Divlji konji, koji već nekoliko decenija svojom ljepotom oduzimaju dah svima koji u okolini Livna imaju tu sreću da ih vide, prepušteni su sami sebi i na svaki način nezaštićeni, te predstavljaju još jedan dokaz odnosa nadležnih u Bosni i Hercegovini spram prirode kao takve, ali ne samo nje.
Foto: Večernji list
Kako se navodi na stranici Livno Wild Horses, visoravan Kruzi dom je ovih divnih životinja:
To je prostor oko 150 km2 što je ogromno područje. Nadmorska visina područja je oko 1200 m. Sa sjeverne strane visoravni nalazi se planina Cincar, nadmorske visine 2006 m, istočno je perivoj Borova glava i Šuičko polje, zapadno Glamočko polje, a južno Livanjsko polje. Nepregledni pašnjaci i visoki planinski vrhovi idealni su za njihov život. Hrane tj. ispaše ima u izobilju, osim zimi kad se spuštaju u niže krajeve. Treba napomenuti kako je na tom području uvijek vjetrovito te najčešće bura odnese snijeg pa se ispaša i dalje može odvijati. Zbog vremenskih prilika, odnosno neprilika nerijetko konji „uđu u oblake“. Na taj način izbjegavaju padaline.
Očigledno je da ovi konji, tokom dugog niza godina boravka u prirodi, nalaze načina da se prilagode i prežive. Današnji divlji livanjski konji potomci su mješanaca koje su stanovnici livanjskih sela pustili u divljinu ‘70-ih godina prošlog stoljeća, kada im više nisu bili potrebni za radove u poljoprivredi, a mnogi ih više nisu mogli ni hraniti.
Od tada do danas, osim s prirodom, bore se i s nesavjesti čovjeka, koji opet, s druge strane, često naglašava da će konji “sigurno s vremenom postati jedna od najvećih turističkih atrakcija u našoj zemlji”.
Međutim, vrijeme prolazi, broj konja se samo u posljednjih šest godina s nešto više od 350 jedinki, prema posljednjih procjenama, popeo na blizu 1.000, ali rastom njihovog broja čini se da su samo rasli i problemi.
U još jednom pokušaju da se oni konačno riješe, gospodarenje i briga o divljim konjima bila je jedina tačka dnevnog reda tematske sjednice Gradskog vijeća Livna, održane 5.11.2021. godine.
Kako je nakon sjednice saopšteno, Gradsko vijeće Livna zatražilo je od Vlade Hercegbosanske županije (HBŽ) mišljenje o mogućim rješenjima za brigu o divljim konjima koji nastanjuju visoravan Kruzi iznad Livna, a s tim u vezi, predsjednica tog zakonodavnog tijela, pored ostalog, izjavila je da očekuje blagovremenu reakciju kantonalnih vlasti:
Očekujemo blagovremenu reakcija Vlade HBŽ-a zbog prirode ove problematike, budući da su neposredno i svakodnevno, u prvom redu, ugroženi životi ljudi koji prometuju dionicama kojima se konji neometano kreću, a s druge strane, zanemaruju se prava životinja, kao i turistički potencijal koji oni imaju.
Hana Milak, 5.11.2021.
Milak je i potvrdila da će u međuvremenu Grad Livno, sredstvima osiguranim u gradskom proračunu za 2021. godinu, provesti privremene mjere zbrinjavanja konja (hrana, voda, sol, električne čobanice, signalizacija), te će “javnim pozivom biti angažirane udruge i organizacije koje predstave najbolje i najadekvatnije mjere i opcije za privremeno rješenje ovog problema.”
Uvidom u budžet Grada Livna za 2021. godinu utvrdili smo da se u dijelu “Potpore drugim razinama vlasti, pojedincima i neprofitnim organizacijama”, pod brojem 614311, nalazi stavka “Zaštita divljih konja”, za šta je izdvojeno 10.000 KM, a ova lokalna zajednica putem budžeta isti iznos novca za brigu o divljim konjima izdvaja od 2017. godine.
Jasno je da iznos novca koji izdvaja Grad Livno za rješavanje pitanja gospodarenja i brige o divljim konjima nije i ne može biti dovoljan, te da se ova lokalna zajednica bez uključivanja viših nivoa vlasti teško može s njim izboriti.
Međutim, izdvajanje novca nije jedina mjera koju je livanjska lokalna zajednica poduzimala u cilju zaštite ovih plemenitih životinja.
Naime, nakon što su decenijama bili prepušteni sami sebi, krajem 2009. godine, tadašnja Općina Livno donijela je odluku da se livanjski divlji konji stave pod zaštitu ove općine.
No, to nije trajalo dugo. Naime, na to da nisu samo konji ugroženi, već da usljed njihovog prisustva na cestama, posebno tokom zimskog perioda, svoju sigurnost rizikuju i učesnici u saobraćaju, još 2015. godine ukazivao je Željko Krišto, sekretar Planinarsko-ekološkog društva “Borova glava”, koje se dugi niz godina, shodno svojim ograničenim mogućnostima, brine za livanjske divlje konje:
To je problem koji pokušavamo da riješimo. Da ih otjeramo od ceste. Veliki je rizik, mogu da stradaju. Godinama je to slučaj da u zimskom periodu u noćnim satima dežuramo na tom potezu da ih odmaknemo od ceste. Ipak, njima je to dugogodišnja navika, da dolaze u tom periodu da ližu so na cesti koju firme koje održavaju cestu bacaju zbog zimskih uvjeta. Konju je so potrebna cijelu godinu, a u zimskom periodu najviše.
Željko Krišto, 19.2.2015.
Međutim, ni šest godina kasnije, ovaj problem sigurnosti u saobraćaju nije riješen, te je, prema podacima koje je sredinom 2021. godine iznio zapovjednik Policijske postaje Livno Damir Marijan, u zadnjih deset godina evidentirano 48 prometnih nezgoda u kojima su, uz motorna vozila, sudionici bili i konji. Kako je tom prilikom dodao Marijan, policija je donosila određene akte da se riješi problem na kritičnim dionicama, te su postavljeni i svijetleći znakovi koji upozoravaju na kretanje konja, kojih se često sudionici prometa ne pridržavaju i voze preko dozvoljene brzine, što rezultira nesrećom.
Na kraju, upravo je problem sigurnosti bio razlog da se odluka iz 2009. godine, kojom je Općina Livno preuzela brigu zaštite divljih konja, ukine 2017. godine.
Naime, do momenta ukidanja Odluke, vozači su odštetu tražili od livanjske općine, te se to navelo kao jedan od razloga zašto je tadašnje opšćinsko vijeće povuklo odluku te zatražilo uključivanje drugih institucija u rješavanje problema.
S druge strane, trenutni pomoćnik gradonačelnika Grada Livna Fikret Sitnić tvrdi da postoji “mnoštvo nelogičnosti u policijskim izvješćima o prometnim nesrećama”, što je, prema njegovom mišljenju, bio i glavni okidač zašto je ukinuta odluka o zaštiti konja.
Koja god prometna nesreća se dogodi bude kriv divlji konj, a nitko ne govori kako se vozi. Mislim da nismo mi jedini odgovorni za to. Kad dobijemo policijsko izvješće u kojem piše da je vozač vozio 30 do 50 na sat i udario u tri konja, a trag kočenja nekoliko metara. To je naprosto nemoguće. Najčešće smo mi tu bili žrtva.
Fikret Sitnić, 20.5.2021.
Pored sigurnosnog, postoje i pravni aspekti ovog problema, koji se odnose na pitanje vlasništva konja.
“Mi znamo da su konji bili nečije vlasništvo”, kaže u tom kontekstu Strinić, te objašnjava zašto Grad Livno nije u mogućnosti da preuzme vlasništvo nad divljim konjima:
Nakon nekih dvadesetak godina praktično nisu ničiji, ali nama je teško pravno provesti kako i na koji način da to bude naše vlasništvo. Po meni, jedino da se svi nekadašnji vlasnici, koji se danas smatraju takvima, iako nemaju nikakvu odgovornost, pristanu predati konje u vlasništvo Gradu.
Fikret Sitnić, 20.5.2021.
Ustvrdivši, pored ostalog, da su na jednoj od javnih rasprava o zaštiti divljih konja, koje je 2009. godina organizirala tadašnja Općina Livno, “takozvani vlasnici, ili njihovi nasljednici, odbili pristati na to da konji postanu vlasništvo tadašnje Općine”, Sitnić je dodao da su vlasnici “uvijek govorili da mi možemo zaštiti divlje konje, ali da se oni ne odriču konja u korist Općine”:
Oni su, njih 15 do 20 vlasnika, čak te konje htjeli prodati Općini, tada se radilo o brojci od 180 do 200 konja.
Fikret Sitnić, 20.5.2021.
Na kraju, upitan zašto tadašnja općina nije konje kupila od tih vlasnika, pomoćnik gradonačelnika Grada Livna odgovora da “ako bi Općina kupila neku životinju, potrebno je imati papir na kojem piše što je kupljeno, dokaz od koga je što kupljeno”, ali i da “vlasnici” takve dokaze nemaju, dodajući da “ne zna na koji način riješiti ovo pravno vlasništvo”:
Oni nisu tvrdili, mi znamo da je to tako išlo, tako se to radilo. Puste konje gore i kad ima trebaju vraćaju ih. Tada nije bilo neke registracije kao sada. Danas imate druga pravila. Ja ne znam na koji način i kako riješiti ovo pravno vlasništvo.
Fikret Sitnić, 20.5.2021.
Nedugo nakon ovih izjava, 31.5.2021. godine, Centri civilnih inicijativa (CCI) organizovali su u Livnu okrugli sto na temu “Kako riješiti problem livanjskih divljih konja na magistralnim cestama”. Na okruglom stolu učestvovali su predstavnici Grada Livno, gradonačelnik Drako Čondrić, predstavnici/e Službe za gospodarstvo i inspekcijske poslove i Službe za opću upravu i društvene djelatnosti, predstavnik Policijske postaje Livno, Planinarsko ekološko društvo “Borova glava”, Moto klub “Vukovi”, agencije za turistički obilazak “Continental Adventure” i “Adventure Tours”, veterinarska stanica Livno i predstavnik JP Ceste FBiH.
Pored neriješenog pitanja pravnog statusa konja, zaključeno je i da je sigurnost kako ljudi, tako i konja još jedan od gorućih problema, gdje je u zadnjih deset godina evidentirano 48 saobraćajnih nezgoda u kojima su, uz motorna vozila, sudionici i konji.
Osam osoba je dobilo lakše tjelesne ozljede, a 12 konja je podleglo na licu mjesta, a jedan dio konja je naknadno podlegao.
Al Jazeera, 31.5.2021.
Kao jedno od rješenja koje su tom prilikom predložili predstavnici turističkih agencija jeste “uvođenje rendžera koji bi vodili brigu o konjima ili povećanje broja volontera”, ali su i istakli da je preduslov za bilo kakve konkretne aktivnosti iznalaženje pravnih rješenja.
Tom prilikom, gradonačelnik Livna Drako Čondrić poručio je da će Grad Livno biti nositelj daljnjih rasprava na ovu temu, kao i da će gradske službe pripremiti jednu sveukupnu analizu pitanja zaštite divljih konja i problema nezgoda na magistralnim cestama.
Planiramo uključiti sve relevantne organizacije, udruge i ljude koji se brinu o njima kako bismo donijeli što kvalitetnije mjere za rješavanje ovog problema. To podrazumijeva donošenje zakonskog okvira i rješavanje pravnog statusa skrbi divljim konjima. Potrebna je i izgradnja pojilišta i hranilišta, kao i štala – skloništa za konje, te formiranje službe za nadzor i praćenje konja. U planu je i postavljanje bolje signalizacije i upozorenja na cesti, te, u suradnji sa strukom i veterinarima bit će potrebno staviti pod kontrolu i sam broj konja koji je iz godine u godinu sve veći. Želja nam je kao Gradu donijeti odluke i konkretnije mjere gospodarenja divljim konjima i poboljšati sigurnost u prometu čime bi zaštitili i putnike i konje.
Drako Čondrić, 31.5.2021.
Tematska sjednica koju je Čondrić najavio, kako što smo naveli, održana je, a samo dva dana kasnije, fotograf i vlasnik turističke agencije Marin Mamuza, podsjećajući da je među divljim livanjskim konjima pasmina koja je tu najviše najzastupljenija bosanski brdski konj, ali da ima i posavca i arapskog konja, još jednom je izrazio uvjerenje da će ove životinje postati najveća turistička atrakcija, ali da je prethodno potrebno da se u sve uključe viši nivoi vlasti:
Ovo će sigurno s vremenom postati jedna od najvećih turističkih atrakcija u našoj zemlji. Potrebno je na bilo kojem nivou, općinskom, županijskom, državnom, daj Bože da to bude nacionalni park, zaštititi ovaj prostor kako bi on postao dugoročan i kako bismo u njemu uživali i mi i cijeli svijet.
Marin Mamuza, 7.11.2021.
Podsjećamo, sada već davne 2012. godine, Centar za građansku suradnju, nakon kampanje zagovaranja institucionalne zaštite livanjskih divljih konja, a u okviru KARST projekta “Integriranje smjernica za očuvanje krških tresetišta u ključne ekonomske sektore“, kojeg je finansirao GEF (Global Environment Facility), a u implementaciji Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u BiH (UNDP), da bi, kako je tada navedeno, sačinio i olakšao posao kantonalnim vlastima, izradio je Nacrt zakona o zaštiti divljih konja i proglašenju zaštićenog krajolika.
“Očekujemo da će Vlada HBŽ uvrstiti u proceduru cijeli proces usvajanja zakona o zaštiti divljih konja i proglašenju zaštićenog krajolika i da će zakon biti usvojen, kao i da će biti registrirano jedno javno poduzeće koje će sustavno brinuti o konjima“, izjavila je tada voditeljica projekta Sonja Garić, ali je njen optimizam ostao neutemeljen.
Da li će trenutni sazivi Vlade i Skupštine Kantona 10 učestvovati u rješavanju nagomilanih problema u vezi s divljim konjima u okolini Livna, ostaje da se vidi. Do tada, livanjski divlji konji nastavit će da galopiraju bosanskohercegovačkim visoravnima, pokušavajući da prežive surove zime, ali i probleme s kojima priroda nema veze.
(Istimomjer.ba)