Komentarišući najave da će predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel posjetiti Bosnu i Hercegovinu (BiH) 20.5.2022. godine, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, poručivši da neće potpisati zajedničku izjavu kojom će se obavezati na učešće u pregovorima za izmjene Izbornog zakona, ustvrdio je da je imao sedam prijedloga za izmjene Izbornog zakona BiH, ali da nijedan nije prihvaćen.
U tom kontekstu, Dodik je podsjetio na svoj stav da je Izborni zakon BiH potrebno izmijeniti i na način da mandat pripada političkoj partiji.
Učestvovat ćemo u onome za šta mislimo da je korisno, a to je da je mandat pripada stranci. Ne da bude jurnjava za poslanicima. Stranka sa svoje liste utvrđuje kandidate. Stranka vodi izbore, a ne pojedinci.
Milorad Dodik, 13.5.2022.
U vezi s tim, aktuelno rješenje u okviru Izbornog zakoa BiH u svom članu 1.9. predviđa da mandat pripada izabranom nositelju mandata.
(1) Mandat pripada izabranom nositelju mandata, a ne političkoj stranci, koaliciji ili listi neovisnih kandidata koja ga je predložila na kandidacijskoj listi. Mandat ne može prestati osim u zakonom predviđenim slučajevima.
(2) Ukoliko izabrani nositelj mandata, tijekom trajanja mandata, istupi iz političke stranke, koalicije ili liste neovisnih kandidata koja je sudjelovala na izborima i na čijoj je kandidacijskoj listi bio izabrani nositelj mandata, postaje samostalni vijećnik/odbornik, odnosno poslanik/zastupnik.
Identičan je stav prvi čovjek SNSD-a zastupao i prije deset godina. Podsjećamo, u okviru sporazuma SDP-a BiH i SNSD-a iz 2012. godine, bilo je predviđeno da na izborima liste budu zatvorene, što bi u praksi značilo da birači mogu glasati samo za stranku ili listu, ali ne i za kandidate.
Poručivši tada “da će ono što je dogovoreno biti provedeno”, Dodik je svoje stajalište o navedenom pitanju između ostalog obrazložio i riječima da je “cilj izmjena Izbornog zakona BiH, prema kojem bi se uvele zatvorene liste, vraćanje na scenu politike odgovornih ljudi koji se ne bi bavili spekulacijama, već bi vodili ozbiljne poslove”. I pored uvjerenja Dodika da će dogovoreno biti provedeno, to se u smislu zatvaranja listi nije desilo, a sam prijedlog nije naišao na širu podršku ni stručne javnosti u BiH. Tako je tim povodom bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) Vahid Šehić izjavio da su zatvorene izborne liste pokušaj rušenja demokratije, ustvrdivši da samo pomoću otvorenih lista izabrani poslanici imaju izborni legitimitet koji su mu dali građani birači, a ne samo političke stranke.
Na prijedlog interresorne radne grupe za izradu izmjena izbornog zakonodavstva od kraja aprila 2016. godine, podizanjem cenzusa unutar listi sa 5 na 20% za opšte te na 10% za lokalne izbore, ispostavit će se, političke partije dobile su više kontrole kada se radi o tome koji će od kandidata na listama biti izabran u pripadajuće zakonodavno tijelo.
Naime, u obrazloženju prijedloga interresorne radne grupa navodi se:
U članu 29. ovog zakona u članu 9.8. u stavu (2) mijenja se postojeće rješenje na način da se povećava procenat glasova na 30% (nakon amandmana na 20%) od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila, a koji kandidati s liste moraju da osvoje da bi učestvovali u pomjeranju (promjeni mjesta) na listi, a kasnije i u raspodjeli mandata na osnovu broja dobivenih glasova. Preostali kandidati koji su dobili manje od 30% (nakon amandmana 20%) od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila učestvovat ćе u raspodjeli mandata prema njihovom redoslijedu na listi.
Interresorna radna grupa za izradu izmjena Izbornog zakona BiH, 23.3.2016.
Nakon usvajanja navedenih rješenja, u analizi “Na Opštim izborima 2018. godine-otvorene liste zatvorenog tipa”, Istinomjer je pisao da je cenzus od 20% unutar stranačkih lista veoma teško dostižan. Birači bi i dalje mogli putem preferencijalnih glasova podržavati pojedinačno kandidate na listama, ali će odlučujuću ulogu u raspodjeli osvojenih mandata imati najuža stranačka rukovodstva.
Međutim, to nije riješilo pitanje izlazaka izabranih zastupnika iz stranaka na čijim su listama osvojili mandate te njihovog prelaska u druge političke partije i/ili u nezavisne poslanike. Tako je i prije godinu ova tema još jednom bila aktuelizirana, pri čemu se može konstatovati da po tom pitanju u Republici Srpskoj postoji širok konsenzus.
Tako su, pored već poznatih Dodikovih stavova, i najviši dužnosnici opozicije, poput predsjednika SDS-a MIrka Šarovića i prvog čovjeka PDP-a Branislava Borenovića, iznijeli jasan stav.
“SDS se zalaže za vraćanje osvojenih mandata stranci, uvođenje čitača glasanja i elektronski nadzor glasačkog procesa, povećanje izbornog cenzusa, skraćenje vremena raspisivanja izbora sa 150 na 90 dana, kao i uvođenje posebnog aranžmana za sve javne servise u zemlji, od vremena raspisivanja izbora”, istakao je tako u aprilu prošle godine Šarović.
Nešto ranije, Borenović je u vezi s tim ustvrdio da je “kupoprodaja poslanika uzela toliko maha da je postalo nepodnošljivo” te da se postavlja ključno pitanje zašto stranke idu na izbore, zašto rade programe i zašto idu s određenim ideologijama, ako poslije izbora neko iz vlasti ili nekog centra moći može da kupi gotov proizvod, odnosno odbornika, poslanika, parlamentarca.
Ili bi trebalo napraviti neki model da stranka ima pravo da traži mandat nazad od izabranog lica koje je potpuno iznevjerilo stranačke i programske principe, te prevarilo glasače. Znam da je najbolji demokratski postulat da se na otvorenim listama biraju kandidati između većeg broja njih i da građani imaju pravo izbora unutar političkih stranaka. Međutim, imam osjećaj da je to ušlo u jednu sasvim drugu krajnost.
Branislav Borenović, 30.1.2021.
Dodik je i početkom aprila ove godine potvrdio svoj stav da mandat treba da pripada strankama, a ne poslanicima, izjavivši da se “zna da, kada se izbori završe ovde, da istog sekunda kada se sazna ko je prošao počinje jurnjava za poslanicima, kupovinom, političkom korupcijom i mnogo čemu drugom”.
Ubrzo zatim, HDZ BiH je u svom prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH, pored ostalog, predložio da mandat koji osvoji pojedinac ne pripada njemu, nego stranci koja ga je kandidovala:
Ukoliko izabrani nositelj mandata, u toku trajanja mandata istupi iz političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata koja je sudjelovala na izborima, a na čijoj je kandidatskoj listi bio izabrani nositelj mandata, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu na listi političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata.
HDZ BiH, 25.4.2022.
Navedeni prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva nije dobio potrebnu podršku u Parlamentarnoj skupštini BiH, a da se u javnom prostoru stavovi po ovom pitanju ipak mijenjaju, svjedoči i objava političkog analitičara Adnana Huskića.
Naime, komentarišući HDZ-ov prijedlog izmjene Izbornog zakona BiH, koji se odnosio na vlasništvo nad mandatima, Huskić je na svom Facebook profilu napisao:
Tragično je to da se ja načelno slažem sa ovim. Iako je debata oko ovog pitanja davno zaključena i neće biti ponovo otvorena, mislim da treba govoriti o tome da vlasništvo nad mandatom vrlo često postaje moneta, koju izabrani zvaničnici trže i na taj način izigravaju volju birača.
Adnan Huskić, 25.4.2022.
Navodeći da ima puno primjera za to, koji su, kako kaže, “suštinski promijenili političku dinamiku u BiH, od ‘papaka u NSRS preko lomljenja većine u brojnim drugim primjerima, recimo Novi Grad nakon 2020.”, Huskić je ustvrdio da je legitimno postaviti pitanje postojanja ovakvog rješenja:
Ukratko, kada norma nanosi više štete nego koristi (korist se navodno manifestira kroz neovisno djelovanje zastupnika i konsekventno jačanje pluralizma unutra stranaka, za što, realno, gotovo da nema empirijskih dokaza), legitimno je postaviti pitanje postojanja ove norme. Možda je to korak unazad, a možda je i nužan koran u kilavom, demokratskom razvoju BiH.
Adnan Huskić, 25.4.2022.
S obzirom na to da je CIK BiH 4.5.2022. godine donio Odluku o raspisivanju i održavanju Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine, koji bi se trebali održati u nedjelju, 2. oktobra ove godine, sve su prilike da, kao ni od drugih izmjena Izbornog zakona BiH, ni u kontekstu vlasništva nad mandatima neće biti ništa.
Pitanje vlasništva nad mandatima tako će, još jednom, kao i mnoga druga pitanja koja se odnose na izborna rješenja, morati sačekati neki novi mandatni period. Hoće li argumenti onih koji su za to da mandat pripadne stranci nakon Opštih izbora 2022. godine dodatno ojačati, ostaje da se vidi.
Napomena, 18.5.2022.: Nakon objave ovog teksta, 17.5.2022. godine, politički analitičar Adnan Huskić, čiji smo Facebook status citirali, kontaktirao je Istinomjer uz molbu da se, kako je naveo, ispravi njegova greška prilikom koje je u statusu kao negativan primjer naveo Opštinu Novo Sarajevo umjesto Opštine Novi Grad. U aktuelnoj verziji teksta ova je greška u navodu ispravljena.
(Istinomjer.ba)