Na samitu “Otvoreni Balkan“, koji je 8.6.2022. godine održan u Ohridu, u svojstvu gosta učestvovao je i predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija. Obraćajući se prisutnima, Tegeltija je rekao da nema odgovora zašto u BiH nema konsenzusa za ovaj projekt te da, u vezi s tim, “jednostavno postoji šutnja“.
”Ako imate pisanu inicijativu i ona stoji u fiokama onih koji bi trebalo da odluče”, ustvrdio je tom prilikom Tegeltija te dodao:
Po meni, razlozi su predrasude iz prošlosti o tome ko je predlagač ove inicijative i ko će da iz toga profitira, da li je ovo zamjena za Zapadni Balkan ili EU. Dio je i političkih uticaja pojedinih grupacija koje smatraju da bi to bio neuspjeh ako bi se ovakve inicijative prihvatile. Uvijek u BiH ima i uticaja sa strane, pojedinaca i ambasada, koji smatraju da BiH ne treba da bude u Otvorenom Balkanu.
Zoran Tegeltija, 8.6.2022.
Naglasivši da se pozivu da učestvuje na samitu u Ohridu odazvao jer je uvjeren da ideju “Otvorenog Balkana“ podržava cijela poslovna zajednica u BiH”, Tegeltija je ustvrdio:
Ovdje sam jer znam da najveći broj građana u BiH podržava ovaj projekt, kao i zbog činjenice da predstavnici BiH učestvuju u svim pregovorima na tehničkim nivoima koji se vode u okviru ‘Otvorenog Balkana’ i da smo spremni potpisati sve sporazume onog trenutka kada se o tome donese politička odluka.
Vijeće ministara BiH, 8.6.2022.
Ocijenivši, kako se još navodi, da “Otvoreni Balkan“ može pokrenuti cjelokupni ekonomski potencijal regiona i da će Bosna i Hercegovina, prije ili kasnije, postati članica ove inicijative, predsjedavajući Vijeća ministara BiH rekao je da privredne komore u BiH neprestano sarađuju s privrednim komorama u regionu, da poslovna zajednica BiH sarađuje s privrednicima iz zemalja regiona, a turistički radnici zajedno koncipiraju turističke ponude, dodavši da “njih nikada neće zaustaviti politička neslaganja i nespremnost da ovaj proces bude završen“.
Nekoliko dana nakon samita u Ohridu, u intervjuu za beogradsku Politiku, Tegeltija je još jednom potvrdio svoju punu podršku projektu “Otvoreni Balkan” te izrazio nadu da će se to u veoma kratkom roku desiti.
Tom prilikom, na konstataciju novinara da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nedavno na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH stavio ovo pitanje, ali nije došlo do realizacije, Tegeltija je izjavio:
Pre više od godinu dana, pripremajući se za samit u Sofiji, dobio sam informaciju da je Predsedništvo BiH faktički prihvatilo inicijativu “Otvoreni Balkan”, da bih, zatim, bio informisan da je inicijativa formalno odbijena. Još od tada pokušavam da objasnim članovima Predsedništva BiH koliko je važno za naše građane da se pridružimo ovoj inicijativi. Zbog toga sam pre samita u Ohridu ponovo pisao članovima Predsjedništva BiH i molio ih da na dnevni red stave ovu tačku i odobre BiH pristupanje „Otvorenom Balkanu”. Nažalost, ovo pitanje još nije razmatrano.
Zoran Tegeltija, 13.6.2022.
Potvrdivši da je Dodik zatražio da se ta tačka uvrsti u dnevni red sjednice Predsjedništva, ali da, kako je rekao, druga dva člana Predsjedništva BiH, g. Komšić i g. Džaferović, nisu uopšte željela da razgovaraju o inicijativi “iako nemaju nikakvih argumenata zbog čega inicijativa nije dobra za BiH i zašto neće da je prihvate, zašto ne žele uopšte da je razmatraju”.
Ja ću još jednom pokušati da članovima Predsjedništva BiH iznesem razloge zbog kojih BiH treba da bude deo “Otvorenog Balkana”. Nadam se da ću naići na razumijevanje jer poruke da treba da budemo deo „Otvorenog Balkana” koje dolaze iz poslovne zajednice mnogo su glasnije i jasnije od nemuštih izgovora političara koji su suprotnog stava.
Zoran Tegeltija, 13.6.2022.
INFO BOX:
U oktobru 2019. godine predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, bivši premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama potpisali su u Novom Sadu Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju “malog Schengena” između ove tri zemlje. Tom je prilikom rečeno da bi ova deklaracija trebalo da pomogne da čitav region Zapadnog Balkana počne funkcionisati na četiri ključne slobode Evropske unije – slobodi kretanja kapitala, robe, usluga i ljudi.
Na sastanku tri spomenuta lidera u julu 2021. godine inicijativa je preimenovana u “Otvoreni Balkan”, a dogovoreno je da do 2023. godine budu ukinute granične kontrole između zemalja sudionica. Pritom su potpisani Memorandum o razumijevanju i saradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na Zapadnom Balkanu, Memorandum u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada i Sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa.
U kontekstu dosadašnjih stavova Predsjedništva BiH o inicijativi “Otvoreni Balkan”, odnosno ranije “mali Schengen”, treba podsjetiti da ovaj organ izvršne vlasti u BiH do danas nije donio odluku da se naša zemlja pridruži ovom projektu. S druge strane, Predsjedništvo BiH je svojevremeno upravo od Vijeća ministara BiH zatražilo da da svoj doprinos u smislu stvaranja uslova da Predsjedništvo ima na raspolaganju sve potrebne elemente kako bi donijelo odluku o tome da li BiH treba ili ne biti dijelom “Otvorenog Balkana”.
U tom smislu, podsjećamo da je Predsjedništvo BiH, na 16. redovnoj sjednici održanoj 17.9. 2020. godine, usvojilo zaključak kojim “pozdravlja inicijativu Republike Albanije, Republike Sjeverne Makedonije i Republike Srbije da pokrenu proces bolje međusobne saradnje kroz ‘mali Schengen’”.
Tom prilikom je u tački 2. usvojenog zaključka upućen nalog Vijeću ministara BiH da, “koristeći EU RIA (Regulatory lmpact Assessment), napravi cjelovitu analizu interesa i koristi koje bi BiH imala u slučaju da Bosni i Hercegovini bude, putem zvaničnog dokumenta, ponuđeno pristupanje inicijativi ‘mali Schengen'” te da spomenutu analizu dostavi Predsjedništvu u roku od 30 dana.
Mjesec kasnije, na sjednici održanoj 22.10.2020. godine, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvo vanjskih poslova, u saradnji s Uredom predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, obavezali su se da pripreme zatraženu analizu interesa i koristi koje bi BiH imala u slučaju da putem službenog poziva bude pozvana u “mali Schengen“.
Iz dopisa Predsjedništva Vijeću ministara BiH 22.6.2021. godine jasno je da Vijeće ministara nije pripremilo navedenu analizu u naznačenom roku:
U skladu sa Zaključkom Predsjedništva BiH hitno tražimo da Analizu iz tačke 2. navedenog zaključka dostavite Predsjedništvu BiH na razmatranje, s obrazloženjem o razlozima neizvršavanja obaveza utvrđenih predmetnim Zaključkom.
Zoran Đerić, generalni sekretar Predsjedništva BiH, 22.6.2021.
Iako Tegeltija u svojim nastupima odgovornost prebacuje na Predsjedništvo BiH, zadatak koji je u vezi s inicijativom “Otvoreni Balkan” upravo Predsjedništvo BiH postavilo pred Vijeće ministara ovaj organ izvršne vlasti, na čijem je čelu Tegeltija, ni do danas nije ispunio.
Predsjedništvo BiH, u čijoj je nadležnosti vanjska politika Bosne i Hercegovine, formalno i pravno i bez navedene analize Vijeća ministara može donijeti eventualnu odluku o pristupanju inicijativi, ali je u tom smislu potpuno legitimno pitanje da li bi takvu odluku, sa stanovišta interesa BiH, bilo moguće donijeti bez prethodnih kvalitetnih analiza i temeljitog sagledavanja svih njenih aspekata.
U svakom slučaju, za očekivati je da inicijativa “Otvoreni Balkan” i u budućnosti bude aktuelna tema u Bosni i Hercegovini.
(Istinomjer.ba)