Analize

Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u FBiH ne prepoznaje status pedagoga-psihologa

Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj se trebao razmatrati Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u FBiH prekinuta je 4. marta 2024. godine, a najviše polemike o ovom zakonskom rješenju izazvala je činjenica da Nacrt ne prepoznaje status pedagoga-psihologa.

Izvor: Freepik

Vlada Federacije BiH je u decembru 2023. godine, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, utvrdila Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u FBiH. Ovim zakonom uređuju se pravo psihologa na samostalno obavljanje poslova u struci, pripravnički staž, stručni ispit i izdavanje licence, prava i obaveze psihologa i korisnika njihovih usluga, način obavljanja djelatnosti psihologa, komora psihologa te nadzor nad obavljanjem djelatnosti psihologa kao djelatnosti od interesa za Federaciju BiH.

Kako ističu iz federalne Vlade, zbog nepostojanja zakonskog okvira za djelovanje psihologa, društvo je suočeno s posljedicama kao što su korištenje psiholoških mjernih instrumenata od nestručnih lica, upitna pouzdanost i valjanost korištenog psihološkog instrumentarija, zloupotreba psiholoških instrumenata, neregulisan pripravnički staž, zapošljavanje i organizacija posla psihologa.

Ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić naveo je da Nacrt zakona postavlja standarde i propise za obavljanje psihološke prakse, osiguravajući da samo kvalifikovani stručnjaci mogu pružati ove usluge.

Zakon o djelatnosti psihologa svoju važnost pronalazi u unaprjeđenju kvaliteta pružanja psiholoških usluga i zaštite korisnika tih usluga postavljajući jasne standarde i propise za obavljanje psihološke prakse, osiguravajući da samo kvalifikovani stručnjaci mogu pružati ove, za naše društvo, iznimno važne usluge. Regulisanjem djelatnosti psihologa također će se doprinijeti i podizanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i smanjenju stigme povezane s traženjem psihološke pomoći.

Adnan Delić, 3.3.2024.

Na 10. redovnoj sjednici Predstavničkog dom Parlamenta FBiH, koja je počela 4. marta 2024. godine, zastupnici/e su, kao sedmu tačku dnevnog reda, trebali/e razmatrati Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u FBiH. Međutim, sjednica je prekinuta prije usvajanja dnevnog reda, nakon što nije podržan zaključak da dopredsjedavajući Mladen Bošković može voditi sjednicu umjesto predsjedavajuće u ostavci Mirjane Marinković-Lepić. Još uvijek nije objavljeno kada će se sjednica nastaviti.

Analiza Nacrta zakona o djelatnosti psihologa u FBiH privukla je pažnju većeg broja čitatelja/ki platforme Javna rasprava kada je riječ o glasanju na zakon i izdvojene teme. U kategoriji pitanja na predloženi zakon evidentno je da dio javnosti kao problem predloženog zakonskog rješenja vidi činjenicu da Nacrt ne prepoznaje status pedagoga-psihologa.

Naime, Nacrt zakona o djelatnosti psihologa predviđa da je jedan od opštih uslova za samostalno obavljanje psihološke djelatnosti završen studij psihologije. Neophodan je i položen stručni ispit ili više od tri godine radnog staža u struci, odobrenje za samostalno obavljanje poslova u struci koje je izdala komora psihologa (licenca) te članstvo u komori psihologa, odnosno upis u registar komore psihologa.

Najčešće primjedbe na Nacrt zakona upućene zastupnicima/cama u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH na platformi Javna rasprava vezane su upravo za odredbe Nacrta zakona koje osporavaju kompetencije pedagoga-psihologa. Između ostalog, čitatelji/ke navode da bi usvajanjem ovakvog zakonskog rješenja diplome pedagoga-psihologa stečene na javnim univerzitetima u BiH bile osporene, iako su istovremeno priznate u zemljama Evropske unije, što bi doprinijelo odlasku visokoobrazovanog stanovništva iz BiH.

S tim u vezi zastupnik Admir Čavalić (SBiH) naveo je kako će nastojati da se u konačnom prijedlogu zakona “napravi izuzeće za pedagoge-psihologe i na taj način zaustavi nepravda iz Nacrta”.

Također, zastupnik Sanel Kajan (DF) iznio je mišljenje da “trenutni nacrt zakona ne prepoznaje hiljade mladih ljudi, diplomiranih pedagoga-psihologa ili magistara psihologije, kojima je osnovni studij Pedagogija i psihologija”, odnosno da usvajanjem zakona u trenutnom obliku diplomirani pedagozi-psiholozi ne bi mogli raditi na području FBiH, ali bi mogli radi u entitetu Republika Srpska ili u Brčko distriktu.

Klubovi SBiH i NES-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH uputili su 4. marta 2024. godine zaključak kojim pozivaju Vladu FBiH i nadležno ministarstvo da pri izradi prijedloga zakona o djelatnosti psihologa u FBiH prepoznaju i priznaju kompetencije bachelora pedagogije-psihologije, diplomiranih pedagoga-psihologa, magistara društvenih nauka iz područja psihologije i magistara psihologije koji su obrazovanje stekli na Univerzitetu u Tuzli i drugim akreditovanim univerzitetima u BiH te da im se zakonom o psihološkoj djelatnosti u FBiH omogući obavljanje psihološke djelatnosti.

Na platformi Javna rasprava možete pročitati detaljniju analizu ovog zakona, glasati za ili protiv rješenja koja nudi te postaviti pitanja i dati prijedloge parlamentarcima i parlamentarkama o ovom i drugim zakonima.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!