Mirza Čelik, zastupnik SDA u Skupštini Kantona Sarajevo (KS), gostujući u programu N1 televizije, dotakao se i LGBTIQ populacije. Tragom njegovih tvrdnji, Istinomjer je analizirao položaj ove populacije u KS-u.
Foto: Tuzlanski.ba
U nastavku prenosimo dio razgovora između voditeljice N1 Emele Burdžović-Slipičević i Mirze Čelika:
Burdžović-Slipičević: Osuđuju se javno brojni, evo, naprimjer, osuđuju se javno homoseksualci. Jeste li ikad podigli ruku…?
Čelik: Jeste li ikad čuli od mene ili od nekog zastupnika da je javno iznio svoje mišljenje da je protiv homoseksualaca?
Burdžović-Slipičević: Čuli smo od nekih zastupnika da, dok su oni na političkoj sceni, nikada to neće podržati, što u prevodu znači neće podržati prava koja su im zagarantovana Ustavom.
Čelik: Koji su to zastupnici?
Burdžović-Slipičević: Evo, naprimjer, Konaković.
Čelik: To je njegovo.
Burdžović-Slipičević: Što onda niste digli ruku da napišete deklaraciju o LGBT osobama, naprimjer?
Čelik: Kad su bile ugrožene? Jesmo li sve dopustili, bar evo SDA je bila tad kada je…
Burdžović-Slipičević: Kada su bili ugroženi ovi sa Fakulteta sporta?
Čelik: Hajte da Vas pitam. SDA je bila tada na vlasti kada je jednostavno dopušteno da imaju svoju paradu ponosa, ili kako se zove u Sarajevu, pa nismo se brinuli hoće li neko reći nešto negativno za to.
Burdžović-Slipičević: Neki skupštinari su o toj kategoriji govorili na način koji krši… Možda ima neko pravo da govori i ima mišljenje o polaznicima Fakulteta sporta.
Čelik: Možda i ja mislim isto kao Konaković.
N1, 24. 2. 2021.
Prva bh. povorka ponosa u našoj zemlji održana je početkom septembra 2019. godine. Tada je Vladu KS-a činila tzv. šestorka (Narod i pravda, Savez za bolju budućnost, Naša stranka, Demokratska fronta, Socijaldemokratska partija BiH i Nezavisna bosanskohercegovačka lista) na čelu na premijerom Edinom Fortom. Dok su LGBTIQ osobama zastupnici Naše stranke i SDP pružali podršku, u samoj tadašnjoj vladajućoj koaliciji nije bilo jedinstvene podrške i stava kako o Povorci ponosa, tako i o LGBTIQ populaciji. Tako je Elmedin Konaković, lider NiP-a i tadašnji predsjedavajući Skupštine KS-a, poručio:
Nikada ruku nećemo dići za zakone kojima se LGBTQ uvodi u obrazovanje, u kojima djeca sama sebi biraju spol, u kojima se tinejdžerima nude opcije promjene spola, u kojima se legalizuje brak istospolnih zajednica i sl. A dobro znamo da su to neki već pokrenuli na višim nivoima vlasti. O tim se krupnim temama trebaju na referendumu izjasniti građani ove zemlje. To ne smije biti diktat EU ili međunarodne zajednice. Samo većinski stav građana ove zemlje ćemo poštovati.
Elmedin Konaković, 9. 9. 2019.
Sama najava održavanja prve Povorke ponosa izazvala je mnoštvo reakcija, a jedna od njih bila je i objava Samre Ćosović-Hajdarević, tadašnje zastupnice SDA u Skupštini KS-a, na društvenoj mreži Facebook.
Državo nemaš pravo da se žališ, sve dok stanje naroda ne popraviš.Veliku važnost i značaj je dobila jedna mala skupina od 15 aktivista i aktivistkinja iz Prijedora, Banja Luke, Sarajeva, Bijeljine, Tuzle i ostalih dijelova BiH. Njih 15 je dovoljno da pokrenu inicijativu za povorku i organizuju širom regije te tzv. povorke ponosa koje imaju za cilj da upropaste državu i njen narod. Svako ima pravo na život kakav želi, tako isto imamo i mi svoje pravo da biramo s kim želimo da živimo. Želim da se ovakvi ljudi izoluju i sklone što dalje od naše djece i društva. Neka idu negdje drugo i prave sebi grad, državu, zakone i svoja prava koja im niko neće osporavati. Ali ovdje NE!.
Samra Ćosović-Hajdarević, 1. 4. 2019.
Saopćenje je u to vrijeme izdao i Kantonalni odbor SDA Sarajevo te je pozvao da se Povorka ne održi. Svoje negodovanje izrazio je i član Predsjedništva SDA Haris Zahiragić.
Ima i puno gej novinara, pjevača, kulturnjaka. Ima i običnih ljudi u Sarajevu koji su gej. Svi znamo za njih i svi oni, ne samo da mirno žive čitav svoj život u Sarajevu i da nemaju nikakve diskriminacije, nego su često veoma ugledni u svim kategorijama našeg društva – naravno, ne zbog toga što su gej, nego zbog posla koji rade. Privatna seksualna orijentacija je jedna stvar – i svako ima pravo na nju. Međutim, jedno je privatna orijentacija koja se javno obznani, a sasvim drugo je politički i ideološki pokret koji ima svoju agendu. Nije to nikakva “Parada” niti “Povorka” – to je klasični protest, protest kojim pripadnici različitih “neuobičajenih” seksualnih orijentacija i osobe koje su u službi promocije istih, traže promjenu odnosa društva i države spram takvih pojava. “Parada” je samo jedan od prvih koraka u potpunom etabliranju same pojave homoseksualizma, kao i svih pojava koje neminovno prate isti.
Haris Zahiragić, 4. 9. 2019.
Povorka je održana, a Lejla Huremović, aktivistkinja i članica Organizacionog odbora (OO) Bh. povorke ponosa, za Istinomjer objašnjava šta se to promijenilo otkako je Povorka prije više od godinu održana u Sarajevu.
Ono što se, prije svega, promijenilo jeste vidljivost LGBTIQ osoba, budući da je sada nemoguće tvrditi da mi ne postojimo. S druge strane, LGBTIQ osobe su dobile nadu da možemo da idemo naprijed i da možemo da gradimo naše živote u BiH. Građani/ke su mogli da vide šta predstavlja jedan ovakav protest, i kako smo mogli upratiti po nekim istraživanjima, bar za KS nivo razumijevanja i prihvatanja LGBTIQ osoba je porastao. I to je i više nego dovoljno što se moglo očekivati od prve povorke. Nažalost, vrijeme koje je došlo nakon prve povorke je sve usporilo i zaustavilo i javilo se niz novih problema koje su ponovo zatvorile LGBTIQ osobe, oduzele im i ono malo sigurnih javnih prostora. Pandemija je unijela mnogo anksioznosti, depresije i različitih socio-ekonomskih problema za LGBTIQ osobe, te povećala nasilje s kojim su se susretali prethodnu godinu, najviše unutar porodica.
Lejla Huremović, 2. 3. 2021.
Pandemija je utjecala i na prošlogodišnje održavanje Povorke ponosa, koja je održana online, uz okupljanje nekoliko aktivista ispred Historijskog muzeja. Upravo će epidemiološka situacija diktirati održavanje Povorke ponosa tokom ove godine, objašnjava za Istinomjer Lejla Huremović.
Kao i prošle godine, Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa će pratiti epidemiološku situaciju i shodno stanju sa pandemijom će odlučiti da li će i u kom obliku raditi povorku ponosa. Ono što je važno naglasiti jeste sama neophodnost imanja povorke ponosa, koja kao protest ima zaista ogromnu moć u stvaranju pritisaka na nadležne institucije da rade svoj posao, ali isto tako da razbija predrasude i jača podršku.
Lejla Huremović, 2. 3. 2021.
U vrijeme održavanja prošlogodišnjeg skupa LGBTIQ populacije Vladu KS-a na čelu sa Marijom Nenadićem činila je skupštinska većina okupljena oko SDA, DF-a i SBB-a. Haris Zahiragić, tada kao član Predsjedništva SDA, kritikovao je podršku SBB-ovih ministara te je pozvao svoje stranačke kolege da ne podrže bilo kakvo održavanje Povorke.
Jasno je kako je cilj kontinuiranih aktivnosti na promociji različitih seksualnih orijentacija i rodnih – a ne spolnih, identiteta, nije ništa drugo do “kuhanje žabe”. Kada žabu živu ubacite u kipuću vodu, ona će iz iste iskočiti, a ukoliko je ubacite u hladnu vodu pa lagano kuhate, ona će se privikavati na to postepeno povećanje temperature i u konačnici će biti živa skuhana… Ne želim biti “skuhan”, a ne želim ni da naša djeca budu “skuhana”…
Haris Zahiragić, 22. 7. 2020.
Krajem novembra 2020. godine, Zahiragić je postao zastupnik SDA u Skupštini KS-a nakon što je zastupnica Samra Ćosović-Hajdarević dala ostavku na mjesto zastupnice u kantonalnoj Skupštini. Za Lejlu Huremović nema sumnje da su negativne izjave zastupnika u Skupštini KS-a prema LGBTIQ populaciji jako opasne.
Budući da su ti stavovi uglavnom negativne konotacije i da su preplavljeni govorom mržnje, doživljavam ih veoma uvredljivim i opasnim. Čini mi se da zastupnici/e nisu svjesni koliku moć nosi njihova riječ i koliko tako izgovorene riječi mogu da utječu na činjenicu da li ću ja, ili bilo koja druga LGBTIQ osoba, sutra moći slobodno hodati ovim gradom. Svaka javna osoba, pogotovo zastupnici/e koji zapravo zastupaju građane/ke, moraju biti svjesni odgovornosti i trebaju snositi posljedice za širenje netrpeljivosti, negativnih stavova prema određenim grupama i pogotovo biti kažnjeni za govor mržnje.
Lejla Huremović, 2. 3. 2021.
Kako smatra Huremović, zastupnici u Skupštini KS-a trebali bi osuditi bilo kakav oblik segregacije bilo koje skupine u društvu.
Nažalost, postojanje mržnje nije ograničeno samo na LGBTIQ osobe, i nerijetko svjedočimo različitim ksenofobnim i fašističkim izjavama prema osobama u pokretu, što dodatno produbljuje netrpeljivost kod građana/ki. Skupština KS bi svakako mogla više da radi na donošenju različitih politika zaštite LGBTIQ osoba i da radi kampanje koje bi govorile o toleranciji, empatiji i prihvatanju svih građana/ki ovog grada, pa tako i LGBTIQ osoba.
Lejla Huremović, 2. 3. 2021.
Aktivisti smatraju da će njihova borba u narednom periodu biti fokusirana na omogućavanje mirnog okupljanja koje mora biti dostupno i besplatno za svaku grupu, kao i na borbu za zakon o istospolnom partnerstvu uz donošenje niza politika na svim nivoima, koje će konkretnije raditi na poboljšanju svakodnevnog života LGBTIQ osoba i zaštiti od nasilja.
Dok u našoj zemlji LGBTIQ populacija, između ostalog, traži usvajanje zakona o istospolnom partnerstvu, u našem susjedstvu, u Hrvatskoj i Crnoj Gori, ovi zakoni su već na snazi, a kako su pisale naše kolege sa Istinomera u Srbiji, u ovoj državi se najavljuje da bi navedeni zakon trebao biti upućen u skupštinsku proceduru već tokom ljeta ove godine. Treba podsjetiti da je krajem januara 2020. godine Vlada Federacije BiH (FBIH) formirala komisiju koja će izvršiti analizu propisa u okviru kojih istospolni parovi iz životne zajednice mogu ostvariti svoja prava koja proizlaze iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te predložiti propise koje je potrebno donijeti u FBiH.
Ono što je bio primarni zadatak ove komisije jeste analiza zakona koji nedostaju kako bi se regulisalo ovo pitanje, te analiza postojećih praksi iz regije. Koliko znam, oni su održali nekoliko sastanaka i sada trebaju da pošalju izvještaj i prijedlog načina regulisanja ovog pitanja na Parlament. Budući da ova komisija nema mogućnost da predlaže zakon, vidjet ćemo kako će se ova priča dalje razvijati.
Lejla Huremović, 2. 3. 2021.
Više od godinu od formiranja komisije, Vlada FBiH nije raspravljala koji će naredni koraci biti poduzeti u narednom periodu i šta će koje ministarstvo morati uraditi u okviru svoje nadležnosti.
Uzimajući u obzir sve navedeno, LGBTIQ osobe su i dalje diskriminisane u našoj zemlji te njihova borba za ostvarivanje prava, kao što je to slučaj u susjednim državama, za sada je daleko od implementacije. Izjave pojedinih zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo, nažalost, pokazuju koliko još uvijek postoji nerazumijevanje prema LGBTIQ populaciji, kao i borbi koju ova populacija vodi kako bi ostvarila svoja prava.
(Istinomjer.ba)