Ove godine obilježava se trideset i jedna godina nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Međutim, izjave političkih aktera/ki, mahom iz entiteta Republika Srpska, koji/e negiraju nezavisnost Bosne i Hercegovine zasigurno će obilježiti još jedan Dan nezavisnosti BiH. Dan nezavisnosti BiH ranije je bio predmet odluke Ustavnog suda, kao i Dan državnosti BiH i tzv. Dan Republike Srpske.
Dan nezavisnosti BiH
Datum koji se obilježava kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 1. mart, iz godine u godinu osporavaju politički aktera/ki, većinom iz Republike Srpske, te se u ovom entitetu ovaj datum uglavnom zvanično i ne obilježava. Među političarima/kama koji/e problematiziraju obilježavanje Dana nezavisnosti BiH prednjači lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Dodik je prošle godine, uoči obilježavanja Dana nezavisnosti BiH, izjavio da “1. mart, koji muslimani obilježavaju kao tzv. Dan nezavisnosti BiH, nije nikakav praznik, već sinonim zla, stradanja i uvoda u krvavi građanski rat”.
U kontekstu Odluke Ustavnog suda BiH iz 2016. godine kojom je kao neosnovan odbijen zahtjev poslanika iz Narodne skupštine RS da Ustavni sud poništi 1. mart kao praznik “koji diskriminira Srbe”, Dodik je 2021. godine ustvrdio da nikada neće provesti odluke Ustavnog suda.
Nikada, i da 66 puta Ustavni sud donese (takvu) odluku, nećemo slaviti. Ovo je gore od Turaka i 500 godina. Ništa tu nije u interesu RS i evo ja prvi nikada neću provoditi odluke Ustavnog suda BiH. BiH je za nas neprijateljska. Kada mi spomenete BiH, mislim da neki neprijatelj juriša i hoće da opet nešto oduzme RS.
Milorad Dodik, 27.2.2021.
Vrijedi podsjetiti i da je prošle godine bivša ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković u instrukciji upućenoj svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH zahtijevala “prigodno i dostojanstveno” obilježavanje Dana nezavisnosti BiH te da se ministarstvima vanjskih poslova zemalja prijema upute zvanične note s obavještenjem o tome.
Nekoliko dana kasnije 18 ambasadora i konzula poslalo je otvoreno pismo ministrici Turković u kojem su obrazložili da neće postupiti u skladu s njenim uputstvom. U pismu su naveli da se prvog marta obilježava “tragični sukob kao nepostojeći državni praznik”, optuživši tom prilikom Turković da ovom instrukcijom, između ostalog, “urušava ustavni poredak BiH u kontinuitetu”.
Podsjetimo, referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine održan je 29.2. i 1.3.1992. godine. Nakon što je na referendumu 99,44% građana/ki Bosne i Hercegovine glasalo “za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive”, Evropska zajednica i države članice su na sjednici održanoj u aprilu 1992. godine priznale državnopravni subjektivitet Bosne i Hercegovine, njen teritorijalni integritet i političku nezavisnost. Bosna i Hercegovine je 22.5.1992. godine postala članica Ujedinjenih naroda.
Dan državnosti BiH
Pored Dana nezavisnosti BiH, i obilježavanje Dana državnosti BiH (25. novembar) iz godine u godinu predmet je problematiziranja pojedinih političara/ki, također onih iz entiteta Republika Srpska. Podsjetimo, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden uputio je u ime naroda SAD-a 23.11.2022. godine najbolje želje članovima Predsjedništva BiH i svim građanima Bosne i Hercegovine povodom obilježavanja Dana državnosti BiH.
Sjedinjene Američke Države snažno podupiru suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine. Pozivamo čelnike Bosne i Hercegovine da ostave razlike po strani i rade na izgradnji bolje budućnosti za narode koje predstavljaju.
Joe Biden, 23.11.2022.
Istog dana iz Kabineta članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović poručeno je da su “dužni da napomenu da BiH nema zakon o praznicima” te da Dan državnosti BiH “nije praznik u cijeloj BiH”.
Milorad Dodik je i povodom obilježavanja Dana državnosti poručio da to za njega nije državni praznik.
Ne znam kojim imenom bih to nazvao ako se zna, a znaju i svi službenici američke ambasade, da 25. novembar nije praznik BiH. Dvadeset i sedam godina od završetka rata dovoljno je vremena da to nauče američki predstavnici u BiH i o tome konačno izvijeste svoju vladu i službu koja se bavi slanjem čestitki u ime predsjednika SAD-a.
Milorad Dodik, 24.11.2022.
Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić okarakterisao je Dan državnosti kao “nepostojeći”:
Ako slavite nepostojeći datum, nepostojeći praznik kojeg nema u zakonu i ustavu, onda dovodite u pitanje legalnost i sve ono što je u Ustavu BiH. (…) Što se tiče nas iz Republike Srpske, mi ćemo slaviti samo ono što je usaglašeno sa sva tri naroda i oba entiteta, sve drugo je nelegalno. Ako žele u Federaciji da slave, mi im nećemo smetati.
Nenad Stevandić, 24.11.2022.
Nedavno je i predsjednik HSS-a i član Predsjedništva HNS-a Mario Karamatić, komentarišući manifestaciju održanu povodom obilježavanja godišnjice oslobođenja Mostara od fašizma u Drugom svjetskom ratu, ustvrdio da je ZAVNOBiH udario temelje “tadašnje BiH”, koja je bila “ništa u Jugoslaviji”.
Današnja Bosna i Hercegovina nastala je Dejtonskim mirovinskim sporazumom, prije toga Federacija je nastala Vašingtonskim mirovinskim sporazumom. Tako da mi sa ZAVNOBiH-om imamo otprilike doticaja ko i s poveljom kralja Tvrtka, znači to je neka daleka povijest, neka druga vremena. Sada, pozivati se na to, u današnje vrijeme, po meni je, u najmanju ruku, debilno.
Mario Karamatić, 12.2.2023.
Podsjećamo, na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, održanom 25.11.1943. godine, usvojena je rezolucija u kojoj je izražena volja delegata da Bosna i Hercegovina bude uspostavljena u obliku federalne državne jedinice koja je ravnopravna drugim državama u Jugoslaviji. U spomenutom dokumentu na više je mjesta istaknuta državnost Bosne i Hercegovine kroz jedinstvo njenih naroda.
Odluke Ustavnog suda o Danu nezavisnosti i Danu državnosti BiH
U Službenom listu Republike Bosne i Hercegovine 30.3.1995. godine objavljen je Ukaz o proglašenju 1. marta Danom nezavisnost Republike Bosne i Hercegovine. U istom broju Službenog lista RBiH objavljen je i Ukaz o proglašenju Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine. Skupština RBiH donijela je oba zakona na sjednici održanoj 28.2.1995. godine.
Trideset poslanika/ca Narodne skupštine Republike Srpske podnijelo je 12.10.2016. i 7.12.2016. godine zahtjeve za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti RBiH i članova 1, 2. i 3. Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti RBiH. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 6.7.2017. godine odbio oba zahtjeva kao neosnovana.
Kada je riječ o Danu nezavisnosti BiH, poslanici/e iz NSRS-a bili/e su stava kako su na referendumu nezavisnost podržali uglavnom Bošnjaci i Hrvati, dok su Srbi bojkotovali referendum. Dodali su i da je spomenuti ukaz potpisao tadašnji predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović u martu 1995. godine, dok je još uvijek trajao sukob u Bosni i Hercegovini, te da se ovaj praznik obilježava samo u Federaciji BiH.
Ustavni sud je, između ostalog, utvrdio da je referendum o statusu BiH predložila Međunarodna arbitražna komisija te da su bili pozvani “svi građani Bosne i Hercegovine, bez ikakvih razlika, i pod međunarodnom kontrolom”. Ustavni sud BiH zaključio je da Zakon o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti BiH ne diskriminiše Srbe u Bosni i Hercegovini niti ih stavlja u diskriminatoran položaj u odnosu na Hrvate ili Bošnjake.
Što se tiče Dana državnosti BiH, poslanici/e NSRS-a tada su također problematizirali/e to što je i ovaj ukaz potpisao Alija Izetbegović u martu 1995. godine, kako su naveli, “za vrijeme tragičnog sukoba u Bosni i Hercegovini”. Dodali/e su da na osnovu toga proizlazi “jasna namjera da se uspostavljanjem 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine apsolutno isključi jedan konstitutivni narod”, tj. srpski narod.
U kontekstu stava poslanika NSRS-a da je osporeni zakon diskriminirajući za srpski narod, Ustavni sud istakao je da je Republika BiH u vrijeme donošenja zakona bila “međunarodno priznata država i članica Ujedinjenih naroda”. Ustavni sud ističe da je značaj 25. novembra u tome što je donesena odluka o konstituisanju Bosne i Hercegovine kao ravnopravne federalne jedinice u Jugoslaviji i da je “Predsjedništvo Prezidija ZAVNOBiH-a bilo sastavljeno na način koji je održavao ravnopravnost svih naroda u Bosni i Hercegovini (predsjedavao je dr. Vojo Kecmanović, a zamjenici su bili Avdo Humo, Đuro Pucar Stari, Aleksandar Preha te sekretar Hasan Brkić)”.
Obilježavanje 9. januara
Ove godine “svečani defile” povodom obilježavanja neustavnog dana Republike Srpske održan je u Istočnom Sarajevu, a ne u Banjoj Luci, što je do sada bio slučaj. Također, prilikom posljednjeg obilježavanja “Dana RS” entitetske vlasti odlikovale su predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt krajem decembra 2022. godine podsjetio je da je Ustavni sud BiH proglasio obilježavanje 9. januara neustavnim.
Odluke Ustavnoga suda BiH su konačne i obvezujuće i moraju se poštovati na cijeloj teritoriji BiH. Dakle, obilježavanje 9. siječnja kao Dana RS pokazuje jasno neprihvaćanje Ustava BiH, vladavine prava i otvoreno nepoštovanje odluka i autoriteta Ustavnoga suda BiH.
Christian Schmidt, 22.12.2022.
Na dan obilježavanja neustavnog Dana RS iz OHR-a su osudili odlikovanje Vladimira Putina od rukovodstva RS, a poručili su i da “postupci i aktivnosti vlasti RS kojima se obilježava i slavi Dan RS mogu imati posljedice”.
Iz Ambasade SAD-a u BiH također je stigla osuda odluke Milorada Dodika da odlikuje Putina, a poručili su i da Dodik “krši odluku Ustavnog suda BiH prema kojoj je obilježavanje neustavno”.
Postupak o ocjeni ustavnosti “proglašenja Republike Srpske” pred Ustavnim sudom RBiH pokrenut je 28. septembra 1992. godine, a deklaracija od 9. januara, kao i “Ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine”, proglašena je neustavnom 8. oktobra 1992. godine.
Ustavni sud BiH je 2015. godine donio odluku prema kojoj je član Zakona o praznicima Republike Srpske, koji se odnosi na obilježavanje dana ovog entiteta, neustavan.
Međutim, bez obzira na odluke, u septembru 2016. godine održan je referendum u kojem su se građani/ke RS izjašnjavali/e da li su za to da se 9. januar obilježava kao Dan Republike Srpske. Ustavni sud BiH zabranio je održavanje ovog referenduma, a nakon što je on, bez obzira na to, održan, poništio je i rezultate referenduma.
Ustavni sud je 2019. godine donio novu odluku na novi zakon u Republici Srpskoj prema kojem je član Zakona o praznicima, u kojem se navodi da se “na osnovu potvrđene volјe građana Republike Srpske 9. januar utvrđuje kao Dan Republike”, neustavan i protivan Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije te protivan Protokolu uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Obilježavanje (ne)ustavnih praznika u Bosni i Hercegovine jedan je od najočitijih primjera nepoštovanja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Obilježavanje Dana nezavisnosti i Dana državnosti BiH pojedinim političkim akterima/kama predstavlja dobar povod za pokušaj ukazivanja na “obilježavanje nepostojećeg praznika” i skupljanje političkih poena. S druge strane, odluke Ustavnog suda o neustavnosti obilježavanja 9. januara još uvijek nisu urodile plodom, a javnost još uvijek čeka na reakcije odgovornih zbog obilježavanja neustavnog praznika.
Tekst je prethodno objavljen u magazinu Start BiH 24.2.2023. godine.
(Istinomjer.ba)