Javnost ne može pozvati na odgovornost zastupnike/ce federalnog Parlamenta zbog načina na koji su glasali/e, jer nemaju uvid u to kako je koji/a zastupnik/ca glasao/la. Parlament Federacije BiH jedina je viša zakonodavna institucija u BiH koja ne objavljuje rezultate glasanja.
Greška u prebrojavanju poimeničnih glasova u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH prilikom odlučivanja o inicijativi “Baby Steps” o pratnji na porodu u januaru 2026. godine ponovo je skrenula pažnju na problem transparentnosti glasanja u najvišoj federalnoj zakonodavnoj instituciji.
Prema poslovnicima oba doma Parlamenta FBiH, glasanje je javno ako Ustavom Federacije ili zakonom nije utvrđena obaveza tajnog glasanja (1, 2). Prema potrebi se provodi i pojedinačno glasanje, kada se svaki/a zastupnik/ca proziva i izjašnjava da li je za, protiv ili suzdržan/a, a glasove prebrojava sekretar doma. Elektronsko glasanje omogućeno je u Predstavničkom domu FBiH, ali javnost nema uvid u to kako su glasale osobe koje su glasovima građana i građanki neposredno izabrane u ovo zakonodavno tijelo.
Prebrojavanje glasova
Na 28. redovnoj sjednici, održanoj 19. i 20. januara 2026. godine, zastupnici/e su glasali/e za inicijativu o pravu pratnje na porodu koje je podnijelo Udruženje “Baby Steps” putem izmjena i dopuna Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata FBiH. Zbog sumnje u tačnost glasanja, zastupnici/e su o ovoj tački glasali/e poimenično, a predsjedavajući Predstavničkog doma Dragan Mioković konstatovao je da je za ovu tačku bilo 48 glasova “za” i 39 “suzdržanih”, te prijedlog nije prošao.
Nedugo nakon glasanja, iz Udruženja “Baby Steps” oglasili su se putem Facebooka, navodeći da je došlo do greške u glasanju te da je Udruženje evidentiralo 50 pojedinačnih glasova za inicijativu.
Poslije burne rasprave, na nastavku sjednice 20. januara ova je tačka ipak dospjela na dnevni red nakon što je usvojen zaključak zastupnika Mahira Mešalića. Međutim, zbog nedostatka konsenzusa u ovom domu, prijedlog je ipak vraćen u formu nacrta, te će se o njemu raspravljati u redovnoj proceduri.
Istinomjer je kontaktirao Udruženje “Baby Steps”, iz kojeg su podsjetili da je ovo drugi put kako se ova inicijativa našla pred zastupnicima/ama te da prethodno nije bila uvrštena na dnevni red u novembru 2025. godine.
Razlozi za izostanak političke podrške i nedostavljanje mišljenja nadležnog ministarstva (koje do danas nije dostavljeno iako je prijedlog zakona dostavljen na mišljenje još u septembru) nisu nikada transparentno saopćeni ni nama, ni porodiljama, ni široj javnosti.
Amila Tatarević, 23.1.2026.
Tatarević, predsjednica ovog udruženja, istakla je da je fokus diskusije bio značajno više na potrebama zdravstvenih radnika i institucionalnim kapacitetima, dok su prava porodilja i pacijentica bila marginalizovana, bez obzira na činjenicu što je ovakva praksa ustaljena širom svijeta.
Ovakva situacija desila se i u februaru 2025. godine, kada Predstavnički dom nije usvojio zaključak zastupnika Mirze Čelika da Vlada FBiH dostavi detaljnu informaciju o utrošku doniranih sredstava za sanaciju i obnovu područja pogođenih poplavama.
Ovim je povodom medij Detektor uputio upite o glasanju, na koje je, kako navodi, odgovorilo “nešto više od deset zastupnika i delegata”. Većina onih koji/e su odgovorili/e smatra da je postojeća praksa netransparentna, a predsjedavajući Predstavničkog doma Dragan Mioković izjavio je da lično podržava veću transparentnost u radu doma. Međutim, za Detekor je tada naglasio da tokom njegovog mandata nisu zaprimljene formalne inicijative za ukidanje tajnog glasanja.
Netransparentnost Parlamenta Federacije BiH
Prema podacima analize “Otvorenost zakonodavnih institucija u BiH i regionu” za 2025. godinu, objavljenoj putem projekta “Regional Openness Index”, utvrđeno je da, regionalno, sve skupštine entiteta i pokrajina tradicionalno imaju lošije rezultate od državnih zakonodavnih institucija kada je riječ o otvorenosti i transparentnosti rada. Tako je otvorenost Parlamenta FBiH 40,45%, od čega Predstavnički dom ispunjava 42,25%, a Dom naroda ispunjava tek 38,65% indeksa otvorenosti.
Iako je moguće pronaći zapisnike sa sjednica federalnog Parlamenta, ne objavljuju se pojedinačna glasanja poslanika/ca i delegata/kinja, već samo konačan zbir glasova, što je svakako negativna praksa, jer je javnost uskraćena za informacije o tome kako su glasali/e njihovi/e izabrani/e predstavnici/e. Preporuka je da se ovakva praksa izmjeni.
Otvorenost zakonodavnih institucija u BiH i regionu, 2025. godina
Ovakve preporuke daje i Transparency International u BiH, navodeći da parlamentarne procedure moraju biti transparentnije. Parlament FBiH jedini od najviših zakonodavnih institucija u BiH ne objavljuje rezultate glasanja tokom sjednica iako su “Institucionalna komunikacija” i “Modernizovana, funkcionalna, transparentna i efikasna javna uprava usmjerena prema potrebama građana” dva ključna cilja reforme javne uprave u BiH, kako navode iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave BiH (PARCO).
Istinomjer je kontaktirao i Predstavnički dom Parlamenta FBiH upitom o grešci u brojanju, inicijativama o elektronskom glasanju i objavom rezultata glasanja, ali iz ove institucije nismo dobili odgovor.
Iako su transparentnost i odgovornost institucija jedan od ključnih postulata demokratskog društva i prožimaju temelje brojnih preporuka za reformu bh. javne uprave, volja pripadnika vladajućih struktura nedostaje. Inicijative protiv tajnog glasanja nisu upućene u parlamentarnu proceduru niti su se našle na dnevnom redu neke sjednice ovog doma.
Bez uvida u proces glasanja, javnost nema mogućnost da odgovornim smatra političke aktere koji su neposrednim glasovima građana i građanki Federacije BiH izabrani/e u federalni Parlament.
(Istinomjer.ba)