Više od godinu nakon usvajanja dopuna Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH, kojima je omogućen povrat PDV-a pri kupovini prve nekretnine, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje usvojio je pravilnik neophodan za njegovu primjenu. Kašnjenje u usvajanju pravilnika pratila su međusobna optuživanja članova Upravnog odbora UIO-a i političkih aktera za blokadu procesa.
Dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH koje su se odnosile na povrat PDV-a prilikom kupovine prve nekretnine predložili/e su zastupnici/e u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović (SDP), Sanja Vulić (SNSD), Mia Karamehić-Abazović (NiP), Sabina Ćudić (NS) i Čedomir Stojanović (DEMOS).
Zakon je stupio na snagu 12. aprila 2025. godine, a vrijedi spomenuti da je jednoglasno izglasan u oba doma državnog Parlamenta.
Najvažnija odredba ovog zakona svakako je bila obaveza UIO da donese podzakonske akte na osnovu kojih bi se ovaj zakon u potpunosti primjenjivao.
Upravni odbor UIO-a obavijestio je javnost sredinom aprila 2025. godine da je izradio prvi Nacrt pravilnika o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o povratu PDV-a prilikom kupovine prve nekretnine te da je neophodno mišljenje članova o tom nacrtu.
UIO je zbog velike zainteresovanosti javnosti u septembru 2025. godine objavio Nacrt pravilnika o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost na internet-stranici konsultacije.ba.
Ova institucija je u odgovoru na Istinomjerov upit sredinom marta 2026. godine navela da je završila sve svoje obaveze u vezi s izmjenama Pravilnika o PDV-u, uključujući pripremu nacrta i javne konsultacije, te da je za konačno usvajanje bio nadležan Upravni odbor UIO-a.
Optužbe o tome ko je kriv za kašnjenje u usvajanju pravilnika čule su se s više strana. Predsjedavajući Upravnog odbora UIO-a i državni ministar finansija i trezora Srđan Amidžić optužio je članove ovog odbora koji dolaze iz Federacije BiH da namjerno ne prisustvuju sjednicama ovog tijela.
Pa, evo, samo da vas podsjetim. Zadnji put kad smo imali sjednicu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, niko nije došao, iako su imali 15 dana da dođu, oni su to vezali za vjerski praznik, ali imali su 15 dana da pošalju izjašnjenje mailom. Pravilnik nije doživio nikakve izmjene. Vi ste mogli mailom poslati u 15 dana, u 15 minuta, samo kažete: “Da, ja sam za” ili “Ja sam protiv” (…). Jer su oni to vezali sa nekim dugovanjima koja Republika Srpska ima prema Federaciji, prilikom čega su zanemarivali obaveze koje Federacija ima prema Republici Srpskoj.
Srđan Amidžić, 23.6.2026.
Sjednica o kojoj govori Amidžić trebala je biti održana krajem maja 2026. godine, ali ona nije održana jer se na sjednici nisu pojavili članovi Upravnog odbora Zijad Krnjić i federalni ministar finansija Toni Kraljević.
Ja sam njemu (Srđanu Amidžiću) prije 15 dana poslao obavijest da je dan poslije sjednice Kurban-bajram i da nije u redu da zakazujemo tad, jer da ne bih mogao na neki normalan način pristupiti tom vjerskom prazniku, međutim, on je to izignorisao. Ministar Kraljević se složio sa mnom.
Zijad Krnjić, 26.5.2026.
Inače, verbalni sukob između dva člana Upravnog odbora UIO-a Amidžića i Krnjića desio se nakon urušavanja mosta na Graničnom prijelazu Gradiška. Tada je zbog nepodržavanja odluke da se otvori alternativni granični prijelaz Amidžić iznio ksenofobne uvrede na Krnjićev račun. Također, u Upravnom odboru UIO-a još uvijek nije došlo do dogovora o poravnanju dugova entiteta oko preraspodjele sredstava od poreza. Čelnici iz oba entiteta zahtijevaju poravnanje dugova.
S druge strane, jedan od predlagača, Saša Magazinović, optužio je Srđana Amidžića da je kriv za neusvajanje pravilnika. Magazinović je 21. aprila 2026. godine Amidžiću uputio otvoreno pismo.
Pravilnik je usvojen nakon više od godinu od usvajanja dopuna zakona, tačnije, 22. juna 2026. godine.
Gostujući u programu Televizije Sarajevo, Saša Magazinović govorio je o značaju usvojenih zakona i pravilnika. Magazinović je također ponovio da je kašnjenje kada je u pitanju usvajanje pravilnika krivica Srđana Amidžića.
Pravilnik o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost
Pravilnik je objavljen u Službenom listu BiH 30. juna 2026. godine, a on uređuje postupak ostvarivanja prava na povrat PDV-a za kupovinu prve stambene nekretnine, bez obzira na starosnu dob pojedinca.
Pravo na povrat imaju punoljetni/e državljani/ke Bosne i Hercegovine sa stalnim prebivalištem u BiH koji/e kupuju novoizgrađeni stan ili kuću i koji/e u prethodnih sedam godina nisu bili/e vlasnici/e ili suvlasnici/e stambene nekretnine.
Povrat se može ostvariti za površinu do 40 metara kvadratnih, uz dodatnih 15 metara kvadratnih za svakog člana porodičnog domaćinstva koji ispunjava propisane uslove, dok se za stanove veće površine povrat obračunava srazmjerno.
Pravilnik također propisuje da se kupljena nekretnina ne smije otuđiti u roku pet godina od odobrenja povrata, jer bi, u suprotnom, korisnik bio dužan vratiti cjelokupan iznos povrata s pripadajućom kamatom.
Posebno je značajno da maksimalni iznos povrata nije vezan za stvarno plaćenu cijenu stana, već za prosječnu cijenu stana u Bosni i Hercegovini, koju objavljuje Agencija za statistiku BiH, što predstavlja jedno od najvažnijih finansijskih ograničenja ovog pravilnika.
Slična zakonska rješenja u regionu
Neke susjedne zemlje imaju slična zakonska rješenja kao Bosna i Hercegovina. Najsličnije rješenje ima Srbija, gdje je Zakonom o porezu na dodatnu vrednost definisana refundacija PDV-a pri kupovini prvog stana. Pravo na refundaciju imaju sva fizička lica koja su punoljetna s prebivalištem u Srbiji, koja od 1. jula 2006. godine nisu imala stan u svom (su)vlasništvu i koja prvi put kupuju nekretninu. Povrat se priznaje za površinu do 40 m² za kupca i dodatnih 15 m² po članu porodičnog domaćinstva.
U Hrvatskoj je 2025. godine donesena izmjena Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, kojim su uvedene olakšice za sticanje prve stambene nekretnine. Za novogradnju ili gradnju isplaćuje se iznos do 50% plaćenog PDV-a, a kod kupovine nekretnine oporezovane porezom na promet nekretnina, porez se vraća fizičkom licu. Pravo je ograničeno, za razliku od Srbije i BiH, na hrvatske državljane mlađe od 45 godina.
Crna Gora nema zakonskih rješenja koja predviđaju olakšice pri kupovini prve nekretnine.
Proces donošenja pravilnika obilježile su međusobne optužbe članova Upravnog odbora UIO-a i političkih zvaničnika o odgovornosti za zastoj. Bez obzira na različita tumačenja razloga kašnjenja, pravilnik je usvojen tek godinu i po nakon stupanja zakonskih izmjena na snagu.
(Istinomjer.ba)