Dijelovi novog iščekivanog prijedloga izmjena Izbornog zakona liče na onaj koji je HDZ BiH već uputio u parlamentarnu proceduru 2022. godine. Dok se čeka kompletan tekst zakona, nijedna opoziciona stranka na državnom nivou nije se odazvala pozivu “Trojke” na pregovore o izmjenama Ustava BiH.
U Bakincima pored Laktaša 18. januara 2024. održan je sastanak lidera stranaka “Trojke” (NiP, SDP i Naša stranka), SNSD-a i HDZ-a BiH. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon sastanka je poručio da su predsjednici stranaka iskazali opredjeljenje da do kraja februara budu finalizirane izmjene Izbornog zakona BiH.
Čović je 22. januara 2024. liderima vladajućih stranaka dostavio dokument s izmjenama Izbornog zakona BiH o kojem je razgovarano u Laktašima, a kojim je, između ostalog, definisano i kako bi se birao član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Kako HDZ-ov prijedlog predviđa izbor članova Predsjedništva?
Čović je rekao da se spomenute izmjene ne odnose na izbor člana Predsjedništva iz Republike Srpske, kao ni člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda koji se bira s teritorije Federacije BiH. Naglasio je da je prijedlogom detaljnije definisano kako se bira član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda:
Pet županija je definirano kao prostor gdje Hrvata ima u određenom postotku. Znači, središnja Bosna, ovaj naš prostor, Hercegovačko-neretvanski, Zapadnohercegovački, Hercegbosanski i Posavski. Znači, onaj kandidat koji dobije najviše glasova među Hrvatima na razini Federacije, uz to, morao bi pobijediti u najmanje tri županije od tih pet županija. Ako toga nema, onda najmanje dvije županije od tih pet županija. Ako i tog nema, jer je moguće da bude 10 kandidata, sad će ih biti sigurno jako puno, onda u barem jednoj u tih pet županija. Tako da koliko-toliko spriječimo uticaj tamo gdje je postotak Hrvata na razini 1, 2 ili 3 odsto.
Dragan Čović, 22.1.2024.
Podsjećamo, u junu 2022. godine, na prijedlog delegata HDZ-a BiH, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je po hitnom postupku izmjene Izbornog zakona BiH koje sadrže slične odredbe koje je Čović predstavio u januaru 2024. godine, a koje se odnose na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Istinomjer je od predstavnika HDZ-a BiH zatražio pojašnjenje da li se radi o identičnim izmjenama Izbornog zakona BiH, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovor.
Prijedlogom koji je prihvaćen u Domu naroda u junu 2022. godine predviđeno je da na Općim izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda bude izabran onaj kandidat koji osvoji najviše glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji BiH, kao što je i sada predviđeno Ustavom BiH i važećim Izbornim zakonom.
Slično pravilo bi prema članu 5. Prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH, koje je u proceduru ranije uputio HDZ BiH, vrijedilo i za izbor hrvatskog člana Predsjedništva, s tim što bi kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima morao da osvoji i najviše glasova u tri od pet kantona u Federaciji BiH, a to su Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Kanton 10 i Posavski kanton, odnosno kantoni u kojima Hrvati čine većinu ili značaj udio u stanovništvu.
Ukoliko ovaj kriterij ne bi bio zadovoljen, kandidat koji bi osvojio najviše glasova za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda morao bi u tom slučaju osvojiti i najviše glasova u dva od pet spomenutih kantona. U slučaju kada ni taj uslov ne bi bio zadovoljen, kandidat bi morao osvojiti najviše glasova u jednom od pet spomenutih kantona.
Da bi spomenuti prijedlog izmjena Izbornog zakona koje je uputio u proceduru HDZ u junu 2022. godine stupio na snagu, potrebno je da u identičnom tekstu bude usvojen i u Predstavničkom domu PSBiH.
Da li će Čovićev prijedlog biti usvojen?
Ambasada SAD-a u BiH izdala je 22. januara 2024. saopćenje u kojem se navodi da je nemoguće promijeniti način izbora članova Predsjedništva BiH da bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava samo kroz izmjene Izbornog zakona BiH, već su potrebne i izmjene Ustava BiH. U saopćenju se navodi i da je Evropski sud za ljudska prava donio nekoliko presuda kojima se nalaže političkim akterima da izmjene Dejtonski ustav te da je EU naglasila da se BiH ne može pridružiti EU bez toga.
Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju napore političkih lidera u zemlji da postignu kompromise neophodne za izmjenu Ustava BiH u vezi s Predsjedništvom na način koji ga dovodi u skladu s presudama ECHR-a. Međutim, izmjenama Izbornog zakona BiH to nije moguće učiniti. Potrebni su ustavni amandmani.
Saopćenje Ambasade SAD-a u BiH, 22.1.2024.
Lideri stranaka “Trojke” zakazali su za 29. januar 2024. sastanak na koji su pozvane sve parlamentarne stranke na državnom nivou kako bi se razgovaralo o izmjenama Ustava BiH s ciljem implementacije presuda iz Strazbura. Tim povodom predsjednik NiP-a Elmedin Konaković rekao je da je “biranje člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda imperativ”:
Imamo načelne saglasnosti vezano za puno tema, za ponedjeljak smo mi, stranke Trojke, poslali poziv svim parlamentarnim strankama na razgovor o izmjenama Ustava BiH. Time bi se riješio prvi prioritet, a biranje člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda je imperativ. Ako se vratimo na dio neumske energije, mislim da ćemo uspjeti. Mi vjerujemo da može doći do izmjena Ustava BiH.
Elmedin Konaković, 25.1.2024.
Prisustvovanje ovom sastanku odbile su sve opozicione stranke iz oba entiteta: SDA, DF, SBiH, NES, SDS, PDP i Lista za pravdu i red.
S obzirom na činjenicu da izmjene Izbornog zakona čiji je dio Čović predstavio u januaru 2024. godine nisu još uvijek dostupne javnosti, ne možemo govoriti o tome da li se radi o istom prijedlogu koji je već usvojen u jednom od dva doma državnog Parlamenta. U svakom slučaju, jasno je da HDZ BiH neće odustati od vlastitih zahtjeva kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona BiH, naročito kada je riječ o izboru člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Za postizanje dogovora bit će potreban kompromis, jer se ovi zahtjevi ne mijenjaju godinama.
(Istinomjer.ba)