovništva, tako i gradonačelnika Zenice, Fuada Kasumovića, zbog izgradnje Zeničke zaobilaznice i preusmjeravanja saobraćaja kroz grad...


Razlika između “tri i četiri” SNSD-ova delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH

Da je, kada se radi o donošenju budućih odluka, razlika između toga da li politička partija ima tri ili četiri poslanika u Domu naroda PS BiH velika, jasno je iz Člana IV Ustava BiH. Tokom...