Događaji koji su uslijedili nakon izricanja prvostepene presude Miloradu Dodiku pred Sudom BiH pokazali su svu netransparentnost i manjkavosti u kriznom komuniciranju najviših pravosudnih institucija i policijskih agencija u zemlji. Manjak zvaničnih informacija otvorio je prostor za brojne spinove i dezinformacije, a predstavnici medija i stručne javnosti slažu se da loše komuniciranje institucija, osim što otežava objektivno izvještavanje o temama od velikog javnog interesa, može dovesti i do širenja panike i straha među građanima/kama.
Sud BiH 26. februara 2025. godine prvostepeno je osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika entiteta zbog nepoštovanja i neprimjenjivanja odluka visokog predstavnika. Nakon izricanja presude, Dodik je inicirao uvođenje zakona koji su protumačeni kao podrivanje ustavnopravnog poretka države. Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) 27. februara usvojila je zakone kojima se na teritoriji RS zabranjuje rad Tužilaštva BiH, Suda BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Dodik je 5. marta 2025. godine potpisao ukaze o zakonima i oni su istog dana objavljeni u Službenom glasniku RS. Ustavni sud BiH je ove zakone privremeno stavio van snage. Sud BiH je za Dodikom, premijerom RS Radovanom Viškovićem i predsjednikom NSRS Nenadom Stevandićem raspisao potjernicu zbog neodazivanja na saslušanje povodom usvajanja pomenutih zakona.
Kako su prenjeli brojni mediji pozivajući se na policijske agencije u BiH centralna potjernica za predsjednikom RS-a, predsjednikom NSRS i premijerom RS raspisana je 17. marta. Portal Slobodna Bosna koji je objavio i fotografije potjernice, pisao je da je u sisteme kantonalnih policija potjernica za Miloradom Dodikom i drugima unesena 18. marta, dok je SIPA 20. marta dopis uputila službi Granične policije.
Međutim tu informaciju na svojim zvaničnim stranicama nisu objavili ni Tužilaštvo BiH ni Sud BiH, a ona se ne može naći ni na zvaničnoj stranici SIPA-e. Istinomjer je pokušao dobiti zvaničnu informaciju o centralnoj ali i međunarodnoj potjernici, no odgovor iz Tužilaštva BiH i SIPA-e nismo dobili do momenta objave ovog teksta.
Javna potvrda informacije da je potjernica raspisana stigla je iz federalnog MUP-a. Kako je u programu N1 televizije 19. marta potvrdio direktor MUP-a FBiH Vahidin Munjić, ova policijska agencija centralnu potjernicu dobila je 18. marta 2025. godine.
Potjernica je raspisana na prijedlog Suda Bosne i Hercegovine. Svi policijski organi u BiH su obavezni da te osobe, ukoliko dođu u kontakt s njima, uhapse i predaju u nadležnost Sudu BiH.
Vahidin Munjić, 19.3.2025.
Netransparentnost institucija
Novinarka portala Detektor Lejla Memčić i ranije je ukazivala na lošu komunikaciju SIPA-e sa javnošću, a u komentaru za Istinomjer kaže kako smatra da su i ostale institucije pokazale da nisu sposobne komunicirati u kriznim situacijama. Ističe da ni jedna institucija nije održala press konferenciju, a da su se rijetke oglašavale saopćenjima za javnost, što je uveliko otežavalo izvještavanje o ovoj temi.
Od izricanja prvostepene presude Miloradu Dodiku pa tokom svih radnji koje su potom uslijedile, komunikacija institucija s javnosti je na veoma oskudnom nivou što otežava posao novinarima dok se susreću s pritiscima i kritikama upravo tih institucija o tome na koji način trebaju raditi svoj posao. Zbog nedovoljno zvaničnih informacija, kao i kolege s drugih medija, morala sam tražiti potvrde iz nezvaničnih izvora što je teško potvrditi i nekada te informacije mogu biti pogrešne.
Lejla Memčić, 3.4.2025.
SIPA i Granična policija, kako kaže Memčić, imale su poneko saopćenje ali tek nakon što u javnost dospiju neprovjerene i netačne informacije pa su imali potrebu da ih demantuju i “usput daju lekcije novinarima o tome kako da rade svoj posao”.
Tokom krize u SIPA-i, četiri dana su igorisali upite i pozive da bi se potom oglasili saopćenjem i pozvali medije da čekaju zvanične informacije nadležnih institucija, optuživši ih da svojim pogrešnim informisanjem stvaraju paniku kod građana Bosne i Hercegovine. Slično je postupila i Granična policija kada su rekli da ih kontaktiramo ako želimo objaviti tekst u kojem pominjemo Graničnu policiju. Da se neko iz odnosa s javnošću javlja na telefon i odgovara na upite ne bi bilo potrebe da se traže nezvanične potvrde. Sud BiH moram izdvojiti jer su imali kakvu-takvu komunikaciju. Iako su informacije znale biti nepotpune, znam da kada pošaljem upit Sudu, da ću dobiti odgovor i u slučaju da mi ne mogu ustupiti određenu informaciju.
Lejla Memčić, 3.4.2025.
Kaže da se državnom sudu i tužilaštvu obratila više od deset puta uglavnom sa istim upitima vezanim za privođenje, pritvor, raspisivanje potjernice i ostalim radnjama koje su ove institucije poduzimale u vezi Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića. Odgovore je redovno dobijala iz Suda BiH dok Tužilaštvo i Granična policija nisu odgovorili ni na jedan upit Detektora.
Sud je na svaki upit odgovorio, ali su me u nekim situacijama uputili da se obratim Tužilaštvu. S druge strane, Tužilaštvo nije zvanično odgovorilo ni na jedan upit, a koliko sam upratila, na upite nisu odgovarali ni kolegama iz drugih medija. Ni Granična policija nije odgovorila na upite osim što su se oglasili saopćenjem da provode istragu o Dodikovom prelasku državne granice nakon raspisivanja potjernice. SIPA jeste, ali tek nakon što je Darko Ćulum podnio ostavku.
Lejla Memčić, 3.4.2025.
Prostor za spinove
Nedostatak zvaničnih informacija otvorio je prostor za brojna pitanja o radu policijskih agencija i pravosudnih institucija, ali i za špekulacije poput one koju je iznio predsjednik Srbije Aleksandar Vučići u programu televizije Informer 21. marta 2025. godine kada je ustvrdio da je za Miloradom Dodikom, Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem raspisana međunarodna potjernica, iako zahtjev za njeno raspisivanje tada nije postojao.
Kako da dođe Milorad Dodik u Narodnu skupštinu Republike Srbije i predstavi nešto i on i Višković i Stevandić kad je raspisana međunarodna potjernica za njima.
Aleksandar Vučić, 21.3.2025.
Međutim nekoliko dana nakon što je Aleksandar Vučić iznio tvrdnju da on ne može doći u Srbiju, Milorad Dodik ipak je posjetio Beograd gdje je upravo uz Vučića prisustvovao obilježavanju godišnjice zračnih udara NATO saveza na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju 1999. godine. Ovu vijest objavila je i Radiotelevizija Republike Srpske uz fotografije i video zapis skupa. Tih dana još uvijek nije bilo zatraženo raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom. Nakon Beograda Dodik je otputovao u Izrael i učestvovao na međunarodnoj konferenciji o borbi protiv antisemitizma, a potom je otputovao u Moskvu gdje se sastao s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.
Na zvaničnoj internet-stranici Granične policije BiH 25. marta objavljena je informacija da ova agencija po naredbi direktora Mirka Kuprešakovića provodi istragu u vezi Dodikovog prelaska državne granice. Kako je navedeno u saopštenju Granična policija poduzima “sve mjere i radnje na utvrđivanju okolnosti i načina na koji je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prešao granicu između BiH i Republike Srbije”.
Novinarka televizije N1 Tina Jelin – Dizdar smatra da praksa objavljivanja šturih saopštenja tek kada se pojave nezvanične informacije ostavlja mnogo prostora za brojne dezinformacije.
I dalje čekam na odgovor Granične policije BiH kako su Milorad Dodik i Nenad Stevandić prešli granicu BiH i Srbije. Istraga je toku, kako su šturo saopćili, a nakon što smo nezvanično dobili izvještaj od svojih izvora o tome što se zapravo desilo. Dakle, komunikacija s Graničnom policijom svedena je na štura saopćenja ako do njih i dodje. Novinari su na žalost prisiljeni tražiti nezvanične informacije od kojih je neke teško provjeriti. S obzirom na standarde N1 koji zahtjevaju više izvora, informacija se često ne može plasirati u javnost. U slučaju Tužilaštva, stvari su još gore. Na odgovor se čeka danima. Tužilastvo je uvelo praksu odgovora samo petkom, što sve navedeno dodatno otežava. Posebno što na dnevnoj bazi mediji objave desetak nezvaničnih informacija iz Tužilaštva i Suda što je nemoguće provjeriti, dobiti kredibilnu potvrdu.
Tina Jelin – Dizdar, 4.4.2025.
Sud BiH tek je 27. marta 2025. godine prvi put objavio neku informaciju u vezi sa ovim predmetom kada je saopšteno da je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH da se za Miloradom Dodikom raspiše međunarodna potjernica zbog počinjenog krivičnog djela “napad na ustavni poredak”. Međutim, kako je prenio portal DW Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev Suda BiH za raspisivanjem potjernice. S druge strane centralna poternica koja važi na teritoriji BiH i dalje je na snazi.
Zabrinutost javnosti
Događaji koji su uslijedili nakon izricanja prvostepene presude Miloradu Dodiku izazvali su zabrinutost i unjeli dodatni nemir među građanima/kama u oba bh. entiteta. Tome su kako smatra profesorica na odsjeku komunikologija/žurnalistika Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Belma Buljubašić, uz netransparentne institucije doprinjeli i pojedini mediji ali i pojedinci.
Ukoliko nemamo tačnu informaciju otvara se prostor za različita nagađanja, a svemu tome doprinose i samoprozvani eksperti, kao i pojedini mediji koji svjesno šire paniku, a situacija je svakako dovoljno stresna, pa se tim unosi dodatni nemir. Treba imati u vidu i da je dio stanovništva ozbiljno istraumatizovan svim što su preživjeli u prošlosti, pa je ovih dana najčesće pitanje “hoće li to ponovo rat”. To znači da osim što su zakazale institucije, zakazali su i eksperti, jer su njihove analize na nivou nagađanja.
Belma Buljubašić, 3.4.2025.
Slično mišljenje ima i Lejla Memčić koja posebno ističe razliku u komuniciranju domaćih institucija u odnosu na komunikaciju institucija u drugim zemljama. Kada se slične situacije dese u nekim drugim državama, kako kaže Memčić, institucije sazivaju vanredne press konferencije, nadležni se odmah obrate javnosti s informacijama koje u tom trenutku mogu biti dostupne čime se automatski sužava prostor za širenje lažnih i nepotpunih informacija.
Nažalost, kod nas je ustaljena praksa da insitucije šute jer nisu u stanju komunicirati u kriznim situacijama. U postkonfliktnom društvu kao što je bosanskohercegovačko, svaka kriza donese novu bojazan od rata. Ova posljednja je proizvela dodatni strah kod građana jer nisu mogli čuti poruke da institucije rade svoj posao osim političara čije su izjave više ratno-huškačke nego umirujuće.
Lejla Memčić, 3.4.2025.
Dešavanja u proteklih mjesec dana nisu samo ogolila nedostatak transparentnosti pravosudnih i sigurnosnih institucija u BiH, već su otvorila i pitanja o njihovoj sposobnosti da efikasno djeluju ali i komuniciraju u kriznim situacijama. Nepostojanje zvaničnih informacija stvorilo je plodno tlo za dezinformacije, spekulacije i političke spinove, dodatno produbljujući nesigurnost i nemir među građanima. I dalje su ostala brojna neodgovorena pitanja poput onih o mogućnosti privođenja Dodika, Viškovića i Stevandića, kao i odgovornosti Granične policije za njihov prelazak državne granice uprkos raspisanoj potjernici. Netransparentna komunikacija svakako će se odraziti i na ionako nisko povjerenje javnosti u rad ključnih državnih organa.
(Istinomjer.ba)