Sabina Ćudić, šefica Kluba zastupnika Naše stranke u Zastupničkom domu FBiH, pozvala je Fadila Novalića, premijera Federacije BiH (FBiH), da podnese ostavku jer su on i dopremijerka Jelka Milićević optuženi u predmetu „Respiratori“, dok optužnica čeka potvrđivanje Suda BiH.
Pad ove vlade i potencijalna blokada koja bi uslijedila primorala bi i međunarodnu zajednicu da se konačno i nedvosmisleno opredijeli protiv HDZ-ovog koncepta takozvanog legitimnog predstavljanja, koji kako ne pripada Evropi, tako ne pripada ni Bosni i Hercegovini. Ova kriza može biti prilika za višestruku deblokadu kada bi SDA, zajedno sa DF-om i SBB-om, imala neophodnu političku odgovornost koja seže dalje od vlastitih interesa.
Sabina Ćudić, šefica Kluba zastupnika Naše stranke u Zastupničkom domu FBiH, 7. 12. 2020.
Ćudić nije jedina koja je pozvala na smjenu Vlade FBiH. To je učinio i njen kolega iz federalnog Parlamenta Irfan Čengić iz SDP-a BiH, ustvrdivši da će, ukoliko premijer i ministri iz SDA i SBB-a podnesu ostavke, to natjerati HDZ BiH da sjedne za pregovarački sto kako bi bila formirana nova vlast na federalnom nivou.
Ovo bi bio loš scenarij za građane, jer stale bi isplate plaća, penzija, a bili bi obustavljeni i mnogobrojni projekti. Vjerujem da će to biti jedina opcija koja bi mogla natjerati Čovića da pregovara, jer bi se u tom slučaju uključila i međunarodna zajednica, koja je bila aktivna i u procesu formiranja Vijeća ministara.
Irfan Čengić, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu FBiH, 7. 12. 2020.
Nakon istupa Ćudić i Čengića, Demokratska fronta (DF) uputila je inicijativu da rukovodstvo Vlade FBiH, premijer i dopremijeri podnesu ostavke. Treba reći da je DF sa SDA i SBB-om potpisao koalicioni sporazum na svim nivoima vlasti, ali zbog nepokretanja procedure imenovanja nove Vlade FBiH on na tom nivou nikada nije sproveden.
Kada je riječ o proceduri imenovanja nove izvršne vlasti u FBiH, nju jasno propisuje Ustav FBiH, a ona kreće sa izborom novog predsjednika FBiH i dopredsjedavajućih koji ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda:
(1) U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda. (3) Ukoliko ni jedna lista kandidata ne dobije potrebnu većinu u oba doma, postupak kandidovanja se ponavlja. (4) Ukoliko i u ponovljenom postupku jedan od domova odbije zajedničku listu, smatraće se da su kandidovane osobe izabrane prihvatanjem liste u samo jednom domu. (5) Mandat predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine je četiri godine.
Nakon što je izabran, predsjednik FBiH, uz saglasnost potpredsjednika, imenuje novu vladu, kako stoji u članu 5. Izbor Vlade:
(1) Predsjednik Federacije, uz suglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom.
(2) Ukoliko Zastupnički dom ne potvrdi imenovanje Vlade, predsjednik Federacije u saglasnosti s potpredsjednicima Federacije, a uz konsultaciju sa premijerom ili kandidatom za tu funkciju, ponovo će postupiti u skladu sa stavom 1. ovog člana.
Međutim, kako je javnosti već poznato, još od završetka Općih izbora 2018. godine najviši funkcioneri HDZ-a BiH izbor nove izvršne vlasti u FBiH uslovljavaju izmjenama Izbornog zakona BiH. Jednu u nizu takvih poruka uputio je krajem aprila 2019. godine predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović:
Kada je u pitanju formiranje vladajuće većine na federalnoj razini, i dalje razgovaramo sa svim partnerima kako bi se napravio plan i program, odnosno agenda za iduće četiri godine. Prva točka te agende za hrvatski narod u cjelini je, bez ikakve mogućnosti za odustajanjem, izborno zakonodavstvo – jer bez toga nema smisla ulaziti u bilo kakvu aktivnost. Takvo izborno zakonodavstvo treba osigurati da nikada više ne dođemo u situaciju da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva kao što danas, ponovno, imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, 27. 4. 2019.
Čović je i kasnije po tom pitanju u niz navrata bio vrlo jasan:
Na pitanje hoće li biti neke druge federalne vlade, bez Izbornog zakona neće je biti, jer mi nemamo partnera koji razumije Ustav BiH i poziciju svakog konstitutivnog naroda i primarno najmalobrojnijeg hrvatskog, pa zašto bi onda imali partnera za ulazak u vlast. To je ona crta ispod koje se ne može ići, bez obzira kakav će politički pritisak biti na one koji predvode ovu državu.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH 26. 2. 2020.
Također, još uvijek aktuelni predsjednik FBiH Marinko Čavara bio je eksplicitan po tom pitanju, te je još septembra prošle godine na pitanje je li HDZ BiH ostao pri stavu da nove Vlade Federacije BiH neće biti sve dok ne dođe do izmjena Izbornog zakona, odgovorio:
Pa, naravno. Mi prvo moramo uspostaviti pravnu državu. Teško je bilo tvrditi postoji li ona – ili ne postoji, ali ukoliko su rezultati izbora i sami izbori bili provedeni po Izbornom zakonu koji nije u skladu s Ustavom BiH, to nam onda pokazuje da imamo situaciju koja nije u skladu s Ustavom BiH.
Marinko Čavara, 28. 9. 2019.
Ni mnogobrojni apeli i upozorenja međunarodne zajednice da se proces uspostave nove izvršne vlasti u FBiH nakon Općih izbora 2018. godine pokrene i provede do kraja, nisu urodili plodom.
Ured visokog predstavnika poziva na formiranje vlasti FBiH bez odlaganja. Blokada procesa formiranja vlasti, kako bi se isposlovale željene izmjene Izbornog zakona, ne samo da produbljuje postojeće podjele u zemlji nego i otežava postizanje bilo kakvog kompromisa.
OHR, 11.2.2020.
Reagovala je i Ambasada SAD-a u BiH pozivajući sve stranke “da ostave po strani uske stranačke interese i fokusiraju se na vršenje vlasti i na potrebe građana”, a iz Delegacije Evropske unije u BiH, između ostalog, navedeno je da je formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini na svim nivoima nakon izbora 2018. od presudnog značaja za proces EU integracije ove zemlje.
To je podjednako važno i za vlasti FBiH, kao i za dva preostala kantona koja još nisu formirala vlast. Imajući u vidu da je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU i da je Vijeće EU pozdravilo Mišljenje Evropske komisije, BiH mora pokazati sposobnost da provede izborne rezultate i spremnost za prevazilaženje poteškoća u duhu dijaloga i kompromisa.
Delegacija EU u BiH, 11.2.2020.
I nakon što su okončani Lokalni izbori 2020. godine, sa izuzetkom izbora u Gradu Mostaru, nema naznaka promjena stava HDZ-a BiH kad je u pitanju imenovanje nove izvršne vlasti u FBiH.
Sa druge strane, nije jasno ni kako bi eventualna ostavka aktuelne Vlade FBiH ni “izglasavanje nepovjerenja” od strane saziva Parlamenta FBiH, koji trenutnoj vladi nije nikada ni izglasao povjerenje jer je to vlada iz minulog mandata, na bilo koji način uticalo na “političku volju” ključnih aktera da pokrenu proces imenovanja nove izvršne vlasti u FBiH.
Ono što je jedino izvjesno u ovom momentu je činjenica da se političke igre bez granica preko leđa građana Federacije nastavljaju, te da ni pandemija COVID-a 19 i sveopšta kriza koju je ona izazvala u svakom segmentu društva nije dovoljna da riječ “odgovornost” spram sudbina građana BiH bude u fokusu političkih partija u našoj zemlji, kako onih na vlasti, tako i opozicionih.
(Istinomjer.ba)